Maka 8 - Vato Vari Vakameka Voru Ia Batu NeJesu I Va Ṉaṉa Qira Vasi Mao Basoero ( Matiu 15.32-39 ) 1 Kaki kameka ṉalu napu, topu ria basoero iri lama teṉo napue de ikoe Jesu. Ṉalu nae basoero ne ikaega ne qira patagege tarina ge go. Iago Jesu i koru qira me disipoloro ia, mana i sine ne qira, 2 “Era qa lete nanao qira basoero dena, tanego iri kotavisi qitae dena torana kapisa musaqara mana i kaega ne qira pata gege. 3 Ṉalu tuna turi vagado ne qira go era, tarina lete saqo mana za memelakae zuka ne, mana basoero dena, kakia ro ria iri reqeme de laqalaqa.” 4 Disipoloro ia iri go, “Adepa to go tatana pala zego pata gege, go tatana va ṉaṉa qirae go basoero dena, tanego dena i sasaniqa ikaega pata podopodo na mana ikaega ka basoe na go?” 5 Jesu i tana ne qira igo, ‘Ava via bureri qamu tarua go?” “Kavitu,” iri go. 6 Jesu i sine ne qira basoero ne mara ria kolokue pua ne. Gonae Jesu i pala kavitu bureri ne i seko velaka ne zaqe God, mana i pasia, i teke ne qira disipoloro ne go tarina kenakena ne qira go basoero ne. 7 Iri pala napua kavia iṉana sukasuka ro go. Iago Jesu i seko velaka napu ne zaqe God mana i teke ne qira disipoloro ne go tarina kenakena ne qira go basoero ne. 8-9 Osiqira basoero ne iri ṉaṉa mana kuma lupo, torana vasimao ria basoero nae. Gonae disipoloro ne iri soqe teṉo ne pata gege iko sivala go, mana iri puraka kavitu ebata. Jesu i turi vagado qira to basoero ne. 10 Jesu mana disipoloro ia ne iri age kameka koluka mana iri goza kena Dalmanuta. Vano Parisio Iri Soko Jesu Mara Vasadaka Kaki Lala Iri Go 11 Kakiaro vano Parisio iri lama vapepeu Jesu mana iri soko pada ne na ia. Iago iri vari valegue de ikoego ia mana iri soko go mara vasadake kaki pata vari vapoloso go tarina vaogote, go ia iza reqe ogoto mego de ikoe go God. 12 Do Jesu i marapuga lavata me mana i vane qira dena, “Avigo tane ramu vano na ṉalu ninidena, qamu soko go osina ṉalu mia na pata vari vapoloso! Era ma sine ne qamu, tuniki vasadaka ne qamu kaega kaki lala.” 13 Iago i kasi ne qira i keba za loborona koluka ne mana iri kava za kene kava na masi pipika ne. Jesu Iva Banabana Qirae Ria Vari Vatatana Ria Vano Parisio Mana Erode ( Matiu 16.5-12 ) 14 Ṉalu nae disipoloro ne iri nanao kasupe ne pala na bureri, kameka minena so bureri iri pala go, ikoego koluka ne. 15 Iago Jesu iva banabana qira igo, “Muna miasoka isti ria vano Parisio mana isti ia Erode go.” 16 Disipoloro ne iri vari sine ne tanuqira iri go, “Kadigo gata pala kaega ita bureri tanego i sine go ia bureri ne.” 17 Do Jesu i rove bana pata iri vari sine ne go, iago i sine napu ne qira, “Avigo tane qamu vari sine ne so koto qamu go ramu pata nae? Avigo qamuki pala kaega ka bureri? Nanao qamu iara koe so rodoko? 18 Mata qamu iara kodo so, qamu ara kaebo so mia rove zena pata? Qeqele qamu izari do ara kaebo so gata rove zena pata? Qamu ki nanao tarua kaega ramu tane, 19 ṉalu qa pasia go kalima so bureri go qa vaṉaṉa qirae go lima mao basoero ne? Ava via ebata qamu vapurake go pata gege ni ko sivala go?” Ria iri go, “Manoga karua ebata.” 20 “Aria ṉalu era qa pasia go kavitu bureri ne qa teke qira go vasi mao basoero ne go iri ge go, ava via ebata qamu vapuraka ze go pata gege ni ko sivala go?” Ria iri go, “Kavitu”. 21 Jesu igo, “Igo nae ia do, ramu ara kaebo so nanao rove na qamu go?” Jesu Iva Mimia Valeke Kodo Na Betsaida 22 Ṉalu iri lama dokae go Betsaida, kakiaro basoe iri pala me kameka valeke kodo de ikoego Jesu, mana iri lete pene iago mara siba valeke ne iri go. 23 Jesu gonae i toqo karisina valeke kodo ne mana iru siporo kasi ne komala ne, Jesu i taru zaqe suena mata na valeke ne mana i palatarua valeke ne, i tana ne, “Avigo qo mimia to ba?” 24 Valeke ne i mimia, mana igo, “Ove qa mia qira basoero ne, do iri gere so moki ro iri zaza go.” 25 Gonae Jesu i taru napu zaqe karisina mata na valeke ne. Pasi nae to ia valeke ne iara mimia velaka go mana iara mia rove velake to osina pata go. 26 Jesu gonae i sine vakaraputa ne valeke ne igo, “Ono gado totoloṉo za so pade aro, do oniki ule za komala nae.” Pita I Sine Vasadake Jesu I Mesia ( Matiu 16.13-20 ; Luka 9.18-21 ) 27 Jesu mana disipoloro ria iri kasi ne nae mana iri zae komala ro iri ko garogaro go komala lavala Kaesaria Pilipae. Ṉalu iri za zae go zuka ne Jesu itana ne qira disipoloro ia, “Sine nava era, akena tane era iri go basoero ne?” 28 Iri go, “Kakiaro basoero iri go aro qo Jon na bapitema. Kakiaro basoero iri go aro propeta Ilaiza. Mana kakiaro iri go aro qo kakia propeta na ṉalu bana me.” 29 Gonae Jesu i tana ne qira, “Do ramu, qamu nanao akena tane era qamu go?” Pita i vataule ne, igo, “Aro to qo Mesia go.” 30 Jesu gonae i sine vakaraputa ne qira, niki sine ne kakia basoe sauna tanuna ne. Jesu I Sine De Tina Gogo Vokara Mana Le Ia ( Matiu 16.21-28 ; Luka 9.22-27 ) 31 Gonae Jesu i vatatana qira disipoloro ia igo, “Era Tuna basoe tuna pala vokara tanego tariniki soko ava kaega. Ria to vano kazigarata ro, vano batu ria patere ro, vano vari vatatana na tamana go. Ria to nae tarina vae vale ava, do taramuzina kapisa musaqara era tuna too napu me tepa le ne.” 32 Pata i sine go Jesu dena i lete talukasa ne qira. Iago Pita ipala vamikia Jesu mana ilete sine vakaega zeto ia pata i sine go. 33 Do Jesu i tabali ule qira disipoloro ia mana i seko lavate Pita, igo, “Kasi nava era Satana, pata qo sine go nae iki nanao ia kaega God, do ireqeme so nanao ia basoe!” 34 Taramuzina nae Jesu i koru me qira basoero topu ne mana ria disipoloro ia de ikoego igo, “Ṉalu kaki basoe i soko go lulu ava era, ia tina vaqoqore tanuna mana pala koluse ia osina musaqara mana lulu ava era, go tinara disipolo ogoto era go. 35 Tanego ka basoe i soko go vakavele na too ia tinara valeqiso ne, do ka basoe i variqo ze go too ia sauqu era tinara za pala too velaka ia. 36 Ṉalu kaki basoe i kone osina pata velaka na kolabana pua dena mana i variqo ze too ia, avigo pataro dena iri mazala tavisi nena ia? Kaega to! 37 Tanego i kaega to kaki pata i soso go, go tina pala vaule ze go too ia. 38 Basoero na ṉalu ninidena iri zazu ne soso adoadona pata sakata mana iriki soti ze kaega tanuqira de ikoego God. Iago, ṉalu ka basoe i agava nava era, era tuna agava napu ne so ia, ṉalu tuna lamae go karaputa na tatavata ia Mamae mana aqeloro tabo ia ne go.” |
The New Testament in Varisi, Solomon Islands © Bible Society of the South Pacific, 1994, 2004.
Bible Society of the South Pacific