Maka 11 - Vato Vari Vakameka Voru Ia Batu NeJesu I Keba Za Jerusalema ( Matiu 21.1-11 ; Luka 19.28-40 ; Jon 12.12-19 ) 1 Ṉalu Jesu mana disipoloro ia iri lama garogaro Jerusalema mana nae iri mia zaqe karua komala Betipezi mana Betani ni ko garogaro go Kubolo na Olivi. Gonae Jesu i turi vazao qiru karua disipoloro ia, 2 mana i vane qiru dena, “Raburu aburuna zae komala qata mia zaqe go dona, mana ṉalu qaburu za doka go, taburuna za mia kameka donki voru iara kaebo agena kaki basoe, za lukase mana lulu me ze dena. 3 Ṉalu kaki basoe i tana ne qaburu, avigo tane qaburu lukase go donki nae, raburu aburu na go, ‘Batu ne tane i soko go, do tinara vaule napu me so.’ ” 4 Iago, ṉalu iru zago iru za soba donki ne, idegere go zuka ne iri doki taru ze siporaṉa kaki kameka pade. 5 Kakiaro ria basoero iri degere garogaro go de gogo ne, iri tana ne qiru, “Avigo tane qaburu lukase go donki nae?” 6 Riru iru vataule ne qira so ria seko ro ni sine ne qiru go Jesu. Gonae iri vamao ne qiru to. 7 Riru iru lulu vazao neto Jesu donki voru ne, mana iru sapu poka ze poqa voru popokona donki ne, mana Jesu i kolokue popokona donki ne. 8 Basoero ne iri vana ze poga ro ria zuka ne mana kakiaro iri puta paqarana ro moki iri degere go rikisina na zuka mana iri vana poka napu ze so zuka ne. 9 Basoero iri zazae go tarakenaqana Jesu mana vano iri za lulume go muzi gogo ne iri koru, iri go, “Vazaka God! God ono vamakaole ia iza reqeme go vitonomu aro! 10 God ono vamakaole ia tina lama Batu lavata gere go tamaqemu Davita! Vazaka God ikoego rani zakazaka ne!” 11 Ṉalu Jesu i lama kebae komala lavata Jerusalema, ia izae loborona Pade Lotu lavata ne mana i reṉa ne osina pata ikoego loborona Pade Lotu ne. Di ilete raravi to iago, Jesu mana manoga karua disipoloro ia ne iri ule napu za komala Betani. Jesu I Tulana Vale Ne Moki Piqi ( Matiu 21.18-19 ) 12 Musaqara bakubakuna iri kasi ne mego Betani Jesu i saqo. 13 Gonae i mia valaqalaqa zaqe so kaki kameka moki piqi isasapua uguruna, iago iza mia bana go i ure go mara ge igo. Do za mia igo ia, miki uguru na so, tanego iara kaebo doka ṉalu na moki piqi tina ure go. 14 Jesu i vane dena moki piqi ne, “Kaega to kaki basoe tinara ge go uremu aro!” Ria disipoloro ia iri gata ria tane pata i sine go Jesu. Jesu I Kakale Qirae Basoero Ne Loboro Na Pade Lotu Ne ( Matiu 21.12-17 ; Luka 19.45-48 ; Jon 2.13-22 ) 15 Ṉalu iri za dokae go Jerusalema, Jesu i keba za loborona Pade Lotu ne, mana i kakale qira basoero iri volivoli ne go pata pata ro ria loboro na Pade Lotu ne. I muma mana i toqo zelene tevolo iri sosoka zego kesa ro ria mana i toqo zele napu ne pata kolokoloku iri volivoli ze go kurukuru ro ria go. 16 Iva kaega napu ne qira to basoero ne tarina pala go pata pata ro ria, mana zuka sivale go loborona ia Pade Lotu ne go. 17 Gonae i vatatana qira basoero ne, i vane qira dena, “Buka tabo igo dena, ‘Pade era tina koru ze pade na lotu, go osina basoero na osina dia kolabana ne tarina lama lotue go.’ Do ramu qamu vagere ze pade pipika ria vano sikosiko ne?” 18 Vano batu ria patere ro mana vano vari vatatana na Tamana iri gata seko ia dena, iago iri taqia kaki zuka go tarina vae vale ze Jesu iri go. Do iri sareki napu ne so ia, mana basoero ne go sauna iri lete nureke ne go vari vatatana ia ne. 19 I raravi meto ia, Jesu mana disipoloro ia iri kasi ne to komala lavata nae. Vari Vatatana Iva Reqe Me Ze Moki Piqi Ne ( Matiu 21.20-22 ) 20 Sarusaruku bakubakuna musaqara nae, ria iri lulu napua so kameka zuka iri lulu bana mego, gonae iri mia zaqe moki piqi ne i kameka le bana meso kuzukuna ne lama dokae so kutamana ne go. 21 Pita gonae i nanao paqala zaqe to seko ia Jesu, iago i sine ne Jesu, “Mia valeke vari vatatana, moki piqi qo tulaṉa vale ne go aro i le go to dona.” 22 Jesu i vane qira dena, “Taru ze ruqe ramu de ikoego God. 23 Ma sine ne qamu to pata ogoto, ṉalu basoe i kaega ne ruama loborona puṉu na mana i taru ze to vaogoto ia sauna pata i sine go, ianae tina lama ogoto bana so pata i sine go. Basoe nae i mazala so sine nena kubolo dona, mo tarapusu mana za degere masi dona. Ianae tina ziki bana so. 24 Iato gogo qa sine qamu go. Ṉalu qamu pene go kaki pata, ono vaogote gerena pata qo pala bana to aro tane pata qo pene go nae, mana pata qamu pene go nae God tina teke ne qamu. 25 Mana ṉalu qamu degere pene go ne, do ko nigo kakia basoe qo va muma go ne, ono nanao ule kenaqa ne basoe nae. Iato nae gogo Tamaqamu iko mego rani, tina nanao ule ne qamue go pataro qamu vasakate go. 26 Ṉalu qamu nanao ule ne qira go kaega vano iri sakata qamu go, Tamaqamu ikoego rani ne tiniki nanao ule ne kaega pataro qamu vasakate go.” Iri Tana Ne Karaputa Ia Jesu ( Matiu 21.23-27 ; Luka 20.1-8 ) 27 Jesu mana disipoloro ia iri ule napu za Jerusalema, gonae Jesu ikeba za loborona Pade Lotu ne, batu ria vano Patere mana vari vatatana na Tamana mana vano kazigarata ro gogo ne iri lama mia Jesu, 28 mana iri tana ne ia, iri go, “Ava karaputana tane qo pala go aro, go qo zazu nego pataro dena?” 29 Jesu i vataule ne qira igo, “Era do ma tana napu ne qamu ramu, ṉalu qamu vataule nava tana era, tunara sine ne qamu go karaputa qa pala go, qa zazu ne zego pataro dena. 30 Muna sine nava era, Akena tane iteke nego karaputa Jon go i vari va bapitema go, ireqe me de ikoego God ba de ikoego basoe?” 31 Gonae ria iri vari valegu tanuqira, iri go, “Ṉalu i reqeme de ikoego God tatana gogo ita ne, ia tina go, Avigo tane qamuki vaogote go kaega Jon?’ 32 Do ṉalu tatana sine go ita reqeme de ikoe basoe, basoero dena iri vari vasareki tanego iri vaogote Jon i propeta. 33 Iago iri vataule ne Jesu iri go, “Qimuki rove kaega.” Jesu i sine ne qira, “Era do qaki mazala kaega sine ne qamu ava karaputana tane qa pala, go qa vazazua go dena.” |
The New Testament in Varisi, Solomon Islands © Bible Society of the South Pacific, 1994, 2004.
Bible Society of the South Pacific