Luka 23 - Vato Vari Vakameka Voru Ia Batu NeJesu I Degere Tarakenaqa Na Pilato ( Matiu 27.1-2 ; Maka 15.1-5 ; Jon 18.28-38 ) 1 Osiqira iri tapadegere me mana iri pala vazao ze Jesu tarakenaqana Pilato. 2 Iri vatupia sine na seko poqe ro de ikoego Jesu, mana iri go dena, “Valeke dena i kenaqa ne qira basoero remu, mana i sine ne qira, mara ria kasi volina takisi de i koe batu lavata Siza. Mana igo napu dena, tanuna ne i Mesia i Batu lavata go.” 3 Pilato i tana ne ia igo, “Avigo aro to qo Batu lavata ria vano Judia?” Jesu igo, “Aro so qo sine go.” 4 Gonae Pilato i sine ne qira batu lavata ro ria vano patere mana basoero topu iri teṉo go, “Era qaki soba ze kaega kapata iva sakate go valeke dena.” 5 Do basoero ne iri seko vakaraputa napu zaqe, “Vari vatatana ia valeke nae i vatupia to vari vapera ne qira basoero na osina dia loborona Judia. I vatupi bana ze Qalili mana ninidena i lama doka napu eto dena.” Jesu I Degere Tarakenaqana Batu Lavata Erode 6 Ṉalu Pilato igata go seko dena, i tana ne qira, “Avigo valeke dena i valeke na Qalili?” 7 Ṉalu Pilato i rove Jesu i reqe me kena i miasoka go Erode, i turi vazao ze Jesu de ikoego Erode. Tanego Erode i koe Jerusalema ṉalu nae. 8 Erode i lete kula sivala ṉalu i mia go Jesu. Tanego i poro gata bana pepeuna Jesu, mana i lete umata bana me so isoko go reṉa ne na ia. 9 Gonae Erode i tana ne ze Jesu topuna tana. Do Jesu iki vataule kaega ka seko, de ikoego ia. 10 Batu lavata ria vano patere ro, mana vano vari vatatana na Tamana iri lama degere garogaro, mana iri seko vamoqere ne vasakate na Jesu. 11 Erode mana soldia ro ia, iri vakari ne Jesu, mana iri seko vaqoqore ia mana iri vakeba ze ia roku malemale mana vaule napu zaqe de i koe Pilato. 12 Tupi to musaqara nae Erode mana Pilato iru varikitaki velaka. Do de i lupo bana mego riru iru vari kanae. Pilato I Toqe Jesu Tina Le ( Matiu 27.15-26 ; Maka 15.6-15 ; Jon 18.39—19.16 ) 13 Pilato i koru teṉo qira batu ria vano Patere ro mana vano kenaqa ro mana basoe ro. 14 Mana i sine ne qira, “Ramu qamu valame nava era valeke dena, mana qamu sine, iva zazao kakavata qira basoero qamu go. Era qa tana ne ze ia tarakenaqa qamu dena, do qaki soba ze kaega kapata sakata i zazu ne, gerena pata ro qamu sine go ramu. 15 Gerena napu so Erode. Iki soba ze kaega kebu, iago i vaule napu me de qata koe go ita. I kaega bana so kapata i vasakate go valeke dena go tina le ne go. 16-17 Iago, masine ne qira mara ria sima mana taramuzina era ṉara vasipore.” 18 Do basoero topu ne, iri koru valavata iri go, “Vae vale ia nae, remu vasiporo ne qemu Barabasi.” 19 Barabasi iri taru ze bara ne, sauna i tavise kaki varitara lavata iri zazu bana ze komala lavata ne. Mana ivae vale kakia basoe go. 20 Pilato i soko mara lukase Jesu igo. Gonae i sine napu ne qira basoero. 21 Do ria iri koru napu iri go, “Paqipaqi ze koluse, paqipaqi ze koluse.” 22 Pilato i sine napu ne qira vapisana ṉalu, “Do go avana to kapata sakata i zazu ne go? Era qaki soba ze kaega kapata sakata i zazu ne go, go tina tora go le ne na. Iago era ma sima ia mana vasipore.” 23 Do iri lete koru valavata ne to mara paqipaqi bana e so Jesu koluse ne iri go. 24 Iago Pilato i toqe ne qira to pata iri soko ze go Jesu. 25 I vasiporo ne qira to valeke iri soko go ikoego bara ne, ivae vale basoe. Mana i teke ne qira Jesu go mara ria zazu ne ze pata iri soko go. Iri Paqipaqi Ze Jesu Koluse ( Matiu 27.32-44 ; Maka 15.21-32 ; Jon 19.17-27 ) 26 Vano soldia ria vano Rom iri lulu vazao Jesu, mana iri za soba kameka valeke na Sairina. Vitonona Saimon, ireqe me sasaniqa mara zae komala lavata ne igo. Ria iri pala tarua ia mana va vagoro ze ia koluse go mara muzi ne Jesu iri go. 27 Topu ria basoero iri lulu muzi ne Jesu. Mana kaki ro ria qole ro iri zaza tavisi go iri lete maqata mana iri dae valavata sauna Jesu. 28 Jesu i tabali ule mana i sine ne qira. “Qole ro na Jerusalema muniki dae ava era, do muna dae sauna tanuqamu mana sale ro ramu go. 29 Tanego ṉalu i lama go, basoero tarina go, ‘Makaolo qole ro iri kakara iriki va podo bana kaega ka sale, iriki vasusua kaega sale medara!’ 30 Ṉalu nae basoero tarina go. ‘Kubolo ro soru poka qemu, mana zuka poka ro puika qemu.’ 31 Tanego iri zazu ne pata dena de qa koe era, qa qere moki i too. Ava patana tina sadaka qamu ramu qamu gere go moki i le go.” 32 Soldia ro iri lulu napu qiru karua basoe sakata iru vae tamana, go mara vae vale palu ze Jesu, iri go. 33 Ṉalu iri lama dokae de iri vitoṉo ze, Kovila, iri paqipaqi ze Jesu koluse ne. Mana karua valeke sakata go, kameka tepa matauna mana tepa gedena Jesu. 34 Jesu igo, “Mamae ono nanao ule ne qira, tanego iriki rove kaega pata iri zazu ne go.” Iri kenakena poga ro ia, mana iri ara vaqiso daisi ne go. 35 Basoero iri degere garogaro mana reṉa taru ne ia. Vano kenaqa ro ria vano Jiu iri va kesolo ne Jesu, iri go, “I vakavele qira basoero ne, iago mara vakavele napua tanuna, ṉalu ia i Mesia i tavine me de i koe God.” 36 Vano soldia napu to go iri vakesolo ne ia. Gonae iri pala me vino ulila mana iri teke ne ia. 37 Mana iri go dena, “Aro qo Batu lavata ria vano Jiu, iago ono vakavele napu go tanumu.” 38 Popoko na kuzuku na iri taruze seko dena, “Ia dena Batu lavata ria vano Jiu.” 39 Kaki kameka riru karua valeke sakata iri paqipaqi tavisi ze Jesu, i seko va qoqore ia igo, “Avigo qoki Mesia kaega? Go qoki vakavele kaega tanumu mana raru go!” 40 Do valeke varuana ne i seko muma ne zaqe ia, igo, “Avigo qoki momokolo ne kaega God? Osiqita tarapisa i vari pada so makuru gata pala go. 41 Do ituru i tora to kimata qaturu pala go, tanego qaturu kimata ne to pata ro qaturu zazu ne go. Do ia iki zazu ne kaega pata sakata.” 42 Mana valeke ne i sine ne Jesu igo, “Ono nanao taruava era ṉalu tono lama Batu lavata go!” 43 Jesu i sine ne valeke ne, “Masine nigo pata ogoto, ninidena aro tono ko tavisi ve era Paradiso.” Le Na Jesu ( Matiu 27.45-56 ; Maka 15.33-41 ; Jon 19.28-30 ) 44 Torana manoga karua koloko kikinaka, saṉa i mamanava tatavata mana rodoko i sapua vudu pua, go i zadoke kapisa koloko kikinaka raravi. 45 Mana poga loda iri vaidoko ze go loborona Pade Lotu ne, itaridake vari loborina. 46 Jesu i koru valavata igo, “Mamae loborona karisimu qa taru ze go madauqu.” I sine lupo to seko dena, mana i le to go. 47 Ṉalu valeke batu ria vano soldia i mia pata i sadaka go, i vazaka God, mana igo, “Ia dena i valeke totoloṉo bana to!” 48 Basoero iri teṉo iri mia go pataro i doka go, mana i sadaka go iri puda bebenu qira, iri vasadake iri manava sakata mana iri gado ule komala ria. 49 Osiqira ria iri rove velake go Jesu, mana qole ro iri lulu bana me ze ia Qalili iri degere valaqalaqa me so, iri mia pataro i doka go ia. Josepo Valeke Arematia I Vou Sinara Na Jesu ( Matiu 27.57-61 ; Maka 15.42-47 ; Jon 19.38-42 ) 50-51 Kaki valeke vitoṉona Josepo i reqe ne Arematia tepa komala Judia. I kameka valeke velaka mana i totoloṉo i piri ne lama na Too ikoego vari miasoka ia God. I kaki valeke tavine na pepeu, do iki toqe ne kaega vivine mana zazu ro iri zazu ne ze go Jesu. 52 Ia i zae de i koe Pilato mana iza pene sinarana tokamana Jesu. 53 Gonae i za sipa ze koluse tokamana Jesu. I pala i kade ze poga kakasa mana i vakekele za go leṉa iri ura go, iara kaebo taru zena ka basoe. 54 I raravi purare mana i garogaro to Sabat. 55 Qole ro iri lulu bana me ze Jesu tepa Qalili, iri lulua Josepo mana iri za mia tokamana Jesu i kekele go leṉa ne. 56 Taramuzina iri gado ule za komala ne, iri vanama pata ro i nonoli velaka mana tala, go tarina za alu ze sinara na Jesu. I musaqara Sabat, iago iri ziṉo, tanego i taboe Tamana ria. |
The New Testament in Varisi, Solomon Islands © Bible Society of the South Pacific, 1994, 2004.
Bible Society of the South Pacific