Epesus 4 - Vato Vari Vakameka Voru Ia Batu NeKameka So Tokama 1 Era qa kameka basoe iri taruve bara ne tanego qa basoe zazu ia Batu ne. Iago qa sine vakaraputa ne qamu, muna zukae too ilulua go vatovato i sine bana go God, ṉalu i koru qamu mego. 2 Osina ṉalu muna vaqoqoro tanuqamu mana vasadake mamaligara ramu, de iri koego kero ne basoero gerena de iri soko go tanuqira. 3 Muna pada ne ko kameka, gere so de iva mia qamue go Spirit tabo, iato i teke ne qamu go bule go tamuna ko kameka go. 4 Kameka tokama dena so ita qata lama kamekae go, mana kameka Spirit tabo dena, qata toṉove go osiqita, gerena kameka pata so qata ruruqe go, mana iato nae, God ikoru bana qamue go. 5 I kameka so Batu ita, kameka so zazao na vaogoto, kameka bapitema. 6 I kameka so God i Tamaqira go osina basoero na pua ne. Ia i Batu ita osiqita mana i zazue de qata koe, mana ikoe loboro qita go. 7 Nogoto qita qata pala bana sosovolomo mazala i kenakena bana ne qita go Kristo. 8 Gerena Buka tabo ne i sine go. “Ṉalu i popoka za go rani zakazaka ne, ia i pala vazao qira basoero iri vaseka qira go, mana i teke ne qira sosovolomo ria go.” 9 Aria, avana tane i talukase go ipopoka za go? Italukase, i qoqoro kenaqa za de ilete sokasoka sivala na vudu pua dena. 10 Iago basoe nae to i qoqoro bana mego, mana i gado popoka napu za go, iza koe zakazaka sivala ne, go osina pata tarina ko lupoe rani ne. 11 Iato iteke ne qira go sosovolomo na soso, basoero na vudu pua. I vine qira kakiaro tarina apostolo, kakia ro tarina propeta, kakia ro tarina tarama ne Tarama Velaka, kakiaro tarina miasoka madau qira basoero ne, mana kakiaro tarina vari vatatana. 12 Ia izazu ne pata dena go mara vanama ne qira basoero ia God sauna zazu ne na zazu ia, go tarina vadegere go mana vazazao popoka tokamana Kristo. 13 Loborona to vatovato dena osiqita tatana lama kamekae go vaogoto ita, mana rove na qata salero ia God. Mana ṉalu ita tatana basoe kazigarata, ita tatana lama dokae go tutukununa too totoloṉo sivala ia Kristo. 14 Iago, ita mata kasi gere qira salero iri teteṉe ne go za gata na vari vatatana poqepoqero iri gere go pupuakana masi i lama kiuru pero vanaqe go sokoro ne. Iago ita mata kasi lulu qira vano vari vatatana poqepoqe ro, iri soko go vazazao vasakata qitae pata tatakiu ro iri zazu ne go. 15 Do loborona mamaligara ita de iri koego basoero ne, ita mata sine pata ogoto, mana mata podo popokae loborona zuka ia Kristo, iato ikuzuku ne go eklesia. 16 Kristo i batu nego tokama dena, mana nogotona takoboro na tokama dena i kama velake, de ikoego Kristo. Iago ṉalu nogotona takoborona tokama dena iri zazu va velaka go, tutukununa tokama tina podo velaka, tanego nogotona takoborona tokama dena iri vari mamaligarae. Too Voru Loborona Kristo 17 Loborona vitonona Batu ita ne, era qa seko vabanabana qamu ramu, kasi ko gere napu qira vano rodoko tanego nanao ro ria, izaza volomo so. 18 Mana nanao ro ria ikoe so loborona rodoko. Iriki pala kaega too ogoto iteke ne qira go God. Iri vano bulaṉoe, mana iri kasi qira gata na pata go. 19 I kaega ne qira agava. Iri teke too ro ria too sakata, mana iri soko so zazu nena vatovato kebu ro go. 20 Pataro nae kaega tane qamu rove ze go Kristo! 21 Ramu qamu gata bana to sauna Jesu Kristo, mana qamu lulua ia, ṉalu iri vatatana qamue go sauna ogoto ikoego ia. 22 Iago, muna vana ne too sakata ro qamu lulu bana mego. Too ro nae iri teke ne so basoe soko na pata poqe, mana i vae vale napu so basoe go. 23 Muna va voru lupo osina puṉuqamu, mana nanao qamu, 24 mana pala too voru ni zazu bana mego God i va gere ze go too ia tanuna. Ṉalu ramu qamu gogo nae, ramu qamu vasadake too ogoto i totoloṉo mana i tabo go. 25 Iago, ramu muna mamanava sine na seko poqe! Osiqamu muna sine so seko ogoto, de iri koego kero ne vano lotu, tanego ita osiqita qata kamekae so loborona kameka tokamana Kristo. 26 Ṉalu qamu muma, kasi vamao ne na muma ramu go mara kenaqa ne qamue sakata, mana kasi pala taruna muma ramu go tina dokae go kuse. 27 Kasi vamao ne na Satana go mara vasakata qamu go. 28 Basoe i poro sikosiko bana go mara mamanava siko, mana mara zazu, go tina pala go pata totoloṉo tina tavisi ne tanuna, mana vano iri ko situ go. 29 Ṉalu qamu seko go, kasi sine ne seko sakata ro. Do muna sine pataro tina soko go basoero ne, mana pataro tina vakaraputa qira basoero go. Seko velaka ro nae iri mazala soba ze na makaolo vano iri gata go. 30 Mana kasi vamaqate na Spirit tabo ia God. Tanego Spirit tabo i vasadake, iato i lala ia God, go itonovo qamu go, mana iato go tina lukasa qamu go musaqara muzimuzi. 31 Iago muna vana ne osina nanao sakata de ikoego kene basoe, ba nanao muma ba nanao vasakate na basoe. Kasi kara lapase basoe ba sine na pataro iva vokara qira qo basoero ne. Kasi zazu ne pataro iki totoloṉo go kaega. 32 Do muna vari nanao, mana varimanavae tanuqamu loborona puṉuqamu. Muna vari nanao ule tanuqamu gerena God i nanao ule bana ne qamue ramu, de koego Kristo. |
The New Testament in Varisi, Solomon Islands © Bible Society of the South Pacific, 1994, 2004.
Bible Society of the South Pacific