IMAMAT 24 - Susula Malalaok Hehelu Palak Ma Hehelu BeukPe'da-fua banuk-ka leo beek ( Kel. 27:20-21 ) 1 Manetualain nadenu Musa 2 fo ana fe nakanenetek ia-la neu leoina Israel-la nae: Ho'i meni mina setun isik neulauk soaneu banuk manai Manetualain Lalaa Teman dale, fo ela de'den soona, ana pila nakandoo. 3 Harun muse ito-ato banuk sila-la, neme le'donoso losa fafaik, nai mamanak fo Manetualain nai ndia, nai tema lelesu fo manapoti ketu Peti Hehelu-balataak-ka, nai Kama Malalao-malalafuk nanseli-a deak. Muse tao tunga paleta ndia, losa dodoon-na. 4 Harun muse ito-ato banu-banuk manai banu eik lilopilas isik-ka, fo daenga ala pila lahele nai Manetualain Lalaa Teman dale. Loti nana'ak 5 Ho'i-ma ha'desopu neulauk kilo sanahulu dua, fo taom-ma loti bobongok sanahulu dua, loti esan-na na'a ha'desopuk kilo esa. 6 Pe'da loti sila-la nai ta'dak dua dalek, ta'dak esan-na, loti nee, fo nai mei nakadidita lilopilas isik-ka nai Manetualain Lalaa Teman dale. 7 Tao boomeni isik neu loti tata'dak-kala esa-esak lain, fo ana da'di ta'du-tana, nae loti ndia nde been-na, tutunu-hohotu nana'ak ba'eneu Manetualain. 8 Tunga-tunga fai Sabat-ta, muse hapu loti nanasadiak nai Manetualain Lalaa Teman dale. Fo leoina Israel-la bela-ba'un nde ndia, losa dodoon-na. 9 Loti ndia nde been-na, soaneu Harun no tititi-nonosin. Ala muse la'an nai mamanak malalao-malalafuk, nanahu loti ndia nalupa loti malalao-malalafuk nanseli, neme tutunu-hohotu nana'ak fo nanatunu-hotuk neu Manetualain, fo soaneu imam-mala. Huhukuk ba'eneu hataholi manasoo-supa Manetualain-na, ma huhukuk-ka babalan-na. 10-11 Hapu touk esa nai hataholi Israel-la mamana ofun-na. Aman hataholi Masir, ma inan hataholi Israel, na'de Selomit, fo Dibri neme leo Dan-na anan ndia. Nai faik esa boema, hataholi ndia nale'a no hataholi Israel esa, nai mamana ofuk-ka. Hu ndia de, hataholi Israel-la loon neu nataa Musa, 12 de ala ta po'i fan, fo lahani nakeketuk neme Manetualain mai, la'eneu hata fo sila muse taon soaneu hataholi ndia. 13 Boema, Manetualain nafa'da Musa nae, 14 “Moo hataholi ndia leo mamana ofuk-ka deak neu. Basa hataholi fo lamanenen ana soo-supa, muse ala lalaa liman-nala neu hataholi ndia langan lain, fo ala sakasii, lae hataholi ndia nasala. Soona basa hataholi-la tapan nenik batu, losa maten. 15 Basa ndia soona, po'a-benga dede'ak-ka nde ia neu leoina Israel-la mae, Ba'eneu see, fo ana soo-supa Manetualain soona, muse ana lu'a-lepa tatao-nono'in buna-boan, 16 ma hukunisan. Su'di see, fo ana soo-supa Manetualain soona, basa salanik-kala lala'en-na tapan nenik batu losa maten. Hoholo-lalanek ndia nanapakek soaneu hataholi Israel-la, ma hataholi nusa dea manaleo lahele nai Israel-la boe. 17 Ba'eneu see, fo ana taonisa hataholi fe'ek soona, muse hukunisan. 18 Ba'eneu see, fo ana taonisa hataholi fe'ek bana-manun soona, muse ana nggatin. Dede'ak-ka nahuu nae, ‘samanek nggati samanek’. 19 Metema hataholi esa, ana tao-na hataholi fe'ek nakahina, soona hataholi ndia tataon-na leo beek soona, muse tao seluk-kana leondiak neu hataholi ndia boe. 20 Metema, ana tao nala'di duik, soona muse tao nala'di duin-na boe. Metema, ana tao napoke hataholi fe'ek matan seli, soona muse tao napoke ndia matan seli boe. Metema, ana fepa hataholi fe'ek losa la'di heni nisin-na, soona muse fepa la'di nisin-na boe. Ana tao su'di beek-ka, nalosa nalutu nakandoo hataholi fe'ek aopaan-na soona, muse tao nasafalin leondiak neu hataholi ndia, fo da'di neu babalan-na. 21 Ba'eneu see, fo ana taonisa bana soona, muse ana nggatin, tehu ba'eneu see, fo ana taonisa hataholi soona, muse hukunisan. 22 Pake hoholo-lalanek ndia soaneu emi basa-basam-mala, ma soaneu hataholi nusa dea manaleo lahele nai emi tala'da boe, nanahu, Au nde emi Amam Manetualaim-ma.” 23 Musa nanduku-nalosak basa dede'a-kokolak sila-la neu leoina Israel-la, boema loo hataholi fo ana soo-supa basa Manetualain ndia, leo mamana oofuk-ka deak neu, de ala tapan nenik batu losa maten. No enok ndia, leoina Israel-la tao hata fo Manetualain paleta basan neu Musa so. |
LAI 2018
Indonesian Bible Society