HAKIM-HAKIM 16 - Susula Malalaok Hehelu Palak Ma Hehelu BeukSimson nai Gaza 1 Faik esa boema, Simson neu leo Gaza neu. Nai naa, natongo no ina manasosoa-piaok esa, boema neu sungu no inak ndia. 2 Boema, laun Gaza-la lamanene, lae Simson nai naa. Da'di, ala okofeo-la mamanak ndia, de lahanin le'odae katemak esa, nai kota lelesuinan-na. Tehu ala ta tao hata-hata nai le'odaek ndia fa, nanahu ala dodoo lae, “Mahani te, metema le'do tii soona, besak-ka ata tao tisan.” 3 Tehu Simson ta sungu nai ndia losa fafaik fa. Fatila'da, de ana fo'a boema, neu leo kota lelesuinan-na neu. Ana fe'a heni la'iesak, lelesu ndia no diin-nala, ma ai betubalan-nala. Basa boema, ana lu'a-na lelesu ndia, de ninin leo pupukuk manai Hebron selik, poin-na neu. Simson ma Delila 4 Basa ndia boema, Simson susue ina-anafe'on-na, tu'da neu inak esa neme Bafak Sorek-ka mai. Inak ndia na'de Delila. 5 Boema, Filistin hataholi manakoasan 5, ala mai leo inak ndia mai, de lafa'dan lae, “Kokoe Simson leona, fo ela anan nau nafa'da o, be'i-balakain bibila-babaan leobeek, ma enon-na tao leo beek, fo tao namopo be'i-balakain ndia. No enok ndia, ami mai fo henge-man, fo ami taom-man, ana kala. Mahani te, ami esa-esak fe o doi fulak 1.100.” 6 Boema Delila nafa'da Simson nae, “Simson, tao le'e de, o balakaim-ma seli? Muse henge o nenik beek, fo daenga mopo o be'i-balakaim ndia? So'ba mafa'da su'dik, bibila-babaan!” 7 Boema Simson nataa nae, “Metema, henge au nenik tali kokou beuk 7, beita lamatuu matalolole fa soona, neukose male heni au, fo au da'di sama leo hataholi biasa.” 8-9 Boema manakoasa Filistin sila-la, fe Delila tali kokou beuk 7, beita lamatuu matalolole fa. Basa boema, lelek hataholi Filistin-nala bei lahani nai kama fe'ek, te Delila henge Simson nenik tali sila-la, boema naloo bou-bou nae, “Simson! Boema hataholi Filistin-nala mai!” Tuti'ka Simson tao ketu tali kokouk sila-la. Tali kokouk sila-la ketus, sama leo ha'i na'a abas-sa de ketun. Simson be'i-balakain bibila-babaan, beita bubuluk-kana fa. 10 Boema, Delila nafa'da Simson nae, “Ah, o pepeko! Ka'da o makamiminak au. Ayo, tui au, bisa henge o, nenik beek!” 11 Simson nataa nae, “Metema, henge au nenik tali beuk nanapake bei tak soona, neukose, male heni au, fo au da'di sama leo hataholi biasa.” 12 Lelek hataholi Filistin-nala bei lahani nai kama fe'ek, te Delila ho'i-na tali beuk de'ubee, boema ana henge Simson. Basa boema, ana nggasi ma nae, “Simson! Boema hataholi Filistin-nala mai!” Tehu Simson tao ketu tali sila-la, neme liman-na mai, sama leo hataholi-a lu'i ketu abas-sa. 13 Boema, Delila nafa'da Simson nae, “Ah, o makamiminak seluk au. O pepeko. Ayo, tui, bisa henge o, nenik beek!” Simson nataa nae, “Metema, feo au langadoong 7 neu abas manai aiana tetenuk-ka, fo basa soona, pa'an neu aiana tetenuk ndia, soona neukose male heni au, fo au da'di sama leo hataholi biasa.” 14 Boema Delila tao-na Simson sungu, boema ana feo Simson langadoo ka hitun-nala neu abas manai tetenuk-ka aianan-na. Basa ndia boema, ana pa'an neu tetenuk-ka aianan ndia, de naloo bou-bou nae, “Simson! Boema, hataholi Filistin-nala mai!” Simon fo'a, boema ana hela langadoon-na, nalosa natapo'i neme tetenuk-ka aianan ndia mai. 15 Basa boema, Delila nafa'dan nae, “Ah, o mafa'da mae, o hii au, te se'kona, o dalem-ma dook-ka neme au mai! O makamiminak au la'i 3 ia so, te losa besak ia boeo, o ta nau mafa'da, tao le'e de, o balakaim-ma seli.” 16 Tunga faik, Delila ka'da nggenggele ma nakaseti nakandoo, nalosa Simson pela-malua no namanenek-ka. 17 Mate'en-na boema, Simson tui bibila-babaan. Simson nae, “Au langadoong-nga beita nggute nitan la'iesa boen. Au nanafe basak neu Manetualain, da'di Ndia nuu hehelin so. Mulai neme bongi au mai, au da'di hataholi nazir esa so. Metema nggute au langadoong-nga soona, neukose mopo au be'i-balakaing; neukose male heni au, fo au da'di sama leo hataholi biasa.” 18 Delila bubuluk, nae Simson nafa'da basa bibila-babaak manai dalen dale so. Hu ndia de, ana haitua fe manakoasa Filistin-nala halak-ka nde ia nae, “Oek ia, ka'da mai leona. Simson tui basa bibila-babaan neu au so.” Ala mai de leni fe Delila doik. 19 Basa ndia boema, Delila kokose Simson, losa ana sungu nai ifan lain, boema naloo hataholi fo ana ke'di-na Simson langadoon, dook hitu. Basa boema, ana fepa-li'u Simson, nanahu mopo Simson bei-bakain so. 20 Boema, ana nggasi ma nae, “Simson! Hataholi Filistin-nala mai!” Simson fo'a, de naedaenga ana hapu natapo'i, sama leo nai fai-fai maneuk-kala. Ana ta bubuluk, nae Manetualain la'oelan so. 21 Boema hataholi Filistin-nala ho'u-lan, de ala e'do heni mata de'en-nala. Loon leo Gaza neu, de ala hengen nenik namosina liti 2, boema ala taon leo bui dale neu. Nai naa, ladenun po'de su'di beek. 22 Tehu, nai lelek ndia langadoon-na mulai moli seluk. Simson mamaten-na 23 Faik esa boema, manakoasa Filistin-nala lakabubua, fo ala sanga tao feta, fo tunu-hotu tutunu-hohotuk matuaina fe Dagon, fo sila lamatua daebafan-na. Lakamee lae, “Ita lamatua daebafan-na, ana fe ita sengi Simson, fo ita musun-na!” 24-25 Ala bei hika-latadale, te lafa'da lae, “Moo Simson leo ia mai, fo ela ata taon da'di ita bua nakamiminan!” Boema leu-lala Simson nai bui dale, de ala taon da'di sila bua nakamiminan. Ladenun napadeik nai dii matuaina 2 tala'da. Lelek hataholi makadotok sila-la, lita Simson boema, ala koa-kio Dagon ma lakamee lae, “Ita lamatua daebafan-na fe basa ita sesengik, neu musu manatao nalutu ita nusan-na, ma manataonisa basa ita hataholin de'u-de'u basa ndia so!” 26 Simson nafa'da touanak manahelan-nana nae, “Po'i au limang-nga, fo ela au bisa ho'u dii manatia-toba uma ia, nana au hii asala'da u ndia.” 27 Uma ndia henun se'e-se'e no hataholi-a. Filistin hataholin manakoasa ka limakala, lai ndia boe. Ma nai uma ndia ta'da manai lain-na, hapu fafa'kama hataholi lifun telu. Hataholi sila basa-basas lanilu ma hakinonoli Simson. 28 Nai hatematak ndia boe, Simson hule-haladoi; nae, “Ou Manetualain Fo Mademaina, sa'di leo been-na, O mafandele au. Sa'di leo been-na, fe seluk au be'i-balakaik ka'da oek ia mesak-kana, ou Manetualain, fo ela no tatao-nono'ik ia, au hapu balas hataholi Filistin, manae'do heni au mata de'eng duas-sala.” 29 Basa ndia boema, Simson ho'un-na dii ka duak manai tala'da, fo manatia-toba uma ndia. Boema, ana to'ba lima kiin-na neu dii esa, ma lima konan-na neu dii esak-ka, ma 30 naloo bou-bou nae, “Nemen-na, fo au mate o hataholi Filistin ia-la!” Boema, no basa be'i-balakain lala'en-na, ana tipa dii sila-la losa ala tu'u leu, de napaluni-na Filistin manakoasa ka limak-kala, loo basa hataholi fe'ek manai sila-la. Mate Simson boe. Tehu nai lelek mamaten ndia, ana taonisa hataholi makadotok, de'u lena heni, nai lelek bei naso'da. 31 Basa boema, tolanoo ka'a-fa'din-nala ma leo-ingu-nala mai ko'o-la popolan-na. Leni falik popolan-na, de latoin nai aman Manoah mamana loo-laten-na. Lates ndia nai Zora ma Esytaol tala'da. Simson da'di mauli-malangan neu Israel, teuk 20 dalen-na. |
LAI 2018
Indonesian Bible Society