1 Corintios 3 - Nuevo Testamento Toba Sombrero NegroDa'me qo'mi jo'ne jo'onataĝanoqot joñe'me Dios 1 Qalaĝaja, ami yaqaya'olqa, ca'li ami japaĝague'tape, ami maliaĝa ja auacoñiyeguet joñe'me Dios Lepaqal, dite da'me maliaĝa oquitapegue'to daa'me lamaico joda'me anejiyaĝauayaĝaqui nataq'aen aueñiya'ama gaa'me ñoqolqa qa'a da'me adepi'i qamaliaĝa ja yajoq. 2 Aueñiya'ama ca'li jogaa'me ñoqolqa 'me qoyanema nale jaga'me lochi', qa'a maliaĝa ja yaqanate't ta'le yeuoĝodañe ga'me t'añi. Chane'eja nach'e naq'aeta da'me ami janema ca'li ga'me napaĝaguenataĝanaĝac jo'ne ja qalaq, qa'a maliaĝa ja auaqanachichi ta'le auacoñiyeguet ga'me napaĝaguenataĝanaĝac 'me 'uo da'me laqalaic. Nataq'aen nayi maliaĝa ja auaqanachichi ta'le auacoñiyeguet, 3 qa'a maliaĝa oquitapegue'to jodaa'me anejiyaĝauayaĝaqui lamaico. Ami p'aguenataĝanaĝayaqa nataq'aen mach'e ami da'me auapichitapega't, chane'eja nach'eda di'yoq q'aen queda'me maliaĝa oquitapegue'to da'me anejiyaĝauayaĝaco lamaico. ¿Qo'li ja naq'aeta? 4 Qa'a qom 'uo ga'me enaac: “Jayem lauegaqatac ñe'me Pablo”, nataq'aen laqaya enaac: “Jayem qamqa'me jequetapegue' ñe'me Apolo”, chane'eja jaldata da'me maliaĝa oquitapegue'to daa'me mach'e lepagaĝaco joda'me anejiyaĝauayaĝaqui. 5 ¿Toqoch'e qo'nonaĝachigui ñe'me Apolo? ¿Toqoch'e jayem qo'nonaĝachigui? Ch'e qo'mi lamaĝa's joñe'me Dios, jo'ne qo'mi auachiyoĝochiyayelo da'me male auep'iiya'a ñe'me Dios. Je'etaq ga'me 'nonatac jo'ne qo'mi yanema ñe'me Jaliaĝanec: 6 ena'am ta'le je'uaelegue jaañi da'me dojo' 'naqataĝanaĝac ca'li, ua'edi novi' ñe'me Apolo qama'le yepetelegue jaga'me jala, qalaĝaja nach'eñe ñe'me Dios jo'ne ye'et ca'li da'me anichiquitajeguem. 7 Chane'eja ga'me yaañi da'me dojo' 'naqataĝanaĝac ja p'ajaye, nataq'aen ga'me yepetelegue ja p'ajaye. Dite ñe'me Dios nach'eñe p'ajaye, qa'a ñe'me ye'et qaedi yema nichiquetedajeguem. 8 Ñe'me jo'ne danaĝan nach'e ena'am ga'me jo'ne depetaĝan, qama'le onolqa'tape yaconeguet ga'me qoyejetenec qomle qonaloqotenaĝateguet ga'me 'lonatac jo'ne ye'et. 9 Qa'a jayem nataq'aen Apolo qo'mi necochaĝa'u da'me 'lonataĝanaĝac ñe'me Dios, qama'le da'me ami aueñiya'am ga'me lanaĝanaqa' ñe'me Dios, nach'e ena'am aueñiya'am ga'me emec 'me 'noĝojeguem ñe'me Dios. 10 Dios jayem 'yetem da'me qaedi jaloĝonataĝalegue da'me 'netaguec ga'me emec da'me qo'noĝojeguem, chane'eja je'et jaga'me lamo; qama'le nayi 'uo ga'me jiyaĝaua laqaya jo'ne 'noĝodijeguem gaa'me lael ga'me emec. Qalaĝaja 'noota qom onolqa'tape netela' ga'me mach'e 'yetetac qaedi yataqachiñe 'noota ga'me 'noĝojeguem. 11 Qaya'te yaqanatet ta'le ye'et jaga'me lamo laqaya, qa'a jaga'me lamo jo'ne qo'yaeñi joote yem jo'ne nach'eñe Jesucristo. 12 Qalaĝaja nayi gaa'me jiyaĝa'u laqaya' t'oĝonaĝa'tape chiyoĝotedalegue jaga'me lamo jo'ne joote qo'yaeñi; uo'oe gaa'me jo'ne ja damita ga'me mach'e 'noĝojeguem, ena'am ga'me oro, nataq'aen laicaua, choqoga'me qa' jo'ne qaselegaĝadaic 'me jalcote da'me lajo'vi; uo'oe gaa'me laqaya' qamqa'me ja t'añi ga'me mach'e 'noĝojeguem, ena'am ga'me epaq, nataq'aen auaqapi choqoga'me coqota. 13 Qom yovita ga'me p'ategue nolo', qama'le onolqa'tape qoyauana ga'me 'lonataqa, qa'a ga'me dole' yaloĝon, nataq'aen ga'me dole' yapiyen ga'me 'lonata'j jogaa'me, qom nalo'taguet ga'me dole' uotaĝa ja naq'aeta. 14 Qa'a yema ga'me jiyaĝaua qom ja yaviyaĝat ga'me 'lonatac, qama'le yaconeguet qomle ga'me lajo'vi. 15 Qalaĝaja qom yavic ga'me 'lonatac, qama'le ja yepaguelegue da'me nejetenaguec, mate mane'e ga'me qonec'alaĝategue qomle ena'am ta'le qoyachiyoĝotaue ga'me dole' lauaq. 16 ¿Qo'li ja auayachiñe queda'me aueñiya'am ga'me 'lemec ñe'me Dios nataq'aen da'me ami uetauelo ñe'me Lepaqal? 17 Chane'eja ga'me jo'ne nejoyiñe ga'me Dios 'lemec nach'e naq'aeta qomle da'me Dios yolaĝachigui joga'me, qa'a ga'me Dios 'lemec joote qoyiyota'a qaedi mach'e loĝot joñe'me, nataq'aen mach'e ami da'me ami 'lemec joñe'me. 18 Ena'te anoqoviñela't. Qom 'uo ga'me adaqayai jo'ne eetapela't yatenaĝanaĝaic, qama'le 'noota qom yeguem da'me layatenaĝanaĝac 'me chiyaqalegue jena'me aleua, qaedi eja yovida'a da'me yataqachiñe yatenaĝanaĝaic. 19 Qa'a ga'me nayatenaĝanaĝac jo'ne ch'e lelnataĝa'j jena'me jiyaĝadipi, nach'eda Dios enapega mach'e chiyoĝojoĝoc. Qa'a naa'me nedii's naq'aeta da'me 'yaĝatetac, eet'oi: «Dios yedo'oque da'me mach'e layatenaĝanaĝa'j joga'me yatenaĝanaĝaiquipi da'me e'n yedolo'te, Qanach'e polegaĝatot da'me layatenaĝanaĝa'j qama'le 'uaĝadiñe.» 20 Nataq'aen ga'me 'naqatac laqaya eet'oi: «Ñe'me Jaliaĝanec yayate'n gaa'me lelnataĝaco jogaa'me yatenaĝanaĝayaqa Nach'egaua nichiyoĝojoĝoco.» 21 Qo'che' 'noota qom qaya'te yaconeguet da'me ni'yoĝodenaĝac qom equegue gamachaqaega jiyaĝaua, qa'a ena'uaque gaa'me uo'oe 'me uedalequena mach'e adoĝochi. 22 Uotaĝa jayem, uotaĝa Apolo, uotaĝa Pedro, uotaĝa jena'me aleua, uotaĝa da'me nec'alaĝa, uotaĝa da'me neleuaĝa, uotaĝa ga'me jo'ne 'uo nayi, uotaĝa ga'me jo'ne 'uo qom'te: ena'uaque naa'me naajo' mach'e adoqochidi'. 23 Qalaĝaja ami nejoĝonaqa ñe'me Cristo, nataq'aen Cristo mach'e Dios nejoĝonec. |
Nuevo Testament Toba del Oeste © 2010 Sociedad Bíblica Argentina
Argentine Bible Society