Apocalipsis 18 - Triqui de San Juan CopalaCataj Juan se vaa canee nu̱ꞌ chumanꞌ Babilonia a 1 Veé dan, ga̱a ne̱ queneꞌén ꞌu̱nj ꞌó se‑mo̱zó Yaꞌanj cavii rej xta̱ꞌ nanij rihaan yoꞌóó, ne̱ síí nica̱j ndoꞌo se nucua̱j me soꞌ a. Niꞌndaj ya̱ veꞌé curuviꞌ soꞌ, ne̱ chuguu̱n rihaan yoꞌóó, quiꞌyaj soꞌ a. 2 Ga̱a ne̱ nucua̱j ndoꞌo caguáj soꞌ, cataj soꞌ a: ―Canee nu̱ꞌ chumanꞌ noco̱o cuꞌna̱j Babilonia, ne̱ guun chiha̱nj nana̱ chre̱e man yoꞌ, ne̱ tagaꞌ nu̱u̱ nij nana̱ qui̱j do̱ꞌ, yachrúú ga̱ da̱j a̱ nij xtâj canique̱ nachriꞌ níꞌ do̱ꞌ, me yoꞌ ya̱j ado̱nj. 3 ꞌO̱ se chumanꞌ yoꞌ me se rqué ndoꞌo yoꞌ na vinó coꞌo cunuda̱nj nij yuvii̱ ma̱n rihaan chumii̱, ne̱ na vinó yoꞌ roꞌ, me sayuun quira̱nꞌ nij soꞌ cheꞌé cacunꞌ chiꞌi̱i̱ quiꞌyaj nij soꞌ ga̱ chumanꞌ yoꞌ a. Dan me se quiꞌyaj ndoꞌo nij síí nica̱j suun rey ma̱n rihaan chumii̱ cacunꞌ ga̱ chumanꞌ yoꞌ, ne̱ nij síí naránj natuꞌvéj ma̱n rihaan chumii̱ roꞌ, guun ruꞌve̱e̱ ndoꞌo nij soꞌ cheꞌé se caꞌnéj nu̱ꞌ nij soꞌ nu̱ꞌ se sa̱ꞌ man chumanꞌ yoꞌ na̱nj ado̱nj ―taj se‑mo̱zó Yaꞌanj yoꞌ a. 4 Ga̱a ne̱ cunó ꞌu̱nj nana̱ caꞌmii ꞌó soꞌ rej xta̱ꞌ, ne̱ dan me se cataj soꞌ a: ―Cu̱riha̱nj soj si̱j noco̱ꞌ manj chumanꞌ yoꞌ á. Se̱ guun quiꞌya̱j soj cacunꞌ nda̱a vaa ꞌyaj chumanꞌ yoꞌ maꞌ. Cu̱riha̱nj soj, ne̱ se̱ quiranꞌ soj sayuun nda̱a vaa quira̱nꞌ chumanꞌ yoꞌ maꞌ. 5 ꞌO̱ se a̱j quisíj cacunꞌ tumé chumanꞌ yoꞌ nda̱a rej xta̱ꞌ, ne̱ nanuj rá Yaꞌanj se nij quiꞌyaj yoꞌ chugua̱nj. 6 Dan me se ase vaa quiꞌyaj chumanꞌ yoꞌ sayuun man yuvii̱ roꞌ, da̱nj ga̱a̱ quiꞌya̱j gue̱e̱ soj sayuun man chumanꞌ yoꞌ, ne̱ vi̱j na̱ruꞌvee soj sayuun man chumanꞌ yoꞌ á. Dan me se rque maꞌa̱n agaꞌ tazá tinachej chumanꞌ yoꞌ na coꞌo yuvii̱ roꞌ, veé ma̱an rque agaꞌ tazá yoꞌ roꞌ, vi̱j gu̱un cheꞌe̱ soj cara̱a soj na coꞌo̱ maꞌa̱n chumanꞌ yoꞌ á. 7 Dan me se caꞌmii xta̱ꞌ ndoꞌo chumanꞌ yoꞌ, ne̱ nanoꞌ ndoꞌo chumanꞌ yoꞌ se sa̱ꞌ ga̱a̱ rihaan yoꞌ, ne̱ cheꞌé dan quiꞌya̱j ndoꞌo soj sayuun nda̱a caꞌnga̱j maꞌa̱n nimán chumanꞌ yoꞌ, quiꞌya̱j soj, ne̱ nda̱a queꞌe̱e̱ nda̱a cúú man yoꞌ, quiꞌya̱j soj, ga̱a ne̱ xri̱ꞌ ndoꞌo rá chumanꞌ yoꞌ á. Dan me se uun rá chumanꞌ yoꞌ a: “Ma̱ꞌanj me chana̱ reiná uun chij ya̱, ne̱ ne chuꞌvij maꞌ. Né cha̱na̱ caviꞌ nica̱ mej, ne̱ se̱ quiránꞌ ꞌu̱nj sayuun daj chiha̱a̱ míj maꞌ”, taj chumanꞌ yoꞌ a. 8 Ne̱ cheꞌé dan rque o̱rúnꞌ güii me se caꞌna̱ꞌ nu̱ꞌ nij sayuun quira̱nꞌ chumanꞌ yoꞌ, ne̱ dan me se cavi̱ꞌ ndoꞌo yuvii̱ rque chumanꞌ yoꞌ do̱ꞌ, nano̱ ndoꞌo rá nij yuvii̱ do̱ꞌ, cache̱n ndoꞌo xꞌnaa rque chumanꞌ yoꞌ do̱ꞌ, caca̱a̱ nu̱ꞌ yoꞌ, quiꞌya̱j yaꞌan do̱ꞌ na̱nj á. ꞌO̱ se nucua̱j ndoꞌo Yaꞌanj Si̱j ꞌNi̱j Raꞌa man soj síí caꞌneꞌ cacunꞌ cheꞌé chumanꞌ yoꞌ na̱nj chugua̱nj ―taj nana̱ caꞌmii síí caꞌmii rej xta̱ꞌ a. 9 Dan me se taꞌve̱e ndoꞌo nij síí nica̱j suun rey ma̱n rihaan chumii̱ ni̱ꞌyaj nij soꞌ man chumanꞌ yoꞌ asa̱ꞌ queneꞌen nij soꞌ se vaa avii ndoꞌo yachruu̱ rej acaa chumanꞌ yoꞌ a. ꞌO̱ se nij soꞌ me síí quiꞌyaj ndoꞌo cacunꞌ chiꞌi̱i̱ ga̱ chumanꞌ yoꞌ, ne̱ cutunꞌ ndoꞌo nij soꞌ se sa̱ꞌ ga̱ yoꞌ a. 10 Ne̱ dan me se ga̱nꞌ canicu̱nꞌ nij soꞌ rej na̱j chumanꞌ yoꞌ, cheꞌé se cuchuꞌvi̱ꞌ nij soꞌ queneꞌe̱n nij soꞌ sayuun quira̱nꞌ yoꞌ a. Ne̱ cata̱j nij soꞌ a: ―Aii. Aii. Nique̱ ndoꞌo so̱ꞌ chuma̱nꞌ noco̱o chuma̱nꞌ nucua̱j chuma̱nꞌ cuꞌna̱j Babilonia á. ꞌO̱ se rque o̱rúnꞌ orá caꞌnaꞌ sayuun rihaan so̱ꞌ cheꞌé cacunꞌ tumé so̱ꞌ a ―cata̱j nij síí nica̱j suun rey yoꞌ, ni̱ꞌyaj nij soꞌ man chumanꞌ Babilonia yoꞌ a. 11 Ne̱ nij síí naránj natuꞌvéj ma̱n rihaan chumii̱ roꞌ, taꞌve̱e ndoꞌo nij soꞌ, ne̱ nano̱ ndoꞌo rá nij soꞌ ni̱ꞌyaj nij soꞌ chumanꞌ yoꞌ cheꞌé se taj a̱ doj síí ránj siꞌyaj nij soꞌ a̱ maꞌ. 12 ꞌO̱ se daj chiha̱a̱ míj se̱ caneꞌ uún agaꞌ oró míí do̱ꞌ, agaꞌ platá catzi̱i̱ do̱ꞌ, yahij chuguu̱n tuꞌve̱e̱ ndoꞌo do̱ꞌ, chruj perlá do̱ꞌ, yatzíj linó do̱ꞌ, yatzíj sedá do̱ꞌ, yatzíj tintá do̱ꞌ, yatzíj mare̱e do̱ꞌ maꞌ. Ne̱ veé da̱nj se̱ caneꞌ uún nu̱ꞌ chruun gunꞌ da̱j do̱ꞌ, nu̱ꞌ rasu̱u̱n rii nii man cúú marfil do̱ꞌ, nu̱ꞌ rasu̱u̱n rii nii man chruun sa̱ꞌ do̱ꞌ, nu̱ꞌ rasu̱u̱n rii nii man agaꞌ bronce mare̱e do̱ꞌ, nu̱ꞌ rasu̱u̱n rii nii man agaꞌ hierró do̱ꞌ, nu̱ꞌ rasu̱u̱n rii nii man yahij mármol do̱ꞌ maꞌ. 13 Ne̱ veé da̱nj se̱ caneꞌ uún quíí canelá do̱ꞌ, coj gunꞌ da̱j do̱ꞌ, squíí cuꞌna̱j “incienso” do̱ꞌ, squíí cuꞌna̱j “mirra” do̱ꞌ, squíí xlá do̱ꞌ, na vinó do̱ꞌ, casté do̱ꞌ, hariná do̱ꞌ, ꞌnúú trigó do̱ꞌ maꞌ. Ne̱ veé da̱nj se̱ caneꞌ uún scúj do̱ꞌ, matzinj do̱ꞌ, cuayó do̱ꞌ, cuchriꞌ nucua̱j cuayó do̱ꞌ, nda̱a maꞌa̱n yuvii̱ gu̱un mozó do̱ꞌ, se̱ caneꞌ daj chiha̱a̱ míj uún rasu̱u̱n yoꞌ, quiꞌya̱j nij soꞌ a̱ maꞌ. 14 Ne̱ nij síí naránj natuꞌvéj roꞌ, caꞌmi̱i̱ nij soꞌ rihaan chumanꞌ yoꞌ, cata̱j nij soꞌ a: ―Ne̱ nij rasu̱u̱n sa̱ꞌ niha̱ꞌ ndoꞌo rá so̱ꞌ ga̱a̱ rihaan so̱ꞌ roꞌ, navij nu̱ꞌ rasu̱u̱n sa̱ꞌ yoꞌ, ne̱ nu̱ꞌ se tuꞌve̱e̱ ndoꞌo do̱ꞌ, nu̱ꞌ se niꞌndaj ya̱ veꞌé vaa do̱ꞌ, caꞌanj niꞌya̱ nij yoꞌ rihaan so̱ꞌ, ne̱ daj chiha̱a̱ míj se̱ nariꞌ uún so̱ꞌ man nij rasu̱u̱n sa̱ꞌ vaa da̱nj ya̱j a̱ maꞌ ―cata̱j nij síí naránj natuꞌvéj rasu̱u̱n a. 15 Ne̱ nij soꞌ roꞌ, me nij síí guun ruꞌvee quiꞌyaj chumanꞌ yoꞌ, ne̱ ga̱nꞌ canicu̱nꞌ nij soꞌ ga̱ chumanꞌ yoꞌ, cheꞌé se cuchuꞌvi̱ꞌ nij soꞌ ni̱ꞌyaj nij soꞌ sayuun quira̱nꞌ yoꞌ a. Dan me se taꞌve̱e nij soꞌ, ne̱ nano̱ ndoꞌo rá nij soꞌ, 16 ne̱ cata̱j nij soꞌ a: ―Aii. Aii. Nique̱ ndoꞌo so̱ꞌ chuma̱nꞌ noco̱o na̱nj á. Chumanꞌ nu̱u̱ yatzéj linó mé so̱ꞌ, ne̱ yatzéj tintá do̱ꞌ, yatzéj mare̱e do̱ꞌ, nuû so̱ꞌ, ne̱ agaꞌ oró míí do̱ꞌ, yahij chuguu̱n tuꞌve̱e̱ ndoꞌo do̱ꞌ, chruj perlá tuꞌve̱e̱ ndoꞌo do̱ꞌ, nó rihaan so̱ꞌ, 17 tza̱j ne̱ rque o̱rúnꞌ orá navij nu̱ꞌ nij yoꞌ quiriꞌ na̱nj asânj ―cata̱j nij síí naránj natuꞌvéj yoꞌ a. Ne̱ cunuda̱nj nij síí tuguáj rihoo chéé rihaan na yaꞌa̱nj do̱ꞌ, cunuda̱nj nij síí chéé rihoo do̱ꞌ, nij síí ꞌyaj suun rihaan rihoo do̱ꞌ, cunuda̱nj nij síí ꞌyaj canaán saꞌanj, ꞌyaj na yaꞌa̱nj do̱ꞌ, canicu̱nꞌ nij soꞌ rej ga̱nꞌ a. 18 Dan me se ga̱a queneꞌe̱n nij soꞌ rej avii yachruu̱ yan acaa chumanꞌ, ga̱a ne̱ cagua̱j nij soꞌ, cata̱j nij soꞌ a: ―Me rej naj ꞌó chumanꞌ vaa se uun doj rihaan chumanꞌ noco̱o nihánj, rá soj ya̱j maan ―cata̱j nij soꞌ a. 19 Dan me se cara̱a nij soꞌ yoꞌóó tachru̱u̱ raa̱ nij soꞌ, ne̱ taꞌve̱e ndoꞌo nij soꞌ, ne̱ nano̱ rá nij soꞌ, ne̱ cata̱j uún nij soꞌ a: ―Aii. Aii. Ni̱qué so̱ꞌ chumanꞌ noco̱o na̱nj á. Dan me se guun ruꞌvee ta̱ranꞌ núj si̱j siꞌya̱j rihoo chéé rihaan na yaꞌa̱nj, quiꞌyaj rasu̱u̱n sa̱ꞌ tuꞌve̱e̱ ma̱n rqué so̱ꞌ tza̱j maan. Tza̱j ne̱ nihánj me se rque o̱rúnꞌ orá navij nu̱ꞌ so̱ꞌ na̱nj asunj ―cata̱j uún nij síí nicu̱nꞌ niꞌya̱j chumanꞌ acaa yoꞌ a. 20 Ne̱ cataj ꞌo̱ síí ma̱n rej xta̱ꞌ a: “Gu̱un niha̱ꞌ rá nij soj si̱j ya̱nj rej xta̱ꞌ do̱ꞌ, si̱j noco̱ꞌ man Yaꞌanj do̱ꞌ, si̱j ata̱ suun caꞌa̱nj nata̱ꞌ snana̱ Jesucristó do̱ꞌ, si̱j nataꞌ snana̱ Yaꞌanj do̱ꞌ, ni̱ꞌyaj soj chumanꞌ yoꞌ á. ꞌO̱ se quiꞌyaj Yaꞌanj sayuun man chumanꞌ yoꞌ cheꞌé cacunꞌ quiꞌyaj chumanꞌ yoꞌ man soj ado̱nj.” 21 Ga̱a ne̱ ꞌo̱ se‑mo̱zó Yaꞌanj síí nucua̱j ndoꞌo roꞌ, naxca̱j soꞌ ꞌo̱ yuvej xi̱j, ne̱ yuvej xi̱j caxra̱ꞌ ndoꞌo me yoꞌ, ne̱ quiriꞌíj soꞌ man yoꞌ rque na yaꞌa̱nj, ne̱ cataj soꞌ a: ―Veé da̱nj ga̱a̱ quira̱nꞌ gue̱e̱ so̱ꞌ chuma̱nꞌ noco̱o cuꞌna̱j Babilonia na̱nj á. Dan me se quiriꞌi̱j nii mán so̱ꞌ rque na yaꞌa̱nj, ne̱ daj chiha̱a̱ míj se̱ nariꞌ uún nii mán so̱ꞌ a̱ maꞌ. 22 Ne̱ daj chiha̱a̱ míj se̱ cuno nii chraꞌ rque so̱ꞌ a̱ maꞌ. Chraꞌ achráá yaꞌánj arpá do̱ꞌ, chraꞌ achráá tuꞌva yuvii̱ do̱ꞌ, chraꞌ achráá rihuu do̱ꞌ, chraꞌ achráá chruun aꞌyánj do̱ꞌ, se̱ cuno nii rqué so̱ꞌ maꞌ. Ne̱ se̱ gaa síí quiꞌya̱j me maꞌa̱n suun do̱ꞌ, se̱ cuno nii váj yuvii̱ ꞌnúú trigó rqué so̱ꞌ do̱ꞌ a̱ maꞌ. 23 Ne̱ se̱ cuchuguu̱n a̱ ꞌó agaꞌ yaꞌan rqué so̱ꞌ do̱ꞌ, se̱ cuno nii chaꞌanj naraꞌa̱a rqué so̱ꞌ do̱ꞌ a̱ maꞌ. ꞌO̱ se nij síí naránj natuꞌvéj ya̱nj rqué so̱ꞌ roꞌ, nij síí ruꞌvee doj rihaan cunuda̱nj nij ruꞌvee ma̱n rihaan chumii̱ me nij soꞌ ado̱nj. Ne̱ nij rasu̱u̱n chre̱e uun rqué so̱ꞌ roꞌ, tihaꞌ yuꞌunj yoꞌ man síí ma̱n cunuda̱nj nij xꞌneꞌ yuvii̱ ino̱ vaa stucua̱nj chugua̱nj. 24 Ne̱ ma̱ꞌán so̱ꞌ tumé cacunꞌ se vaa caviꞌ nij síí nataꞌ snana̱ Yaꞌanj caviꞌ nij síí noco̱ꞌ man Yaꞌanj caviꞌ cunuda̱nj nij síí ticaviꞌ nii rihaan chumii̱ ado̱nj ―taj se‑mo̱zó Yaꞌanj yoꞌ, caꞌmii soꞌ rihaan chumanꞌ noco̱o cuꞌna̱j Babilonia a. |
© Wycliffe Bible Translators, Inc. 2024 segunda versión electrónica
Wycliffe Bible Translators, Inc.