Mataio 9 - Tokelauan New TestamentKua Fakamālōlō e Iehu he Tamāloa e Mate tona Tino Kātoa ( Maleko 2.1-12 ; Luka 5.17-26 ) 1 Kua hopo ia Iehu ki te vaka, kua toe foki ki tona nuku i tētahi itū o te vaitūloto. 2 Oi kaumai ai e nā tino ki a te ia he tamāloa e mate tona tino kātoa, i luga o he moega. Kua kitea e Iehu te lahi o to lātou fakatuatua, oi vāgana atu ai ki te tamāloa e mate tona tino kātoa, “Toku ataliki, fakamākeke! Ko au agahala kua fakamāgalo.” 3 Ko iētahi faiakoga o te Tūlāfono kua lea vē ifo lava ki a te ki lātou, “Ko te tamāloa tēnei e tautala i nā kupu fāifāi ki te Atua.” 4 Kae kua iloa e Iehu nā mea i o lātou māfaufau, oi vāgana atu ai ki ei, “He ā te māfaufau ai koutou ki ni mea kino vēnā? 5 Tēfea te mea e faigōfie, ko toku lea, ‘Ko au agahala kua fakamāgalo,’ pe ko toku lea, ‘Tū ki luga oi havali?’ 6 Ka kō fakamāonia atu la ki a te koutou, ei te Ataliki o te Tagata te pule i te lalolagi, ke fakamāgalo ai nā agahala.” Oi lea atu ai ki te tamāloa e mate tona tino kātoa, “Tū ki luga, hiki tō moega oi fano ki tō kāiga!” 7 Oi tū loa lava te tamāloa ki luga, kua fano ki tona fale. 8 I te kiteaga e nā tino o te mea tēnei, oi na mātataku lele ma viviki ake ki te Atua, ona ko he pule vēnei kua fōki e ia ki tagata. Kua Kalaga ia Iehu ki a Mataio ( Maleko 2.13-17 ; Luka 5.27-32 ) 9 Kua fano kehe ia Iehu ma kinā, ma e havali atu kae ia kitea atu he aolāfoga e igoa ki a Mataio, e nofo mai i loto o tona ofiha. Oi vāgana atu ia Iehu ki ei, “Mulimuli mai ki a te au.” Oi tū ai ki luga ia Mataio kua mulimuli ki a Iehu. 10 Ka koi fai te katiga a Iehu i te fale o Mataio, kae ōmamai nā aolāfoga ma nā tino inohia e tokalahi, kua kakai fakatahi ma Iehu ma ona hoko i te laulau. 11 Kua kitea e iētahi Falehaio te mea tēnei, oi fehili vē atu ai ki nā hoko o Iehu, “He ā te kakai fakatahi ai te koutou faiakoga ma nā tino vēnā?” 12 Kua lagona atu e Iehu ki lātou oi tali vē atu ai, “Ko nā tino e mālōlō, e hē ki lātou manakomia he fomai, kae vaganā ai nā tino e tauaale. 13 Olo oi hakilikili te uiga o te kupu a te Atua i te tuhituhiga paia e vē mai, ‘Ko te mea e fofou au ki ei, ko koutou ke agalelei tētahi ki tētahi, kae e hē ko autou tāulaga mu e fai mai ki a te au i nā manuvaefa.’ Ko au e hēki hau ke kalaga ki nā tino e fakaaloalogia, kae ki nā tino e inohia e tagata.” Ko te Fehili e uiga ki te Fakalāina. ( Maleko 2.18-22 ; Luka 5.33-39 ) 14 Oi ōmamai ai nā hoko o Ioane te Papatiho ki a Iehu, kua fehili vē atu ki ei, “He ā te fakalāina ho ai ki mātou ma te kau Falehaio, kae ko nā hoko o koe e hē fakalāina lele?” 15 Kua tali mai ia Iehu ki a te ki lātou, “E mafai te kau valakaulia i he fakaipoipoga ke fakanoanoa, kāfai te tama fakaipoipo koi fakatahi ki lātou? E hē mafai! Kae e hau te aho e kave kehe ai te tama fakaipoipo mai ia te ki lātou, oi fātoā fakalāina ai ki lātou.” 16 “E hēai he tino e fono e ia he peleue tuai i he meakie fou, auā kāfai e mimigi te meakie fou, oi ka ātili ai te lahi o te gahae i te peleue. 17 E hē utua foki e he tino he uaina fou ki loto o ni fagu pakumanu uaina kua uma te fakaaogā, auā ka gāpāpā nā fagu pakumanu uaina, ka gogolo ki fafo te uaina, ma ka fakakino ai nā fagu pakumanu uaina. Kae ko te uaina fou e utu ki loto o nā fagu pakumanu uaina fou, ma ka lelei uma ai fakatahi.” Ko te Afafine o he Takitaki o te Hūnako ma te Fafine na Tago ki te Kofu Loloa o Iehu. ( Maleko 5.21-43 ; Luka 8.40-56 ) 18 Ka koi tautala atu ia Iehu i te mea tēnei, kae hau ki ei he takitaki Iutaia, kua tōtuli ki lalo i ona mua ma lea vē atu ki ei, “Ko toku afafine fātoā oti atu lava; kae hau ko oi fakaeke ō lima ki ona luga, kae ke toe ola.” 19 Oi tū ai ki luga ia Iehu ma mulimuli ki te tamāloa fakatahi ma ona hoko. 20 Nae i ei he fafine kua kātoa te hefululua tauhaga e tauale i te punatoto, na hau i tua o Iehu ma tago ki te pito o te kofu loloa o Iehu. 21 Kua lea vē ifo ki a te ia lava, “Tau lava ke paki au ki tona kofu loloa, e mālōlō ai lava au.” 22 Kua liliu mai ki tua ia Iehu ma ia kitea te fafine, oi lea vē atu ai ki ei, “Toku afafine, fakamākeke! Ko tō fakatuatua kua mālōlō ai koe.” Ko te taimi lava tēnā na mālōlō ai te fafine. 23 Oi fano ai ia Iehu ki loto o te fale o te takitaki o te hūnako. I te kitea atuga e ia o nā tino fai pehe mo te oti ma tagata e lauē, 24 oi lea atu ai, “Olo uma ki fafo! Ko te tautiti e hēki oti — kae e moe.” Ka kua kāmata oi fakatauemu ki lātou ki a Iehu. 25 Kua uga e Iehu nā tino ki fafo o te fale, oi fano ai ki te potu o te tautiti kua tago ki te lima, oi tū ake ai loa ki luga te tautiti. 26 Kua halalau foki ki itū uma o te kogāfenua tēnā, te tala ki te mea tēnei. Kua Fakamālōlō e Iehu nā Tāuaho e Toka Lua 27 Kua tukua e Iehu ia kinā, ma e havavali atu kae mulimuli atu ki a te ia ni tamāloa tāuaho e toka lua. Kua kālalaga vē atu ki a Iehu, “Te Ataliki o Tavita, alofa mai ko ki a te ki māua!” 28 Kua ulu ia Iehu ki loto fale, oi ōmamai ai ki a te ia nā tāuaho e toka lua. Kua fehili atu ia Iehu ki a te ki lāua, “E talitonu koulua e mafai e au oi fakamālōlō koulua?” Kua tali mai ki lāua, “Io, te Aliki!” 29 Oi tago ai ia Iehu ki o lā mata ma vāgana atu ki ei, “Ke vēnā lava la ona fai, e vē ona talitonu koulua e mafai!” — 30 ma na toe pupula ai o lā mata. Na tautala mālohi ia Iehu ki te toka lua ma lea vē atu, “Nahe koulua lea lele ki he tino.” 31 Kae kua olo te toka lua kua fakahalalau ki itū uma o te kogāfenua tēnā, te tala ki a Iehu. Kua Fakamālōlō e Iehu he Tamāloa e Gūgū 32 E olo kehe atu nā tāuaho iēnei e toka lua, kae kaumai e ni tino ki a Iehu he tamāloa e gūgū ona e ulufia e he tēmoni. 33 Ma na uma loa lava te tuli o te tēmoni ki fafo, oi kāmata loa oi tautala te gūgū, ma na ofo lele ai nā tino uma ma vē ake te lātou kupu, “E hēki ki mātou kitea lele he mea vēnei ke tupu i Ihalaelu!” 34 Kae kua lea vē te kau Falehaio, “Ko te takitaki o tēmoni te ia fōkia ki a Iehu te pule ke tuli ai ki fafo nā tēmoni.” Kua Alofa Lahi ia Iehu ki Tagata 35 Kua fano ia Iehu oi āhiāhi tāmilo ki nā kakai ma nā nuku uma. Na fai ana akoakoga i loto o nā hūnako, tālaki atu te Tala Lelei e uiga ki te Mālō o te Atua, ma fakamālōlō ia tagata e maua i nā tauale kehekehe. 36 I te kikila atuga o Iehu ki te kaifenua, oi na tumu ai tona loto i te alofa ki a te ki lātou, auā e maua ki lātou i te popole ma te atuatuvale, e vē ki lātou ni māmoe e hēai ho lātou leoleomāmoe. 37 Oi vāgana atu ai ki ona hoko, “E lahi te helehelega, kae e tokaititi nā tino faigāluega. 38 Tatalo la ki te Aliki e āna te helehelega, ke uga atu ni tino faigāluega ke ki lātou fakaputu maia te helehelega.” |
Tokelauan New Testament © Bible Society New Zealand, 2009.
New Zealand Bible Society