Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mataio 22 - Tokelauan New Testament


Ko te Talafakatuha o te Kaiga o te Fakaipoipoga
( Luka 14.15-24 )

1 Kua toe fakaaogā foki e Iehu nā talafakatuha e akoako atu ai ki tagata.

2 “Ko te Mālō o te lagi e fakatuha vēnei. Nae i ei he tupu na ia hāunia he kaiga o te fakaipoipoga a tona ataliki.

3 Kua uga atu e ia ana kaukauna ke logo te kau valakaulia ke ōmamai ki te kaiga; kae kua hē fia ōmamai ki lātou.

4 Oi uga ai iētahi kaukauna ma te faifekau tēnei ki te kau valakaulia: ‘Kua uma te tāpena o taku kaiga, kua tāmate aku povi poa ma nā punuapovi pepeti. Ōmamai la ki te kaiga o te fakaipoipoga kua uma te hāunia.’

5 Kae e hēai he tino valakaulia e fakalogo ki ei, ka kua fai lava a lātou fekau māhani: kua fano tētahi ki tona fatoaga, ko tētahi ki te fale e fakatau ai ana koloa,

6 ka ko iētahi kua puke e ki lātou nā kaukauna, kua kini ma tāmate.

7 Kua ita lahi lele te tupu; oi na uga ai e ia ana fitafita, ma na ki lātou fakaumatia nā tino tāmate tino iēnei, ma huhunu to lātou kakai.

8 Oi lea atu ai ki ana kaukauna, ‘Ko te kaiga o te fakaipoipoga kua uma te hāuni, ka ko nā tino na valakaulia, e hē agavaka mo te kaiga.

9 Olo loa nei ki nā auala lalahi, ma valakaulia nā tino uma e fetaui koutou, ke ōmamai ki te kaiga.’

10 Oi olo ai nā kaukauna ki nā auala, ma fakapotopoto mai nā tino uma lele na fetaui ki lātou, nā tino lelei ma nā tino kino; ma na fakatumulia ai e tagata, te fale na fai ai te kaiga.

11 “Kae i te hauga o te tupu ki te mea nae fai ai te kaiga ke kikila ki te kau valakaulia, oi kitea ai e ia he tamāloa e hē faia ni ona kofu lelei mo te fakaipoipoga.

12 Kua fehili atu te tupu ki ei, ‘Te uho, e vēhea ona hau koe ki loto i kinei kae hēai ni o kofu lelei mo te fakaipoipoga?’ Kae e hēki tali ki ei te tamāloa.

13 Oi lea atu ai te tupu ki nā kaukauna, ‘Noanoa ona vae ma ona lima oi togi ai ki fafo ki te pōgihā. I kinā, ka tagi ai ma katigū ona nifo.’ ”

14 Kua fakauma te tautalaga a Iehu oi lea vē atu ai, “E tokalahi e valakaugia, kae tokaititi e filifilia.”


Ko te Fehili e uiga ki nā Lāfoga e Totogi
( Maleko 12.13-17 ; Luka 20.20-26 )

15 Kua olo kehe te kau Falehaio ma kua taupulepule ke māilei ia Iehu i ni fehili e fai ki ei.

16 Oi uga ai e ki lātou ki a Iehu ni tino o nā hoko o ki lātou fakatahi ma ni tino o te vāega e kau ki a Helota. Kua fehili atu ki lātou iēnei ki a Iehu, “Te Faiakoga, e iloa e ki mātou ko koe e tautala i te meamoni. E akoako e koe te meamoni e uiga ki te finagalo o te Atua mo tagata, ma e hē popole lele koe pe i na vēhea ake ni manatu o tagata, auā e tutuha ia tagata uma ia te koe.

17 Lea mai ake la pe he ā hō lagona? E fakataga i te tātou Tūlāfono ke totogi nā lāfoga ki a Kaihala pe hēai?”

18 Kae kua uma te iloa e Iehu a lātou taupulepulega kino, oi lea vē atu ai ki ei, “Ko koutou ni tagata fakagutugutulua! He ā te taulamalama ai koutou ki a te au?

19 Fakahino mai ake te tupe e totogi ai te lāfoga.” Kua fakahino e ki lātou ki a Iehu he tupe hiliva,

20 oi fehili atu ai ia Iehu ki a te ki lātou, “E o ai te ata ma te igoa e tuhi ai?”

21 Kua tali mai ki lātou, “E o Kaihala.” Oi lea atu ai ia Iehu ki a te ki lātou, “Fakafoki lava la ia mea a Kaihala ki a Kaihala, ma fakafoki ia mea a te Atua ki te Atua.”

22 Na ofo lele ki lātou i te ki lātou lagonaga o te mea tēnei; ma na olo kehe ai loa mai kinā.


Ko te Fehili e uiga ki te Toetū
( Maleko 12.18-27 ; Luka 20.27-40 )

23 I te aho lava tēnā, na ōmamai ai ni tino o te kau Hatukaio ki a Iehu ma to lātou talitonuga, e hē mafai nā tino ke toe tutū mai i te oti.

24 Kua lea atu ki lātou, “Te Faiakoga, e lea mai ia Mohe kāfai he tamāloa e oti kae hēai hana fānau, e tatau tona uho ke fakaipoipo ma te fafine kae ke maua ai he fānau e mafai ke takua e a tona uho kua oti.

25 E vēnei la, nae i ei te kau uho tama e toka fitu nae nonofo i kinei. Na fakaipoipo te uho matua kae na oti kae hēki i ei hana fānau, oi na tuku ai e ia te fafine ki tona uho.

26 Na vēnā foki te mea na tupu ki te uho tona lua, ma tona tolu, ma na pa lava ki te kau uho uma e toka fitu.

27 Mulimuli ake, oi oti ai foki te fafine.

28 Kāfai la e pa ki te aho e toe tutū ai ia tagata mai te oti, ko ai la o te kau uho ka takua ko te āvaga a te fafine? Ko te toka fitu uma tēnei na fakaipoipo ki te fafine.”

29 Kua tali atu ia Iehu ki a te ki lātou, “Kai te hehē lele o koutou! E māfua ona e hē koutou iloa nā Tuhituhiga Paia ma te mālohi o te Atua.

30 Auā kāfai nā tino oti e toe tutū mai te oti, ka vē ki lātou ko nā agelu i te lagi ma ka hē fakaipoipo ki lātou.

31 Kae vē la ki nā tino oti e toe fakatutū; e hēki faitau lele nei koutou ki te mea na lea atu ai te Atua ki a te koutou? Na lea te Atua,

32 ‘Ko au ko te Atua o Apelaamo, te Atua o Ihaako, ma te Atua o Iakopo.’ Ko ia ko te Atua o tagata ola kae hē o tagata oti.”

33 I te lagonaga e te kaifenua te mea tēnei, oi na ofo lahi lele ai ki lātou ki ana akoakoga.


Ko te Fakatonuga e Hili te Tāua
( Maleko 12.28-34 ; Luka 10.25-28 )

34 I te lagonaga e te kau Falehaio ko te kau Hatukaio kua hē mautala ki a Iehu, oi na fakamāopoopo ai lava ki lātou,

35 ma ko tētahi o ki lātou, he faiakoga o te Tūlāfono, kua fai tana fehili ke tofotofo ai ia Iehu.

36 Kua lea vē atu ki a Iehu, “Te Faiakoga, tēfea te fakatonuga e pito hili atu te tāua i nā Tūlāfono?”

37 Kua tali atu ia Iehu, “ ‘Alofa ki te Aliki tō Atua ma tō loto kātoa, ma tō agaga kātoa ma tō māfaufau kātoa.’

38 Ko te fakatonuga tēnei e pito hili te tāua ma e fakamuamua.

39 Ko tona lua o fakatonuga e pito hili te tāua e vēnei; ‘Alofa ki tō tuākoi e vē ona alofa koe ki a te koe lava.’

40 Ko te Tūlāfono kātoa a Mohe ma nā akoakoga a te kau pelofeta, e fakavae uma i nā fakatonuga iēnei e lua.”


Ko te Fehili e uiga ki te Mehia
( Maleko 12.35-37 ; Luka 20.41-44 )

41 Ka koi tau fakapotopoto te kau Falehaio, kae fehili atu ia Iehu ki ei,

42 “He ā he koutou manatu e uiga ki te Mehia? Ko he lāpuna e o ai?” Kua tali mai ki lātou, “He lāpuna e o Tavita.”

43 Oi lea atu ai ia Iehu ki ei, “He ā la te na fakaohofia ai ia Tavita e te Agaga ke lea ko te Mehia ko te ‘Aliki’? Ko Tavita na lea vē,

44 ‘Ko te Aliki te Atua na vāgana ki toku Aliki; Nofo i toku itū taumatau, ke pa ki te taimi e tuku ai e au nā fili o koe ki lalo o ō vae.’

45 Kāfai la ko Tavita na lea ko te Mehia ko te ‘Aliki,’ e vēhea la ona kavea he lāpuna o Tavita ma Mehia?”

46 E hēki i ei he tino na ia mafaia oi tali ki a Iehu, ma na kāmata mai i te aho tēnā, e hēki toe i ei lele he tino na toe fia toa ke fai hana fehili ki a te ia.

Tokelauan New Testament © Bible Society New Zealand, 2009.

New Zealand Bible Society
Lean sinn:



Sanasan