Mataio 14 - Tokelauan New TestamentKo te Mate o Ioane te Papatiho ( Maleko 6.14-29 ; Luka 9.7-9 ) 1 Ko te taimi tēnā, na logotala ai ia Helota te tupu o Kalilaia ki nā mea ofoofogia a Iehu nae fai. 2 Oi lea vē atu ai ki ana kaukauna, “Ko Ioane te Papatiho tēnei kua toe ola mai; ko te mea ia e ia mafaia ai oi fai nā vāvega.” 3 Auā na fakatonu e Helota ke puke fakapagotā ia Ioane ma noanoa, oi togi ai ki loto o te falepuipui. Na fai e ia te mea tēnei mo Helotia te āvaga a tona uho ko Filipo, 4 ona ko Ioane na lea vē ki a Helota, “E hē fakataga i te Tūlāfono ke fai ia Helotia ma au āvaga!” 5 Nae fofou lele ia Helota ke tāmate ia Ioane ka nae mataku i nā tino Iutaia, auā nae manatu ki lātou, ko Ioane ko he pelofeta. 6 I te fakamanatuga o te aho fānau o Helota, na hiva ai te tamateine a Helotia i mua o te tupu ma te kau valakaulia uma. Na fiafia lahi lele ai ia Helota, 7 oi na fai ai tana folafolaga ki te teine e vēnei, “Ko au e tautō atu ka kō fōki atua mo koe ho he mea lava e fofou koe ki ei!” 8 Na lea atu ai loa te teine ki a Helota e vē ona fakatonugia ai ia e tona mātua, “Kaumai la nei ki a te au i luga o he peleti lahi, te ulu o Ioane te Papatiho!” 9 Na lagona e te tupu te fakanoanoa, kae ona ko tana tautōga kua uma te fai i mua o te kau valakaulia na fakatonu ai e ia ke fai te mea e fofou ki ei te teine. 10 Oi fakatonu ai e ia ke tipi kehe te ulu o Ioane i loto o te falepuipui. 11 Kua kaumai te ulu i luga o he peleti lahi ma fōki ki te teine, oi kave ai e te teine ki tona mātua. 12 Oi ōmai ai nā hoko o Ioane kua kave tona tino oi tanu, ma olo ai kua taku ki a Iehu. Kua Fafaga e Iehu he Kaifenua Tokalahi ( Maleko 6.30-44 ; Luka 9.10-17 ; Ioane 6.1-14 ) 13 Kua fakalogo ia Iehu ki te mea kua tupu ki a Ioane, oi fano kehe ai mai kinā, kua fano i he vaka ki he kogāfenua e tū fua. Kua iloa e tagata te mea kua fano ki ei ia Iehu, oi tukua ai e ki lātou nā kakai e nonofo ai kae olo kui gāuta oi mulimuli ki ei. 14 Kua fanake ia Iehu ki gāuta mai te vaka, oi ia kitea atu ai te tokalahi o te kaifenua. Na tumu tona loto i te alofa ki a te ki lātou, ma fakamālōlō ai e ia nā tino o ki lātou nae maua i nā tauale. 15 Kua fakaafiafi, oi ōmai ai ona hoko ki a te ia ma lea vē mai ki ei, “Ko kinei ko he kogāfenua e tū fua, ma kua pō foki te aho. Keina uga ko nā tino ke olo ki nā nuku e tafapili mai, ke fakatau mai ni a lātou mea ke kai.” 16 Kae kua lea atu ia Iehu ki a te ki lātou, “E hē tatau ke olo, fōki ifo e koutou he lātou mea ke kai!” 17 Kua tali mai ki lātou, “Oioti lava a tātou meakai i kinei, e lima ia falaoa ma nā ika e lua.” 18 “Kaumai la ki kinei ki a te au,” kua lea vē atu ia Iehu. 19 Oi fakatonu ai e ia nā tino ke nonofo ki luga o te mutia; oi tago ai ki nā falaoa e lima ma nā ika e lua, kua tepa ake ki te lagi, ma fakafetai ki te Atua. Kua tavaevae e ia nā falaoa ma fōki ki ona hoko ke tufatufa ki tagata. 20 Kua kakai ia tagata uma ma kua mākokona. Oi ao ai e te kau hoko nā toegā meakai, ma na tūtumu ai nā polapola e hefulu lua. 21 Ko te nūmela o ki lātou na kakai e lima afe ia taulelea, kae hē faitaua ai ia fafine ma tamaiti. Kua Havali ia Iehu i luga o te Kilitai ( Maleko 6.45-52 ; Ioane 6.15-21 ) 22 Oi fakatonu ai e Iehu ona hoko ke olo ki luga o he vaka ma ke muamua ki tētahi itū o te vai, kae kua uga e ia ia tagata ke olo ki o lātou kāiga. 23 Kua mātuku atu ia tagata, oi fano tautahi ai ia Iehu ki luga o he mauga ke tatalo ai. Kua pa ki te afiafipō kae koi i ei tautahi lava ia Iehu i kinā; 24 ka ko te taimi tēnā ko te vaka kua mamao atu ki loto o te vai ma e tuki e galu, auā ko te matagi e hau tonu lava i te muāvaka. 25 I te va o te tolu ki te ono i te vaveao, na fanaifo ai ia Iehu ki nā hoko o ia, e havali i luga o te kilitai. 26 Kae i te kitea atuga o ia e ki lātou e havali i luga o te kilitai, oi mātataku lahi lele ai ki lātou ma lea vē, “E, he aitu!” 27 I te taimi lava tēnā, na vāgana mai ai ia Iehu ki a te ki lātou, kua vē mai, “Fakamākeke! Ko au tēnei. Koutou nahe mātataku!” 28 Oi lea atu ai ia Petelu, “Te Aliki, kāfai e moni ko koe, lea mai la ke fanatu au i luga o te kilitai ki a te koe.” 29 “Hau la!” kua tali mai ia Iehu. Oi tū ifo ai loa lava ia Petelu ki lalo mai te vaka kua kāmata oi havali ki a Iehu i luga o te kilitai. 30 Kae i te ia kitea atuga ko te matagi e mālohi, oi lagona ai loa e ia te mataku ma kāmata ai oi goto ki lalo o te vai. Oi kalaga ai vē, “Te Aliki, fakaola ko au!” 31 Na papae atu ai loa lava ia Iehu i te taimi tēnā oi tāofi mai te lima o Petelu ma lea vē atu ki ei, “Kai te taigole ātili lele o tō fakatuatua! He ā te na māhalohalo ai koe?” 32 Kua hohopo ake ki lāua ki te vaka oi toku ai loa foki te matagi. 33 Oi ifo atu ai ki a Iehu nā hoko o ia nae i luga o te vaka ma lea vē atu ki ei, “E moni lava ko koe ko te Ataliki o te Atua.” Kua Fakamālōlō e Iehu nā Tauale i Kenehaleta ( Maleko 6.53-56 ) 34 Kua pa atu ki lātou ki tētahi itū o te vaitūloto, ma kua taunuku atu ki Kenehaleta. 35 I te mateaga o Iehu e nā tino i kinā, oi logo ai e ki lātou nā tino i nā koga uma e tuākoi mai, ke kaumai nā tauale uma ki a Iehu. 36 Kua talohaga foki nā tino ki a Iehu ke mafai nā tauale ke tau lava kua paki ake ki te pito o tona kofu loloa; ko ki lātou uma foki na paki ki ei na fakamālōlōgia. |
Tokelauan New Testament © Bible Society New Zealand, 2009.
New Zealand Bible Society