Maleko 7 - Tokelauan New TestamentKo Akoakoga a nā Tupuna ( Mataio 15.1-9 ) 1 Ko iētahi o te kau Falehaio fakatahi ai ma ni faiakoga o te Tūlāfono na ōmamai mai Ieluhalema, kua fakapotopoto ki tafa o Iehu. 2 Oi ki lātou kitea atu ai iētahi hoko e kakai ma o lātou lima e hē mamā — ko tona uiga e hēki fafanoa o lātou lima e vē ko te fakahinoga a te kau Falehaio ki tagata ke mulimuli ki ei. 3 (Auā ko te kau Falehaio ma tagata Iutaia uma, e tauhihi lava ki nā akoakoga na ki lātou maua mai i o lātou tupuna; e hē mafai ke kakai heiloga e mua fafano o lātou lima, e vē ko te tu tau tāpuakiga kua māhani ai. 4 E hē mafai foki ke kakai ki ho he mea e kaumai i te māketi heiloga ke fufulu muamua. E mulimuli foki ki te lahi o iētahi tūlāfono, e vē ko te faiga tonu e fufulu ai nā ipuinu, nā ulo, nā ipu apamemea ma nā moega.) 5 Kua fehili atu te kau Falehaio ma nā faiakoga o te Tūlāfono ki a Iehu, “He ā te hē mulimuli ai nā hoko o koe ki nā akoakoga na tuku mai e o tātou tupuna, kae kakai vē lava ma o lātou lima hē mamā?” 6 Ka kua tali mai ia Iehu ki ei, “Te hako lele o Ihaia i tana vāloaga na fai e uiga ki a te koutou! Ko koutou ni tagata āmio pepelo, e vē ona tūhia e ia: ‘Ko nā tino iēnei, kua vāgana ai te Atua, e viviki mai ki a te au ia lātou kupu, ka ko o lātou loto e mamao lele ma au. 7 E hēai he aogā e tāpuaki mai ai ki lātou ki a te au, auā e ki lātou akoakoa ia tūlāfono a tagata, e vēia ni tūlāfono e a āku!’ 8 “Kua tuku kehe e koutou nā fakatonuga a te Atua, kae uhitaki ki nā akoakoga a tagata.” 9 Kua toe vāgana atu ia Iehu, “Kua teteke e koutou te tūlāfono a te Atua kae ke mulimuli ai pea koutou ki autou akoakoga. 10 Auā na fakatonu mai e Mohe ke, ‘Āva ki tō tamana ma tō mātua,’ ma, ‘Ko ai lava e faia ni kupu kino ki tona tamana pe ki tona mātua, e tatau ke tāmate.’ 11 Kae e akoako e koutou kāfai ni tino e i ei ni a lātou mea e ono mafai ke fehoahoani ai ki o lātou tamana pe ko o lātou mātua, ka kua lea koutou, ‘Ko te mea tēnei kua Kōpana’ (ko tona uiga, e mo te Atua), 12 kua fakahā e koutou ke fehoahoani ki nā tamana pe ko nā mātua o ki lātou. 13 Kua fai autou akoakoga iēnei ki nā tino, ma mea kua fakahēaogā ai e koutou te kupu a te Atua. E lahi foki iētahi mea vēnei e fai e koutou.” Ko nā Mea e hē Mamā ai he Tino ( Mataio 15.10-20 ) 14 Oi toe kalaga atu ai ia Iehu ki te kaifenua ke ōake ki a te ia, oi vāgana atu ai ki ei, “Fakalogo mai koutou uma ki a te au, ke mālamalama koutou. 15-16 E hēai he mea e fano mai fafo ki loto o he tino, e hē mamā ai i nā tu tau tāpuakiga. Kae ko te mea e hau ki fafo mai he tino te hē mamā ai.” 17 Kua tukua e Iehu te kaifenua kae ulu atu ki loto o te fale, oi fehili atu ai ona hoko ki ei ke fakamālamalama ake ki a te ki lātou te talafakatuha tēnei. 18 Ka kua vāgana atu ia Iehu ki ei, “Kua tutuha lava te koutou hē mālamalama ma iētahi tino. E hē koutou iloa e hēai he mea e fano ki loto o he tino kui atu i te gutu, e hē mamā tauanoa ai i te tūlāfono, 19 auā e hē fano ki tona loto kae fano ki loto o tona manava oi fano ai ki fafo o te tino.” (I tana tautalaga tēnei, na fakailoa ai e Iehu ko nā meakai uma lele e lelei ke kakai ki ei.) 20 Kua toe vēnei atu te kupu a Iehu, “Ko te mea e hau ki fafo mai te loto o he tino te hē mamā ai ia. 21 Auā ko te loto o te tagata e puna mai ai nā manatu kino ma tataki ai ke fai nā āmio kino, te kaihohoa, te tāmate tino, 22 te mulilua, te manako lahi, ma te fai o nā itūkāigā āmio kino uma, te talapepelo, te faiamio, te lotokino, te faitala fakakino, te fāfia ma te āmio valea. 23 Ko nā mea kino uma iēnei e puna mai i te loto o he tino ma fai ma mea e hē mamā ai ia.” Ko te Fakatuatua o he Fafine ( Mataio 15.21-28 ) 24 Kua fano kehe ia Iehu mai kinā ka kua fano ki te kogāfenua e pili ki te kakai ko Tulo. Kua ulu atu ki loto o he fale ma e hēki fofou ke iloa e he tino ko ia ei kinā, kae na iloa lava. 25 E i ei he fafine nae ulufia tana tama teine e he agaga kino. Na lagona lava e ia te fakamatalaga e uiga ki a Iehu, oi fano ai ki ei i te taimi lava tēnā, kua tōtuli i mua o Iehu. 26 Ko te fafine ko he Eleni, na fānau i Foinike i Hulia. Kua fakatagi ki a Iehu ke tuli kehe te tēmoni e ulufia ai tana tama teine. 27 Ka kua tali atu ia Iehu ki ei, “Muamua fafaga e ki tātou ia tamaiti, auā e hē ko he mea tatau ke kave te meakai a tamaiti oi togi ma nā kulī.” 28 Kae kua tali mai te fafine, “Io e hako te Aliki, kae e pa foki lava ki nā kulī i lalo o te laulau, e kakai ki nā matutuga a tamaiti e malili ki lalo!” 29 Oi vāgana atu ai ia Iehu ki te fafine, “Ona ko tau tali tēnā, fano la ki tō fale, ko te tēmoni kua fano kehe mai tau tama teine!” 30 Na fano loa te fafine ki tona fale, oi ia maua atu ai tana tama teine e tautakafili i luga o te moega; ma e hako lava ko te tēmoni kua fano kehe ma ia. Kua Fakamālōlō e Iehu he Tutuli e Gūgū. 31 Na tukua e Iehu te kogāfenua o Tulo, kae toe foki ki te Vaitūloto ko Kalilaia kui atu i Haitonu ma nā kogāfenua o nā Kakai e Hefulu. 32 Kua kaumai e ni tino ki a te ia he tamāloa e tutuli ma tau hē mafai ke tautala. Kua fakatagi atu ki lātou ki a Iehu ke fakaeke ona lima ki luga o te tutuli. 33 Oi tataki kehe ai e Iehu te tutuli mai te kaifenua, kua nā ko ki lāua toka lua. Oi tuku ai nā muamuālima o Iehu ki loto o nā taliga o te tutuli, kua feanu, oi paki atu ai foki ona muamuālima ki te laulaufaiva. 34 Oi kikila ake ai ia Iehu ki te lagi, kua mānava lahi, kae lea vē atu ki te tino, “Efata,” ko tona uiga, “Matala loa!” 35 Oi matala ai ona taliga ma kave kehe te mea nae lave ai tana tautala, ma na lelei lele ai tana tautala. 36 Oi fakatonu ai e Iehu ia tagata ke nahe ki lātou takua lele ki he tino te mea na tupu; kae na vē lava e lea atu ke fakaatili ai te ki lātou tālakia o te tala. 37 Ko nā tino uma na fakalogo ki te tala tēnei, na ofo lahi lele ma lea vē, “Kai te lelei o te faiga o nā gāluega a ia! E pa lava ki nā tutuli ma nā gūgū kua toe taligalogo ma tautatala!” |
Tokelauan New Testament © Bible Society New Zealand, 2009.
New Zealand Bible Society