Maleko 3 - Tokelauan New TestamentKo te Tamāloa e Mate tona Lima ( Mataio 12.9-14 ; Luka 6.6-11 ) 1 Oi toe foki ai ia Iehu ki te hūnako, e i ei ai he tamāloa e mate tona lima. 2 Nae i kinā ai foki ma ni tino nae taumafai ke ki lātou mōliagia ia Iehu i hana holitūlāfono; oi nae tautuku lelei e ki lātou pe i nā fakamālōlōa e ia te tamāloa i te Hāpati. 3 Kua vāgana atu ia Iehu ki te tamāloa, “Hau ki mua i kinei.” 4 Oi fehili atu ai ia Iehu ki a te ki lātou, “He ā te fakataga i te tātou Tūlāfono ke fai i te Hāpati? Ko te fai o he mea ke fakahao ai he ola, pe ke fakauma ai?” Ka kua hēai he tino e vaivaia. 5 Oi fakaholoholo atu ai tana kikila ki nā tino i tona loto tīgā, ka kua ia lagona foki te alofa ona ko te hehē ma te makaka o nā loto o ki lātou. Oi vāgana atu ai ki te tamāloa, “Fakahako atu tō lima.” Kua fakahako te lima o te tamāloa, oi toe lelei ai. 6 Oi olo ai te kau Falehaio ki fafo, kua taupulepule vave ma ni tino o te vāega e kau ki a Helota, ki he faiga ke tāmate ai ia Iehu. Ko te Kaifenua i tafa o te Vaitūloto 7 Kua olo ia Iehu ma ona hoko ki tafa o te vaitūloto ko Kalilaia, ma mulimuli atu ai ki a te ia he kaifenua e tokalahi. Na ōmamai mai Kalilaia ma Iutea, 8 mai Ieluhalema, mai te kogāfenua ko Ītumaia, mai te kogāfenua i te itū ki hahae o te Iolitana, e vēnā foki ma nā kogāfenua e tafapili ki nā kakai ko Tulo ma Haitonu. Na ōmamai uma ki lātou ki a Iehu i te ki lātou lagonaga o te tala e uiga ki nā mea na ia faia. 9 Ona ko te tokalahi o te kaifenua, na lea ai ia Iehu ki ona hoko ke hāuni he vaka nā ia ia e komatia i tagata. 10 E tokalahi nā tino na ia fakamālōlōa, ko te mea foki ia na fakatau tūfēke ai nā tino tauale uma, kae ke mafai oi paki atu o lātou lima ki a te ia. 11 Ko taimi uma lava e kitea atu ai ia Iehu e nā tino e ulufia e nā agaga kino, oi fakapakukū ai ki mua o ia kae taufōlua vē, “Ko koe ko te Ataliki o te Atua!” 12 Ka kua fakatonu mālohi e Iehu nā agaga kino ke nahe ki lātou takua ki he tino pe ko ai ia. Kua Filifili e Iehu nā Apohitolo e toka Hefululua ( Mataio 10.1-4 ; Luka 6.12-16 ) 13 Kua fanake ia Iehu ki luga o he mauga, oi kalaga ai ki nā tino na fofou ia ki ei. Kua ōmamai ki lātou ki a te ia, 14 ma filifili ai e ia he toka hefululua na ia fakaigoagia ni apohitolo. Kua lea vē atu, “Kua kō filifilia koutou ke fakatahi ma au, ma ka kō uga atua foki koutou ke tālaki te Tala Lelei, 15 ma ka ia te koutou te pule e tuli ai ki fafo nā tēmoni.” 16 Ko nā tino iēnei e toka hefululua na ia filifilia: ko Himona (na fakaigoa e Iehu ki a Petelu); 17 ko Iakopo ma Ioane tona uho, nā ataliki o Hepetaio (na fakaigoa ki lāua e Iehu ki a Poaneke, ko tona uiga “Ataliki o Faititili”); 18 ko Anitelea, ko Filipo, ko Patolomaio, ko Mataio, ko Toma, ko Iakopo te Ataliki o Alefaio, ko Tātāio, ko Himona te Lotonuku, 19 ma Iuta te Ihikaliota, tē na ia fakalata ia Iehu. Ko Iehu ma Pelehepulo ( Mataio 12.22-32 ; Luka 11.14-23 ; 12.10 ) 20 Oi fano ai ia Iehu ki tona kāiga. Ka kua toe tumu atu foki ki ei te kaifenua e tokalahi kua hē maua ai he avanoa o ia ma ona hoko ke kakai ai. 21 I te lagonaga e nā tino o tona kāiga te mea tēnei, oi olo ai oi tau fai ke kave kehe mai ia Iehu, ona e lea vē nā tino, “Ko Iehu kua hē lelei tona māfaufau.” 22 Ko iētahi faiakoga o te Tūlāfono na ōifo mai Ieluhalema kua lea vē, “Ko te tagata tēnei e ulufia e Pelehepulo. Ko te takitaki o tēmoni te ia fōkia ki ei te pule ke tuli ai ki fafo nā tēmoni.” 23 Oi kalaga atu ai ia Iehu ki nā faiakoga o te Tūlāfono ke ōake ki a te ia, oi tautala ai ki ei i nā talafakatuha: “E tuli vēhea ake ki fafo ia Hātani e Hātani? 24 Kāfai he mālō e fevaevaeaki ma tauai miha lava ki lātou, ko te mālō tēnā ka mālepelepe. 25 Kāfai he kāiga e fevaevaeaki ma tauai miha lava ki lātou, ko te kāiga tēnā ka mālepelepe. 26 Kāfai la te mālō o Hātani e fevaevaeaki, e hē mafai ke tūmau kae ka mālepelepe ma uma ai lava. 27 “E hē mafai he tino ke fano ki loto o te fale o he tagata mākeke ke kaihohoa ana mea, heiloga e mua noanoa e ia te tagata mākeke, oi fātoā ia mafaia ai oi kaihohoa nā mea uma i tona fale. 28 “E takutino atu e au ki a te koutou, ko nā agahala uma a tagata e mafai ke fakamāgalo ma vēnā ni kupu fāifāi e tautatala ai ki lātou. 29 Kae ko ai lava e fāifāi ki te Agaga Paia, ka hē mafai lele ke fakamāgaloa, auā kua ia faia te agahala e hē mafai ke fakamāgalo ke pa ki te fakavavau.” 30 (Na lea vēnā atu ia Iehu, ona e i ei nā tino nae lea vē, “Ko Iehu e ulufia e he agaga kino.”) Ko te Mātua ma nā Uho o Iehu ( Mataio 12.46-50 ; Luka 8.19-21 ) 31 Oi papā mai ai te mātua ma nā uho o Iehu. Kua tutū atu i fafo kae kave te lātou faifekau ki a Iehu ke fanake. 32 Kua lea vē atu te kaifenua nae nonofo fakatakamilo ia Iehu ki a te ia, “Kikila, ko tō mātua ma ō uho ma ō tuafafine e i fafo, e fofou mai ki a te koe.” 33 Kua tali mai ia Iehu ki ei, “Ko ai toku mātua? Ko ai oku uho?” 34 Kua fakaholo atu tana kikila ki nā tino e laupae mai i ona tafa, oi vē atu ai tana kupu, “Kikila, iēnei oku mātua ma oku uho! 35 Ko ai lava e faia te finagalo o te Atua, ko toku uho tēnā, ko toku tuafafine tēnā, ma toku mātua tēnā.” |
Tokelauan New Testament © Bible Society New Zealand, 2009.
New Zealand Bible Society