Maleko 1 - Tokelauan New TestamentKo te Tālakiga a Ioane te Papatiho ( Mataio 3.1-12 ; Luka 3.1-18 ; Ioane 1.19-28 ) 1 Ko tēnei te kāmataga o te Tala Lelei ki a Iehu Keliho te Ataliki o te Atua. 2 E vēia oi tūhia e te pelofeta ko Ihaia: “Kua vāgana te Atua, ‘Kikila, ka uga atu e au taku kavefekau ke muamua atu ia te koe, ke hāuni e ia te auala mo koe.’ 3 Ko te leo o he tino e taukalaga i te vao; ‘Hāuni te auala o te Aliki; fakahakohako he auala mo ia ke kui ai!’ ” 4 Na kitea foki ia Ioane i te vao, e fai tana papatihoga ma tana tālakiga, e lea vē atu, “Liliu kehe mai autou agahala ma papatihogia ke iloa ai ko koutou kua halamō moni, oi fakamāgalo ai e te Atua autou agahala.” 5 Oi gāholo atu ai ki ei ia tagata mai nā itūmālō uma o Iutea, vēnā foki ma nā tino uma o Ieluhalema. Kua tōlaulau atu a lātou agahala, oi papatiho ai ki lātou e ia, i loto o te vaitafe ko te Iolitana. 6 Ko nā kofu o Ioane nae fai i nā fulufulu kāmela, ma he fuhi pakumanu i tona taugātiti, ma ko ana meakai ko te hē akelihe ma te melivao. 7 Ma nae folafola vēnei atu e ia ki tagata, “E mulimuli mai ia te au he tino e hilihili lele atu tona mamalu i lo au. E hē aogā au ke punou ifo ki lalo oi tatala ona hēvae. 8 Kua kō papatihoa koutou i te vai, kae ka ia papatihoa koutou i te Agaga Paia.” Ko te Papatihoga ma nā Fakaohoohoga o Iehu ( Mataio 3.13—4.11 ; Luka 3.21-22 ; 4.1-13 ) 9 Ko nā aho lava iēnā, na hau ai ia Iehu mai Nahaleta i Kalilaia, oi papatiho ai e Ioane i te vaitafe ko te Iolitana. 10 Na fanake loa ia Iehu ki luga mai te vai, oi ia kitea atu ai te lagi kua māvā ma te Agaga e fanaifo ki lalo e vē he lupe; 11 ma he leo e fanaifo mai te lagi, “Ko koe ko toku Ataliki pele, e fiafia lahi au ki a te koe.” 12 Ko te taimi lava tēnā na tataki ai ia Iehu e te Agaga ki te vao. 13 Oi nofo ai i te vao i nā aho e fagafulu, ma fakaohooho ai e Hātani. Nae i ei foki nā manu fēkakai i kinā, ka ko Iehu nae tauhi e nā agelu. Kua Kalaga ia Iehu ki nā Tautai e Toka Fa ( Mataio 4.12-22 ; Luka 4.14-15 ; 5.1-11 ) 14 Kua i te falepuipui ia Ioane, kae fanatu ia Iehu ki Kalilaia oi tālaki atu te Tala Lelei mai te Atua. 15 Kua vāgana atu, “Kua pa ki te taimi, ko te Mālō o te Atua kua pili mai; liliu kehe mai autou agahala ma talitonu ki te Tala Lelei!” 16 E kui atu ia Iehu i tafa o te Vaitūloto ko Kalilaia, kae ia kitea atu ia Himona ma tona uho ko Anitelea, e togi to lā kupega i te vai; auā ko ki lāua ni tino faifaiva. 17 Oi vāgana atu ai ia Iehu ki a te ki lāua, “Mulimuli mai ki a te au, oi fakaako atu ai koulua e au ke fai ma tino faifaiva, ke maua ai ia tagata.” 18 I te taimi lava tēnā, na tuku ai loa o lā kupega, kae mulimuli ki a Iehu. 19 Kua hēleka mālie atu ia Iehu ki mua, oi ia kitea atu ai hētahi kau uho e toka lua, ko Iakopo te ataliki o Hepetaio ma Ioane tona uho, e i luga o to lātou vaka e fonofono o lātou kupega. 20 Oi kalaga atu ai ia Iehu ki ei ke ōmamai; na tuku ai loa lava e ki lāua to lā tamana ko Hepetaio ma te kau faifaiva i luga o te vaka, kae mulimuli ki a Iehu. He Tamāloa nae Ulufia e he Agaga Kino ( Luka 4.31-37 ) 21 Kua taunuku atu ki lātou ki Kapenaumi, ma i te Hāpati na hohoko ai, na fano ai ia Iehu ki te hūnako ma akoako atu ki tagata. 22 Na ofo lele ki lātou ki te faiga o ana akoakoga, ona e vē ko he tino kua ia te ia te pule, kae kua he vē ko nā faiakoga o te Tūlāfono. 23 E fai nā akoakoga a Iehu, kae ulu mai ki loto o te hūnako he tamāloa e ulufia e he agaga kino ma taufōlua vē, 24 “Iehu te Nahaleta, he ā ko ta koe e fai mai ki a te ki mātou? Ko koe kua hau ke fakatāugā ki mātou? E kō iloa koe — ko koe ko te kavefekau paia a te Atua!” 25 Kae kua muna atu ki ei ia Iehu, kua lea vē atu, “Te piha kae hau loa ki fafo o te tino tēnā!” 26 Na fakatete lahi loa e te agaga kino te fuaitino o te tamāloa ma taukekē leo lahi, oi fano ai ki fafo. 27 Na ofo lele ia tagata uma ma kāmata ai kua fakataufai ma lea vē tētahi ki tētahi, “He ā tēnei? He akoakoga fou nei? E pa foki ki nā agaga kino e ia fakatonua, oi e uhitaki foki lava ki a te ia!” 28 Oi kua vēnā te halalau vave o te tala ki a Iehu, ki nā pitonuku uma lele o Kalilaia. Kua Fakamālōlō e Iehu nā Tino e Tokalahi ( Mataio 8.14-17 ; Luka 4.38-41 ) 29 Oi olo kehe ai loa mai te hūnako ia Iehu ma ona hoko, e i ei ai foki ia Iakopo ma Ioane, kua olo hako ki te fale o Himona ma Anitelea. 30 Ko te mātua o te āvaga a Himona e takoto, e tauale i te fiva, oi na pa atu lava ia Iehu ki te fale, taku loa ki ei te tauale tēnei. 31 Oi hau ai ia Iehu kua tago ki te lima o te fafine ma fakatū ki luga. Kua fano kehe te fiva mai te fafine, oi fano ai oi laulau te lātou meakai. 32 I te afiafipō kua goto te la, na kaumai ai e ki lātou ki a Iehu nā tauale uma lele ma nā tino e ulufia e nā tēmoni. 33 Ko nā tino uma lele o te kakai kua laupae mai ki muāfale. 34 Na fakamālōlō e Iehu nā tino e tokalahi nae maua i nā itūkāigā tauale kehekehe, ma tuli ki fafo nā tēmoni e tokalahi. E hēki fakataga e ia nā tēmoni ke tautatala, auā e ki lātou iloa ko ia ko Iehu. Kua Tālaki atu e Iehu te Tala Lelei i Kalilaia ( Luka 4.42-44 ) 35 I te taeaopōpō o te aho alafaki ka ko hēki matea he tino, na fano ai ia Iehu ki he mea gāogāo i fafo o te kakai oi tatalo ai. 36 Ka ko Himona ma ona hoa, kua olo oi hakili pe i fea, ma 37 i te mauaga o ia e ki lātou, oi lea vē atu ai ki ei, “Ko koe nei e hakili e tagata.” 38 Ka kua tali mai ia Iehu, “Ko ki tātou e tatau lava ke olo ki iētahi kakai e pili mai. E tatau au ke tālaki atu foki i kinā, auā ko te pogai ia na hau ai au.” 39 Oi malaga atu ai ia Iehu ki nā koga uma o Kalilaia ma tālaki atu te Tala Lelei i loto o nā hūnako, ma tuli ki fafo nā tēmoni. Kua Fakamālōlō e Iehu he Lēpela ( Mataio 8.1-4 ; Luka 5.12-16 ) 40 Oi hau ai he lēpela ki a Iehu, kua tōtuli i mua o ia ma fakatagi ki ei mo he fehoahoani. Kua lea vē atu ki a te ia, “Kāfai koe e loto ki ei, e kē mafaia oi fakamamā au.” 41 Kua tumu lele ia Iehu i te alofa, oi papae atu ai kua paki atu tona lima ki te lēpela ma lea vē atu ki ei, “Ko au e loto ki ei. Mamā loa!” 42 Ma ko te taimi lava tēnā na teka ai te lēpela mai ia te ia, ma kua mamā ai. 43 Na tautala mālohi ia Iehu ki ei, oi uga ai ke fano i te taimi lava tēnā, 44 ka kua uma ai te lea vē ki ei, “Fakalogo mai koe! Ko koe e hē lea lele ki he tino, kae fano oi fakaali tō tino ki he ohitāulaga, ma ofo ai he tāulaga mo te fakamamāgia o koe, e vē ona fakatonu mai e Mohe, ke fai ma fakamāoniga ki tagata ko koe kua mamā.” 45 Kae kua fano te tino kua kāmata tālaki valevale te tala. Ko te mea ia na hē mafai ai ia Iehu ke fano ki he kakai, ka kua fano oi nofo i nā mea e hēai ai ni tino. Kae e hēki uma ai te holo mai o tagata ki a te ia, mai nā pito fenua kehekehe. |
Tokelauan New Testament © Bible Society New Zealand, 2009.
New Zealand Bible Society