Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Luka 14 - Tokelauan New Testament


Kua Fakamālōlō e Iehu he Tamāloa e Tauale

1 I tētahi Hāpati na fano ai ia Iehu ki te fale o he takitaki o te kau Falehaio mo he la katiga; ma nae tautuku atu lava ia e nā tino.

2 Oi hau ai he tamāloa e fulafula ona vae ma ona lima, ki a Iehu,

3 ma kua fehili atu ia Iehu ki nā faiakoga o te Tūlāfono ma te kau Falehaio, “E taga i te tātou Tūlāfono ke fakamālōlō ni tauale i te Hāpati, pe hēai?”

4 Kae e hēai he tino o ki lātou na tautala. Oi kave ai e Iehu te tamāloa, kua fakamālōlō, oi uga ai ke fano.

5 Oi lea vē atu ai ia Iehu ki a te ki lātou, “Kāfai he tino o koutou e pakū hona ataliki, pe ko hana povi ki loto o he vaikeli i te Hāpati, ka hē tago moni nei lava koe i te taimi lava tēnā, oi toho ake ki luga i te Hāpati?”

6 Kae kua hē mafai ke tali mai ki lātou ki te mea tēnā.


Ko te Lotomaulalo ma te Lotoalofa

7 Kua kitea atu e Iehu ni iētahi tino valakaulia kua ki lātou filifilia nā nofoaga fakaaloalogia ke nonofo ai, oi fai ai e ia te talafakatuha tēnei ki a te ki lātou uma.

8 “Kāfai koe e valakaulia e he tino ki he kaiga o he fakaipoipoga, nahe kē nofo i he nofoaga e fakaaloalogia, auā nā meake na ia valakaulia he tino e hili atu te tāua i lo koe,

9 oi hau ai te tino na ia valakaulia koulua uma, oi lea vē atu, ‘Fōki te nofoaga tēnā ki te tino tēnei.’ Oi ka lagona ai e koe te mā, ma fano ai koe oi nofo i te nofoaga e pito hili ona hē fakaaloalogia.

10 Kae kāfai koe e valakaulia, fano oi nonofo i te nofoaga e hili atu te hē fakaaloalogia, kae ke hau te tino na ia valakaulia koe ma lea vē atu, ‘Te uō, hau ki te nofoaga tēia e hili atu ia’; oi ka fakaaloalo atu ai ia tagata ki a te koe, ona ko nā tino e nonofo fakatahi ma koe i te laulau.

11 Auā ko nā tino e loto fakamaualuga, ka fakamaulalogia, ka ko nā tino e lotomaulalo, ka fakaeke ki luga ma kavea ma tagata takutakua.”

12 Oi vāgana atu ai foki ia Iehu ki te tino na ia valakauagia ia, “Kāfai e fai hau kaiga o te aoauli, pe he kaiga o te afiafi, nahe valakauliagia nā uō a koe, pe ko nā taina o koe, pe ko nā tino o tō kāiga, pe ko nā tuākoi maukoloa o koe — auā ka ki lātou valakauliagia foki koe, ma i te faiga tēnei, ka toe totogi atu ai lava tau mea na fai.

13 Kae kāfai e fai hau kaiga, valakaulia nā tino mātitiva, nā pipili, nā tino e hē kātoatoa nā itūtino, ma nā tino tāuaho;

14 oi fakamanuia ai koe, auā e hē ki lātou mafaia oi toe totogi atu koe. Ko koe ka totogi atu e te Atua i te aho e ia toe fakatutūa ai mai te oti, nā tino nae āmiotonu.”


Ko te Talafakatuha o te Kaiga Lahi
( Mataio 22.1-10 )

15 I te lagona atuga o te mea tēnei e hētahi o nā tino nae i te laulau fakatahi ma Iehu, oi lea vē atu ai ki a Iehu, “Amutia nā tino ka nonofo ki lalo oi kakai i te kaiga i te Mālō o te Atua!”

16 Kae kua lea atu ia Iehu ki ei, “Nae i ei he tamāloa na fai tana kaiga lahi, ma na valakaulia e ia nā tino e tokalahi ki ei.

17 Kua pa ki te aho o te kaiga, oi uga ai e ia tana kaukauna ke lea vē ki te kau valakaulia, ‘Ōmamai loa, kua uma te tapena o nā mea uma!’

18 Kae kua kāmata oi tofu ki lātou ma te fakaleku e fai. Kua lea vē te tino muamua ki te kaukauna, ‘E i ei toku fenua kua fakatau, oi ko au e fia fano oi āhi; fakamolemole ko oi talia taku fakanoi.’

19 Ko tētahi tino kua lea vē atu, ‘E i ei aku povi poa e hefulu na fakatau ke tohoa taku mea fakamalū kelekele, oi ko au ka fano oi fakatakitaki pe lelei; fakamolemole ko fakanoi atu au.’

20 Ko tētahi tino kua lea vē, ‘Na fātoā uma nei lava toku fakaipoipo, oi ko te mea ia e hē mafai ai au ke fanatu.’

21 “Oi toe foki ai te kaukauna oi taku ki tona matai nā mea uma iēnā. Kua ita lele tona matai, oi lea vē atu ai ki tana kaukauna, ‘Fano vave nei loa ki nā auala lalahi ma nā tamā auala o te kakai, oi kaumai nā tino mātitiva, nā pipili, nā tāuaho ma nā tino e hē kātoatoa nā itūtino.’

22 Ma kua lea atu te kaukauna, ‘Te aliki, ko te mea na fakatonu mai e koe, kua uma te fai, kae koi i ei lava nā avanoa.’

23 Oi lea atu ai te matai ki te kaukauna, ‘Fano ki nā auala lalahi, ma nā tamā auala, oi fakamālohia nā tino ke ōmamai, kae ke tumu toku fale.

24 Auā e lea atu au ki a te koutou uma, e hēai he tino e fokotahi o ki lātou uma na valakaulia, e tomi ki taku kaiga!’ ”


Ko te Kavea o he Tino ma Hoko
( Mataio 10.37-38 )

25 I te tētahi taimi na faimalaga fakatahi ai he kaifenua e tokalahi ma Iehu, oi liliu atu ai ia Iehu ma lea vē atu ki a te ki lātou,

26 “Ko ai lava he tino e hau ki a te au, ka hē mafai ke kavea ia ma oku hoko, vaganā e hili atu tona alofa mai ki a te au, i lo ki tona tamana ma tona mātua, tana āvaga ma tana fānau, ona uho ma ona tuafafine, ma ke pa lava ki tona lava ola.

27 Ko ai lava he tino e hē ia amoa tona hātaulo ma mulimuli mai ki a te au, e hē mafai ke kavea ia ma oku hoko.

28 “Kāfai he tino e fia fau hona fale maualuga lahi, e mua nofo ki lalo oi fuafua pe fia te tau, ke ia kitea ai pe lava tana tupe ke fai ai te gāluega ke uma.

29 Kāfai e hē ia faia vēnā, ka hē ia mafaia oi fakauma te fale kāfai e uma te faiga o te fakavae; oi ka fakatauemu ai ki a te ia nā tino uma na ki lātou kiteagia.

30 Ka lea vē ki lātou, ‘Ko te tagata tēnei na kāmata oi fau e ia he fale, kae e hēki ia mafai oi fakauma.’

31 “Kāfai he tupu ma hana vaegākau e toka hefulu afe, e hiki taua ki hētahi tupu e i ei hana vaegākau e toka luahefulu afe, ka hē nofo ifo muamua nei ki lalo ma fuafua pe lava tona mālohi ke fakafetaui ai te tupu e toka luahefulu afe tana vaegākau?

32 Kāfai e fuafua e ia e hē ia mafai, ka uga e ia nā kavefekau ki tētahi tupu ka koi mamao lele, mo he māliliega ke tauhi ai te fīlēmū.

33 E vēnā foki lava ona hē mafai e he tino o koutou ke kavea ma oku hoko, vaganā e ia tiakia ana mea uma lele.


Ko te Māhima kua Hēai hona Aogā
( Mataio 5.13 ; Maleko 9.50 )

34 “Ko te māhima e lelei, kae kāfai te māhima kua uma tona kokona, e mafai vēhea nei ke toe fakakokona?

35 E hē aogā mo te kelekele pe mo te fakapalagāvao e fakalelei ai te kelekele, ma e togi ki fafo. Kāfai e i ei ni outou taliga, fakalogo mai la.”

Tokelauan New Testament © Bible Society New Zealand, 2009.

New Zealand Bible Society
Lean sinn:



Sanasan