Luka 11 - Tokelauan New TestamentKo te Akoakoga a Iehu e uiga ki te Tatalo ( Mataio 6.9-13 ; 7.7-11 ) 1 I tētahi aho, ko Iehu nae tatalo i he mea. I te umaga o tana tatalo, oi lea vē atu ai ki ei tētahi ona hoko, “Te Aliki, fakaako mai ko ki mātou i te tatalo, e vē ko te fakaakoga e Ioane nā hoko o ia.” 2 Oi vāgana atu ai ia Iehu ki a te ki lātou, “Kāfai koutou e tatalo, lea vēnei; ‘Te Tamana, ke tapu tō igoa. Ke pa mai tō Mālō. 3 Fōki mai i nā aho takitahi, nā meakai e ola ai ki mātou. 4 Fakamāgalo a mātou agahala, e vē oi fakamāgalo e ki mātou nā tino uma e faikino mai ki a te ki mātou; ma nahe takitakia ki mātou ki nā fakaohoohoga.’ ” 5 Oi lea atu ai ia Iehu ki ona hoko, “Ko ai o koutou e i ei hana uō ma e fano ki ei i te tuluāpō, ma lea vē atu ki ei, ‘Te uō, kaumai ko ni aku falaoa e tolu. 6 He uō e āku na afe mai ki toku fale i hana faigāmalaga, kae e hēai lele he meakai ma aku ke tali ai;’ 7 ma ka tali vē mai i loto o tona fale, ‘Nahe kē fakalavelave mai ki a te au! Ko te faitotoka kua loka, ma ko ki mātou ma taku fānau kua momoe. E hē kō mafaia oi toe tū ki luga ke fōki atu he mea.’ 8 E lea atu au ki a te koutou, e tuha lava pe kāfai ka hē tū ki luga te tino oi fōki he mea ona ko he uō e a ia, kae ona ko te gogō fakatauanau mai ka tū ai lava ki luga oi fōki ho he mea lava e fofou mai ki ei tana uō. 9 “Ma ko te mea ia e lea atu ai au ki a te koutou: Gogō atu, oi fōki mai ai ki a te koutou; hakili atu, oi maua ai e koutou; tukituki atu, oi tatala mai ai te faitotoka ki a te koutou. 10 Auā ko nā tino uma e gogō atu, ka fōki mai ki ei; ko nā tino e hakili atu, ka maua e ki lātou, ma ko nā tino e tukituki atu, ka tatala mai ki ei te faitotoka. 11 Ko ai he tamana o koutou e ia fōkia ki tona ataliki he gata, kāfai e gogō atu ki he ika? 12 Pe fōki ki ei he akalava, kāfai e gogō atu ki he fuāmoa? 13 Kāfai la koutou, e ui lava e kino kae e koutou iloa oi fōki nā mea lelei ma autou fānau, ka hē hili atu nei la te lahi o nā taimi ka uga ifo ai te Agaga Paia e te Tamana i te lagi, ki nā tino e gogō atu ki a te ia!” Ko Iehu ma Pelehepulo ( Mataio 12.22-30 ; Maleko 3.20-27 ) 14 Kua tuli ki fafo e Iehu te tēmoni nae hē mafai ke tautala; ma i te fanoga o te tēmoni ki fafo, oi kāmata ai oi tautala te tamāloa. Na ofo lele te kaifenua, 15 kae ko iētahi tino kua lea vē, “Ko Pelehepulo, te takitaki o tēmoni, te ia fōkia ki ei te pule ke tuli ai ki fafo nā tēmoni.” 16 Ko iētahi tino, nae fofou ke ki lātou tofotofoa ia Iehu, oi lea ai ki ei ke fai he fakailoga ofoofogia, ke iloa ai pe kua ia te ia moni te pule mai te Atua. 17 Kae kua iloa e Iehu nā mea i o lātou māfaufau, oi vāgana atu ai ki ei, “Ho he mālō e fevaevaeaki ma tauai miha lava ki lātou, ka hē tūmau mataloa; ko he kāiga e fevaevaeaki, e mālepelepe. 18 Kāfai la te mālō o Hātani e fevaevaeaki ma tauai miha lava ki lātou, e vēhea la ona mafai ke tūmau? E lea koutou e mafai ke tuli e au nā tēmoni ki fafo ona e fōki mai e Pelehepulo te pule kia te au. 19 Kāfai ko nā tēmoni e tuli e au ki fafo i te pule a Pelehepulo, e mai ia te ai la te pule e tuli ai ki fafo nā tēmoni e nā hoko o koutou? Ko nā mea e fai e nā hoko o koutou e fakamāonia ai ko koutou e hehē! 20 Hēai, ko te pule lava a te Atua te tuli ai e au nā tēmoni ki fafo, ma ko tēnei te mea e fakamāonia ai ko te Mālō o te Atua kua i kinei ia te koutou. 21 “Kāfai he tamāloa mākeke e nofo hāuni ma ana kaukupega i te leoleoga o tona fale, e haogalēmū uma ana mea. 22 Kae kāfai hētahi tamāloa e hili atu tona mākeke, e ohofaki ma fakatōkilalo e ia te tamāloa e o ia te fale, e kave e ia nā kaukupega uma nae fakamoemoe ki ei te tino e o ia te fale, ma vāevāe e ia nā koloa kaihohoa ki tana vāega. 23 “Ko te tino e hē kau ma au, e teteke ki a te au; ko te tino e hē fakaputu ma au, e fakatakape e ia. Ko te Toe Foki maiga o te Agaga Kino ( Mataio 12.43-45 ) 24 “Kāfai he agaga kino e fano ki fafo o he tino, e kui atu i nā kogāfenua mātūtū, ma taukikila ki he mea ke mapu ki ei; kāfai e hē ia maua he mea, oi lea vē ai ki a te ia lava, ‘Ko au ka toe foki ki toku fale, te mea na hau ai nei au.’ 25 Oi toe foki ai ma maua atu e ia te fale kua mamā ma hāuni lelei. 26 Oi fano ai oi kaumai iētahi agaga e fitu e hili atu to lātou kino i lo ia, oi nonofo ai i kinā. E iku ake, kua hili atu te kino lahi o te tūlaga kua pa ia ki ei, i lo te mea nae i ei ai muamua.” Ko te Fiafia Moni 27 Ka koi tautala vēnei atu ia Iehu, kae kalaga vē mai ki ei he fafine i te kaifenua, “Amutia te manava na fānaua koe, ma nā huhu na fakahuhua koe!” 28 Ka kua tali atu ia Iehu, “Io, kae amutia la nā tino e fakalogo ki te kupu a te Atua, ma uhitaki ki ei!” Ko te Fakatagi mo he Fakailoga Ofoofogia ( Mataio 12.38-42 ) 29 Kua kāmata oi tumutumu mai te kaifenua, oi vāgana atu ai Iehu, “Kai te kino o nā tino i nā aho nei! E lea mai ki he fakailoga ofoofogia, kae e hēai he fakailoga e faia mo ki lātou, vaganā ai te fakailoga na fai ki a Iona. 30 E vē ona kavea te pelofeta ko Iona ma fakailoga ki tagata o Nineva, ka vēnā foki oi kavea te Ataliki o te Tagata ma fakailoga ki nā tino o nā aho nei. 31 I te Aho Fakamahino, ka tū mai te Tupu fafine o Heepa ma mōlia nā tino o nā aho nei ke fakahala, auā ko ia na malaga mamao mai tētahi itū o te lalolagi ke fakalogo ki te poto o te Tupu ko Holomona; ma e lea atu au ki a te koutou, kua i kinei te mea, e hili atu te tāua i lo Holomona. 32 I te Aho Fakamahino, ka tutū mai ia tagata o Nineva oi mōlia te tupulaga tēnei ke fakahala, auā ko ki lātou na liliu kehe mai ia lātou agahala i te ki lātou lagonaga o te tālakiga a Iona; kae lea atu au ki a te koutou, ei kinei te mea, e hili atu ia i lo Iona! Ko te Mōlī o te Tino ( Mataio 5.15 ; 6.22-23 ) 33 “E hēai he tino e ia tutua he mōlī oi mumuni ai, pe tuku ki lalo o he kumete; kae e fakatū lava ki luga o he tugāmōlī, kae ke kitea ai te māina e nā tino e ulu ki lotofale. 34 Ko nā mata o koe e vē ko he mōlī mo tō tino. Kāfai ō mata e lelei, ko tō tino kātoa ka tumu i te mālama; kae kāfai ō mata e kino, ko tō tino ka i te pōuli. 35 E tatau ai la koe ke mautinoa, ko te mōlī i loto o koe e hē i te pōuli. 36 Kāfai tō tino kātoa e tumu i te mālama ma e hēai hona vāega e i te pōuli, ka mālama lahi kātoa uma e vē lava kāfai he mōlī e huhulu mālohi ki a te koe.” Kua Taku e Iehu te Hehē o te kau Falehaio ma nā Faiakoga o te Tūlāfono ( Mataio 23.1-36 ; Maleko 12.38-40 ) 37 Kua uma te vāgana atu vēnei o Iehu, oi lea mai ai ki ei he Falehaio ke olo ki lāua oi kakai; oi fano ai ma kua nofo ki lalo i te laulau. 38 Na ofo te Falehaio i te ia kiteaga, ko Iehu e hēki fafanoa ona lima ka ko hēki kai. 39 Oi vāgana atu ai te Aliki ki ei, “Ko koutou te kau Falehaio, e fufulu e koutou ia fafo o autou iputi ma autou ipukai, kae ko loto e tumu i nā uiga fakahāuā ma te āmio kino. 40 Ko koutou ni tagata vālelea! E hēki faia nei e te tino na ia faia ia fafo o te ipu, ia loto? 41 Kae fōki nā mea i loto o nā iputi ma nā ipukai a koutou ma nā tino mātitiva, oi ka fakamamāgia ai nā mea uma mo koutou. 42 “Kae hāloa la koutou te kau Falehaio! E fōki e koutou mo te Atua te tahi vaehefulu o nā mea fakamanogi meakai e vē ko te mineti, te pekanona ma iētahi lākau vēnā, kae e hē fakatutuha e koutou ia tagata uma i te Tūlāfono, ma e hē alolofa koutou ki te Atua. Ko nā mea iēnei e tatau ke fai e koutou, kae hē tiakia ai iētahi mea. 43 “Kae hāloa la koutou te kau Falehaio! E fiafia koutou oi nonofo i nā nofoa fakapitoa i loto o nā hūnako, ma ke fakafeiloaki aloakia koutou e tagata i nā māketi. 44 Kae hāloa la koutou! Ko koutou e vēia ko nā tugamau e hēki fakailoga, ma e havavali kui luga ai ia tagata e aunoa ma te ki lātou iloa.” 45 Kua lea vē atu tētahi faiakoga o te Tūlāfono ki a Iehu, “Te Faiakoga, ko tau kupu tēnā kua hē āva mai ai koe ki a te ki mātou!” 46 Kua tali mai ia Iehu, “Kae hāloa foki koutou nā faiakoga o te Tūlāfono! E fakauta e koutou nā kavega amo gatā ki nā tua o tagata, kae e hē fia fehoahoani lele koutou ki ei ki te amoga o nā kavega iēnā. 47 Kae hāloa la koutou! E fau e koutou nā tugamau mānanaia mo nā pelofeta — nā pelofeta na tāmate lava e nā tupuna o koutou. 48 Kua taku mai lava la e koutou, e lagolago e koutou te mea na fai e nā tupuna o koutou; na tāmate e ki lātou nā pelofeta, kae fau e koutou o lātou tugamau mānanaia. 49 Ko te mea foki ia na vāgana vē ai te Poto o te Atua, ‘Ka kō uga atua ki a te ki lātou nā pelofeta ma nā kavefekau; ka ki lātou tāmatea iētahi o ki lātou, ma hāuāgia iētahi.’ 50 Ko te mea ia ka fakahala ai nā tino o nā aho nei, ona ko te ola o nā pelofeta uma lele na tāmate, talu te kāmataga o te lalolagi, 51 mai te tāmatega o Apelu ki te tāmatega o Hakalia, tēia na tāmate i te va o te fata faitāulaga ma te Nofoaga Paia. Io, e lea atu au ki a te koutou, ko nā tino o nā aho nei ka fakahala ona ko ki lātou uma lele na tāmate! 52 “Kae hāloa la koutou nā faiakoga o te Tūlāfono! Kua tāofi e koutou te kī e tatala ai te faitotoka ki te fale e maua ai te poto; ko koutou ka hē mafai ke ulu ki loto, ma e tāofi e koutou nā tino e taumafai ke olo ki loto!” 53 Ka fano kehe atu ia Iehu mai kinā, ka kua kāmata oi faitiogia lahi e te kau Falehaio ma nā faiakoga o te Tūlāfono, ma tuki fehili e uiga ki ni mea e lahi, 54 i he taumafaiga lava ke lemati ai, pe fai hana fakamatalaga hehē. |
Tokelauan New Testament © Bible Society New Zealand, 2009.
New Zealand Bible Society