Lu̱ka̱ 12 - TennetTi̱lo̱wi̱ne̱t ki zoz ci adihize enne nogo 1 Baling u̱lu̱tte̱ koole cik e̱e̱ggi̱n i̱bbo̱nge̱t cik meelek, oroco zin nege zoone oroot, akate zin Ye̱su̱ ozozik arrak nuyak ciginnek, “Ebeit e̱le̱tti̱ cuggo̱k ngati ol cik Varacisi e̱e̱ggi̱n volongnyok, ogon nege ki nyigita cik meertak. 2 I̱llo̱i̱ gi̱i̱ imma ci a̱lu̱gnye̱ ci iróng atin i̱ye̱la̱i̱, icima gi̱i̱ ci a̱lu̱gnye̱ ci iróng atin a̱gga̱ye̱. 3 Okko zoz ci ozozi i̱nna̱ mu̱hu̱ra̱to̱, okko atin azikne wazin kenga, okko zoz ci omomoti i̱nna̱ iine cik e̱e̱to̱ ce̱e̱za̱, okko atin a̱du̱ya̱i̱ kiziyet ol ce̱e̱zi̱nne̱. O̱to̱ngo̱o̱ltte̱ Ta̱mu̱ta̱dde̱n ( Ma̱te̱yo̱ 10:28-31 ) 4 “Ka̱du̱wa̱kku̱ng anna i̱ge̱ta̱, gonogga, ma o̱ngo̱o̱li̱nnu̱ ol cik a̱ru̱k ele ci e̱e̱t ci diiri kar vu̱rrta̱ iróng ogon gi̱i̱ imma. 5 Abarik atin anna ki̱ye̱le̱ku̱ng i̱ge̱ta̱ ngene ci abunna ming o̱ngo̱o̱li̱nnu̱ niga: O̱to̱ngo̱o̱ltte̱ e̱e̱t ci ming u̱ru̱k ele, kar kanyak doiz ci a̱ju̱ke̱k ele neci gwo̱o̱ ci apadpadi udut. De̱de̱ ka̱du̱wa̱kku̱ng anna i̱ge̱ta̱, o̱to̱ngo̱o̱ltte̱ nonno. 6 Iróng wo̱ye̱ e̱e̱ti̱ utene iballi tu̱r o̱ro̱bi̱ya̱i̱ cikidik? Iróng zin Ta̱mu̱ta̱dde̱n erehek ibalici co̱de̱ ṯok. 7 De̱de̱, ikebje imana cik anyakku niga o̱o̱tti̱ne̱ ko̱ do̱o̱k. Ma zin o̱ngo̱o̱li̱nnu̱ gi̱i̱ imma; abunnanu niga ommogit iballi cik meelek giir. Lema Ye̱su̱ odohize ( Ma̱te̱yo̱ 10:32 , 33 ; 12:32 ; 10:19 , 20 ) 8 “Ka̱du̱wa̱kku̱ng anna i̱ge̱ta̱, imma e̱e̱ti̱ ci elemanna annit orgene ci ollu, okko atin Ngerrti E̱e̱to̱ elemna nonno orgene ci anjilonya cik Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱. 9 Imma e̱e̱ti̱ ci amikzena annit orgene ci ollu, kokko atin anna kamikzene nonno bu̱k ngati utubte anjilonya cik Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱. 10 Kar e̱e̱ti̱ imma ci ozoz gerzet ngati Ngerrti E̱e̱to̱, alalnek atin enne nonno, ma̱i̱je̱ e̱e̱ti̱ ci odom Vongiz ci A̱li̱le̱, iróng atin enne alalnek nonno udut. 11 “Ming anyaktaung ol i̱ge̱t Ce̱e̱zi̱ cik Lawinto, ngati aavtte alaata ki lo̱ddi̱ki̱re̱ cik gaalau, ma o̱ngo̱o̱li̱nnu̱ zoz ci ovvo atin niga a̱du̱wa̱nnu̱ eelannu e̱le̱tti̱ cuggo̱k, 12 eci Vongizi ci A̱li̱le̱ edemezekung atin i̱ge̱t zoz ci a̱du̱wa̱nnu̱ niga.” Tubzenet ci e̱e̱t ci een Jaitot ci tarbali 13 Izek e̱e̱ti̱ imma orgene ci ollu Ye̱su̱ ne, “De̱me̱zo̱i̱t, du̱wa̱k gotona abunna ming kengerya ki nonno kaal wak ungneket be̱e̱ti̱nna̱ng ko̱.” 14 O̱bo̱de̱k zin Ye̱su̱ nonno, “E̱e̱t cu, ngene ci aanya annit kize e̱e̱t ci kettedi zoz orgene cunno̱ng?” 15 Kar enne kizek nogo ne, “Icinnet ju̱rru̱m! U̱zu̱tte̱ e̱le̱tti̱ ciggo̱k kar abunna iróng niga anyakku zi̱nze̱tti̱ cik a̱ppi̱nte̱k; riil rugeti ci e̱e̱t ci diiri kommog kaal cik meelek.” 16 Kar zin enne ku̱du̱wa̱ tubzenet cu: “Anyak ma̱na̱ ci e̱e̱t imma ci een jaitot a̱bbi̱re̱ oroot. 17 I̱no̱n enne do̱, ‘Ku̱tu̱gu̱ wo̱ye̱ anna nya? I̱llo̱i̱ annit nginti karike labi cigannik.’ 18 “Kar enne kize ne, ‘Icu gi̱i̱ ci kar atin anna ku̱tu̱gu̱. Ka̱li̱bi̱ atin anna de̱he̱rwa̱ cigannik kar kidiman u̱gge̱ cik a̱ddi̱ki̱re̱, kar atin nginati anna kaarik labi ki kaal cigannik do̱o̱k. 19 Kar atin anna kizek ele cinanni ne, “Anyai i̱nna̱ kaal cik abunna meelek giir eleno ki e̱rki̱nya̱ cik meelek. A̱vvu̱ labak baiza; daho, uude kar talo.”’ 20 “Ma̱i̱je̱ Ta̱mu̱ta̱dde̱n a̱nne̱k nonno ne, ‘I̱nna̱ tarbaloiti! Okko ba̱a̱li̱n cu rugeti cunne a̱zze̱ ngatunne. Ngene zin ci atin amuda kaal balik adimanek i̱nna̱ ele cunne ko̱?’ 21 “Ogon atin niko ngati e̱e̱t imma ci adazek kaal ele cinne, ma̱i̱je̱ ngatu iróng enne een jaitot ngati Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱.” Ma anyikku zi̱nze̱tti̱ kibilet je̱e̱na̱ ( Ma̱te̱yo̱ 6:25-34 ) 22 A̱nne̱k zin Ye̱su̱ nuyak ciginnek ne, “Ka̱du̱wa̱kku̱ng anna i̱ge̱ta̱, ma anyikku zi̱nze̱tti̱ cuggo̱k kibilet je̱e̱na̱ zo̱ze̱ ci ruget cunno̱ng, adakku atin nya; icima zo̱ze̱ ci e̱le̱tti̱ cuggo̱k, aimnyu atin niga nya. 23 Ommog rugeti da̱i̱ne̱t, kar ele kommog ru̱u̱ma̱ni̱. 24 Icinnet da̱ iballi: Iróng nege e̱e̱vi̱ye̱ icima etteda labi, iróng nege anyak de̱he̱r icima nginti arike nege kaal; ngen zin abarik Ta̱mu̱ta̱dde̱n adaiz nogo. Abarik niga e̱e̱ggi̱nnu̱ riile oroot ommogit iballi! 25 Ngene ngatinno̱ng ming ibil zinin cinne je̱e̱na̱ otornik koor co̱de̱ baiz cinne? 26 Ming iróng niga u̱u̱lu̱ u̱tu̱gu̱z gi̱i̱ cidici ko̱, nya ming abile i̱ge̱t zi̱nze̱tti̱ je̱e̱na̱ zo̱ze̱ ci kaal u̱gge̱ ko̱? 27 “A̱gga̱c da̱ niga alize vu̱rre̱na̱ keene ku̱. Iróng nege a̱li̱ngli̱ng icima alulek ru̱u̱ma̱ni̱ e̱le̱tti̱ cigge̱k. Ngen zin anna ka̱du̱wa̱kku̱ng, ngen zin bu̱k Solomoni alaanzete wainne do̱o̱k ki̱ti̱m ru̱u̱ma̱ni̱ cik a̱zi̱ze̱ ki i̱yo̱ko̱ vu̱rre̱na̱ ko̱. 28 Ming een necu gool ci aimze Ta̱mu̱ta̱dde̱n keen cik zarak, wak aavtte wazin necu, kar loza ku̱ju̱kto̱zi̱k gwo̱o̱, aimizung wo̱ye̱ enne i̱ge̱t oroot ol cik diirik ku̱, Eeh niga ol cik anyakku tu̱we̱ne̱t cidici ko̱! 29 Ma arikku zi̱nze̱tti̱ ciggo̱k kaal cik adakku icima auddu; ma anyikku zi̱nze̱tti̱ kibilet je̱e̱na̱ zo̱ze̱ ci kaal ne̱ko̱. 30 Eci ol cik iróng a̱gga̱ zoz ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱ a̱vi̱r nege vu̱rrte̱ ci kaal ne̱ko̱, a̱gga̱ Be̱e̱ti̱nno̱ng wa aave ta̱mu̱-kenga ming orongnyu niga kaal ne̱ko̱. 31 Abarik orongit arrak ba̱a̱li̱ne̱t ci Ta̱mu̱ta̱dde̱no̱, kar kaala do̱o̱k kanyoziung i̱ge̱ta̱ bu̱k. Eezet ta̱mu̱-kenga ( Ma̱te̱yo̱ 6:19-21 ) 32 “Ma o̱ngo̱o̱li̱nnu̱ gi̱i̱ imma, niga demezyaha cikidik ko̱, eci Be̱e̱ti̱nno̱ng wa aave ta̱mu̱-kenga atalne oroot ngati a̱a̱nyu̱ng ba̱a̱li̱ne̱t cinne. 33 U̱tu̱yye̱k kaal cik anyakku niga ko̱, kar anycik o̱ro̱bi̱ya̱ ol cik amati. Idimantek e̱le̱tti̱ cuggo̱k de̱he̱rwa̱ cik iróng egerzanne, eezet ci aave ta̱mu̱-kenga ci iróng atin edeccai, nginti iróng anyak ogoryak cik a̱vvu̱ ojonun kar bo̱do̱k i̱llo̱i̱ ngazengaze cik egerzanni. 34 Eci zinin cunne aave ngati aavtte kaala cigunnek.” E̱re̱yyo̱ ju̱rru̱m odohize ( Ma̱te̱yo̱ 24:45-51 ) 35 “I̱ti̱mte̱ ju̱rru̱m, e̱re̱yyo̱ kar anycik urezwa cuggo̱k katalanyit, 36 u̱tu̱gu̱z ki ol cik ere ddi̱ki̱ryo̱i̱t cinne̱ng ci oboda ngati rucento, kar zin ming okko enne oboda kar koṯokṯowan tatug, ovvo zin nege oowek nonno tatug ataman. 37 Abunna atin ngati du̱cca̱k cik okko ddi̱ki̱ryo̱i̱ti̱ amuda nogo ming acine ebekce ming okko enne a̱kku̱. Ka̱du̱wa̱kku̱ng anna zoz ci een de̱de̱, aimiz atin enne ele cinne kar ki̱li̱ngli̱ng, okko atin enne aanyik nogo kadakto ki nonno nga̱to̱de̱ kar atin enne ki̱ti̱ri̱z nogo. 38 Abunna atin ngati du̱cca̱k wak amuda ddi̱ki̱ryo̱i̱ti̱ cinne̱ng nogo ming e̱re̱ye̱, ming a̱kku̱ enne nu̱nu̱n ba̱a̱li̱n kenga. 39 Abarik a̱gga̱c zoz cu: Ming a̱gga̱ wo̱ye̱ manyi ce̱e̱z i̱i̱ ci okko ogoryaiti a̱kku̱, iróng wo̱ye̱ enne aanyik ce̱e̱z cinne ku̱du̱le̱. 40 Abunna niga bu̱k la̱du̱n ming erewinnu ju̱rru̱m, eci Ngerrti E̱e̱to̱ atin a̱kku̱ i̱i̱we̱ ci iróng niga a̱gga̱yyu̱.” 41 I̱jji̱nno̱ zin Peturu, ize ne, “Manyi, a̱du̱wa̱kke̱t i̱nna̱ agit tubzenet cu, icima a̱du̱wa̱k ol do̱o̱k?” 42 O̱bo̱de̱k zin Manyi nonno, “Ngene zin ci een e̱e̱t ci abunna kar ka̱gga̱m kaal cik li̱ngli̱ngo̱nta̱k ju̱rru̱m, nonno ci aarik alaani kize enne ddi̱ki̱ryo̱i̱t ci du̱cca̱k ciginnek, ci aanyik nogo o̱ro̱bi̱ya̱ cik da̱i̱nta̱k ming e̱de̱cca̱ nege nye̱lo̱k? 43 Abunna atin ngati du̱ca̱i̱t ci a̱li̱ngli̱ng niko ko̱ ming okko ddi̱ki̱ryo̱i̱ti̱ cinne oboda. 44 Ka̱du̱wa̱kku̱ng anna zoz ci een de̱de̱, arike atin enne nonno kize ddi̱ki̱ryo̱i̱t ci kaal ciginnek do̱o̱k. 45 Ma̱i̱je̱ ming a̱nne̱k du̱ca̱i̱ti̱ ele cinne ne, ‘Iróng atin alaani cinanne a̱kku̱ ataman,’ kar enne kakate ki̱bi̱c gonoggi du̱cca̱k cik nga̱a̱ye̱k ki cik macik kar kadaho kuude kar kibbahe. 46 Okko atin alaani ci du̱ca̱i̱t neci oboda i̱i̱te̱n ci iróng enne a̱gga̱we̱. Edez atin enne nonno kar kaanyik ki̱li̱ngli̱ng ngati ol wak iróng a̱tu̱we̱. 47 “Okko du̱ca̱i̱ti̱ ci a̱gga̱ zoz ci alaan cinne kar ngatu iróng enne e̱re̱ye̱ icima ogon gi̱i̱ ci orong alaani cinne, a̱ru̱we̱ atin oroot. 48 Ma̱i̱je̱ du̱ca̱i̱ti̱ ci iróng a̱gga̱ zoz ci alaan cinne, e̱de̱zze̱ atin enne idic. Imma ngati e̱e̱t ci anyozik nonno kaala cik meelek, orong atin ol kaal cik meelek ngatinne, kar e̱e̱ti̱ ci aanyik ol ka̱gga̱m kaal cik meelek, a̱jji̱n atin ol kaal cik meelek ngatinne. Iróng een gano abarik een ngero ( Ma̱te̱yo̱ 10:34-36 ) 49 “Ka̱kku̱ni̱ anna kanyahak gwo̱o̱ lo̱o̱c, kar anna korong wo̱ye̱ gwo̱o̱ neci katalany! 50 Abarik anna kanyai zoz ci a̱u̱ce̱ ci okko atin a̱kku̱nna̱ka̱ annita, abile zin zinin cinanne je̱e̱na̱ zee kedecai zoz necu. 51 I̱no̱nnu̱ niga ka̱kku̱ni̱ anna kanyahak ol gano lo̱o̱ta̱ ngatu? Iróng een niko, ka̱du̱wa̱kku̱ng anna i̱ge̱ta̱, ka̱kku̱ni̱ kanyaha ngero. 52 Akane i̱yo̱ko̱ niko kuk, aavtte ol cik e̱e̱ggi̱n tu̱r ce̱e̱za̱ cik engero amarine e̱le̱tti̱, ovvo ol cik een i̱i̱yo̱ amarno ki cik een rama, kar cik een rama ko̱ kamarto ki cik een i̱i̱yo̱ ko̱. 53 Engero atin nege, amarno be̱e̱ti̱ ollu ki do̱le̱c kar do̱le̱c kamarto ki baatinne, okko yaatinne amarno ki buweenyinne kar buweenyinne ki yaatinne, okko i̱nyi̱k ci nga̱a̱ye̱ amarine alawan kar alawani kamarto ki i̱nyi̱k ci nga̱a̱ye̱.” A̱du̱ya̱i̱ i̱i̱te̱ni̱ ci ovvo kaala ne̱ko̱ i̱i̱na̱ ( Ma̱te̱yo̱ 16:2-3 ; 5:25-26 ) 54 Izek zin Ye̱su̱ koole ne, “Ming acinnu niga di̱i̱z odonga ele o̱to̱ne̱ ci nyigjo, a̱nnu̱ niga ataman ne, ‘Okko atidic ta̱mu̱ aṯile,’ kar kiṯil de̱de̱. 55 Kar ming okko ngooti ci i̱do̱li̱yo̱ a̱kku̱, a̱nnu̱ niga ne, ‘Okko atidic looci a̱bu̱re̱,’ okko zin a̱bu̱re̱ de̱de̱. 56 Niga ol wak a̱ru̱kku̱ talaben ko̱! A̱gga̱yyu̱ niga ming a̱du̱wa̱nnu̱ kaal cik i̱ye̱la̱i̱ lo̱o̱ta̱ ngatu ki cik aavtte ta̱mu̱-kenga. Ogon zin ku̱ ci iróng niga a̱gga̱yyu̱ kar u̱du̱kta̱ kaal cik i̱i̱nya̱ ciko ko̱?” 57 “Nya ming iróng niga ettedu e̱le̱tti̱ne̱ zoz ci een de̱de̱ ngatinno̱ng ko̱? 58 Ming ovvoyyu ki e̱e̱t ci adangnyi i̱nne̱t lo̱ki̱ka̱, abunna ming aganonu goola, icima okkoyyi enne i̱nne̱t rok alaan, kar alaani kanyi i̱nne̱t aciiroc, kar aciiroci ku̱ju̱ke̱i̱ i̱nne̱t lagam. 59 Ka̱du̱wa̱ki̱ anna i̱nne̱t zoz ci een de̱de̱, iróng atin i̱nna̱ aryai ming ngen ru̱k o̱ro̱bi̱ya̱c.” |
© 2018, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.