ROMANOS 1 - Tatuyo: Dio WadariquePablo escribe a la iglesia de Roma 1 Yʉa Pablo mʉjaare yʉ queti joo Roma macanare. Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti. Jesucristo cʉ̃ paabojari majocʉ yʉ ãa, cʉ̃ ye quetire buiobojari majocʉ. Jesucristo cʉ̃ ca-bue jʉgoricarã apóstol na ca-ĩirã mena ca-anipaʉre yʉ ca-cũuwĩ Dio, caroa quetire cʉ̃ ye quetire ca-buio teñapaʉre. 2 Tirʉmʉpʉre atie queti cʉ̃ Macʉ cʉ̃ ca-baipere ca-ĩi buio jʉgoyeyeyupi Dio. To bairi cʉ̃ ye quetire buiori maja ãnana Dio nare cʉ̃ ca-ĩirore bairona ca-ucayupa. 3 To bairi atie queti yʉ ca-buio teñarije Dio Macʉ ye ãa. Camajocʉ buiaʉ Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami ca-añupi mani Ʉpaʉ Jesucristo. 4 Cʉ̃ ca-bai yajiro bero Dio Espíritu Santo cʉ̃ ca-majirije mena Jesúre cʉ̃ ca-tunu catíoyupi. To bairo ácʉ mani camajare mani ca-iñooñupi Dio, “Cʉ̃ Macʉna ãmi,” mani ca-ĩi majiparore bairo ĩi. 5 Caroaro mani átibojami Jesucristo. Cʉ̃ jʉgori yʉ ca-cũuñupi Dio, apóstol anigʉmi ĩi, yʉ ye quetire cʉ̃ buio teñaato ĩi. To bairi to canacã yepapʉ camajare na yʉ ca-buio teñaro jicãarã cʉ̃ ye quetire ca-apirã Jesucristore api nʉcʉbʉgogarãma. 6-7 Mʉjaa Roma macana quenare ca-cũuñupi Dio, Jesucristore ca-apiʉjarã na ãmaro ĩi. Seeto maimi Dio mʉjaare. Mʉja nipetirãre caroaro atie queti joʉ mʉjaare yʉ ñuu roti. Mani Pacʉ Dio caroaro ani wariñuuriquere mʉjaare cʉ̃ joato. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona caroare cʉ̃ joato mʉjaare. Pablo quiere visitar Roma 8 Atie mai mʉjaare yʉ buio jʉgo: Camaja ati yepa nipetiro macana Jesucristore mʉja ca-apiʉja nʉcʉbʉgorijere buio batema. To bairo mʉja ca-aniere na ca-ĩi buiorijere apii Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ̃ yʉ ĩinucu. Jesucristo jʉgori mʉjaare yʉ jenibojanucu Diore. 9 Seeto yeri tʉgooña ocabʉtiri Diore yʉ áti nʉcʉbʉgo, cʉ̃ Macʉ cʉ̃ ca-anie quetire buio teñaʉ. To bairi majiimi Dio to canacã nina nairoacã cʉ̃re mʉjaare yʉ ca-jenibojarijere. 10 To bairi Diore cʉ̃ jeni nʉcʉbʉgoʉ, oco bairo cʉ̃ yʉ ĩi jeninucu: “Dio, Roma macana tʉpʉ yʉ cá-aápere mʉ ca-booata topʉ yʉ cá-aápere quenooya.” Tirʉmʉpʉna mʉja tʉpʉre yʉ cá-aáganucubapʉ. 11 Dio yere mʉjaare yʉ buioga, netobʉjaro Jesú yere mʉja ca-maji ocabʉti nemoparore bairo ĩi. To bairi seeto mʉjaare yʉ tʉjʉgacʉpʉ. 12 To bairi mʉja tʉpʉ yʉ ca-ejaata Jesúre mani ca-api nʉcʉbʉgorijere mani ame buiogarã. To bairo ame buiorã netobʉjaro Jesúre mani api nʉcʉbʉgo ocabʉtigarã. 13 Oco bairi wame mʉja ca-majiro yʉ boo: Aperã quena judío maja ca-aniquẽnare Jesú ye quetire na yʉ ca-buioro ca-apiʉjawã jicãarã. To bairi na ca-apiʉjarore bairo mʉja tʉ macana quena na apiʉjaato ĩi, capee niri mʉja tʉpʉre yʉ cá-aágabapʉ. Aágabacʉ quena yʉ cá-aá majiquẽpʉ. 14 Camaja to canacã majare Jesú ye quetire na ca-buiopaʉ yʉ ãa. Macaa ca-ãna, macaa ca-aniquẽna quena, ca-bue majirã, ca-bue majiquẽna quenare nipetirãre na ca-buiopaʉ yʉ ãa Jesú ye quetire. 15 To bairi mʉjaa Roma macana quenare caroa queti Jesú yere seeto mʉjaare yʉ buioga. El poder del evangelio 16 Camaja noa atie Jesucristo ye quetire ca-api nʉcʉbʉgorãre na netoo catíomi Dio. Cʉ̃re ca-booquẽna menare na cʉ̃ ca-popiyeyebopere na netoomi cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgorãre. Jesucristo jicãʉna ãmi manire ca-netoo majii. To bairo camajare cʉ̃ ca-netoo majirijere tʉgooñari yʉ boboquẽe camajare tie quetire na buioʉ. Tie queti judío maja jetore buiorique ca-ani jʉgoyupa. Na bero judío maja ca-aniquẽna quenare buiorique ãa. 17 Oco bairo majuu ãa tie queti: “Noa Jesúre ca-api nʉcʉbʉgorãre, ‘Caroarã, caroorije mana ãma,’ na ĩi tʉjʉmi Dio. To bairo cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉrã cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgocõa ãna ãma.” To bairona ĩi uca tuurique ãa Dio Wadarique ca-aniepʉre, “Caroarã ãma,” Dio cʉ̃ ca-ĩi tʉjʉrã. “Cʉ̃re ca-api nʉcʉbʉgorã ãma naa. Cʉ̃re api nʉcʉbʉgorã to canacã rʉmʉ ca-catícõa ãna anigarãma,” ĩi uca tuurique ãa. La culpa de la humanidad 18-19 Caroorije cá-ána macare na ca-bai netoo nʉcarije, caroorije na cá-átiere seeto tʉjʉgateemi Dio ʉmʉrecóopʉ ca-ãcʉ̃. Na quena cariape Dio cʉ̃ ca-aniere na ca-majipe anibajupa. Dio cʉ̃ ca-aniere mani ca-majipe majirioquẽe. To bairo cʉ̃re na ca-majibope to ca-anibato quena na majuuna caroorije átigarã ca-jocaquẽtie macare, Dio ye queti macare apigateema. To bairi seeto na popiyeyegʉmi Dio. 20 Diore tʉjʉquetibana quena, “Seeto ca-majii ãcʉmi Dio,” mani ĩi maji, ati ʉmʉrecóo, ati yepa macaje cʉ̃ cá-átajere tʉjʉri. Dio cʉ̃ ca-anicõa anie, nipetiro cʉ̃ cá-áti rotirije quenare mani maji, cʉ̃ cá-átajere tʉjʉri. Nemoopʉre ati yepa macajere Dio cʉ̃ cá-átato bero nipetiro cʉ̃ cá-átajere tʉjʉrique ãa. To bairi, “Atie Diona cʉ̃ cá-átaje ãno,” ĩi majiri Dio cʉ̃ ca-aniere majirãma camaja nipetirã. To bairi tiere majibana quena cʉ̃re ca-bai netoo nʉcarã ãma. To bairo na majuuna na ca-bai netoo nʉcarije wapa na popiyeyegʉmi Dio. Na maca, “Dio, mʉ ca-aniere majiquetibana mʉre jã ca-api nʉcʉbʉgoquẽpʉ, to bairi mʉ ca-popiyeyequetiparã jã ãa,” ĩi majiquetigarãma rooro cá-átana maca. 21 Cʉ̃ ca-aniere majibana quena Diore áti nʉcʉbʉgoquẽema. Caroaro cʉ̃ cá-átajere tʉjʉbana quena tiere, “Caroaro jãare mʉ cá-átibojayupa,” Diore cʉ̃ ĩiquẽema. Ape wame macare tʉgooñari ĩi jocariquere tʉgooñama. To bairo baibana na yeripʉre jĩá netobʉjaro Diore ca-majiquẽna anicõama. 22 “Seeto ca-majirã jã ãa,” ca-ĩirã anibana quena ca-majiquẽna majuu ani nutuapa. 23 To bairo Diore, ca-yajiquẽcʉre cʉ̃ áti nʉcʉbʉgogaquẽna na majuuna na ca-weericarã macare áti nʉcʉbʉgoma. Camaja, ca-wʉʉrã, waibʉcʉrã, aña, pinoare bairã ca-ãnare wee nʉcocõari na áti nʉcʉbʉgoma. 24 To bairo na cá-áto, “To cõona caroorije na majuuna na ca-boorije cá-ána na anicõato,” na ĩimi Dio. To bairo na cʉ̃ ca-ĩiro bero na majuuna caroorije boboorije majuure átinucuma. 25 Dio ye cariape ca-ani wame apiʉjagaquetiri ca-ĩi jocarije macare apiʉjama. Dio ati ʉmʉrecóo macana nipetirore cá-átacʉ jetore cʉ̃ na cá-áti nʉcʉbʉgope aninucubapa, to canacã rʉmʉ ca-anicõa ãcʉ̃ macare. Na maca Diore áti nʉcʉbʉgoquẽnana Dio cʉ̃ ca-rupeoricarã macare áti nʉcʉbʉgonucuma. 26 To bairo cá-átinucurã na ca-ano maca, “Baiyupa na majuuna seeto caroorije cá-áticõana na ãmaro,” na ĩimi Dio yua. Cãromia caroaro manapʉ cʉtajere booquẽnana na majuuna caroorije ame áti epenucuma. 27 Caʉmʉa quena to bairona caroaro nʉmo cʉtajere booquetiri na majuuna caʉmʉa anibana quena caroorije ame áti epecõama ca-boboorijere. To bairo na majuuna seeto caroorije na cá-átie wapa cariape na popiyeye majuucõagʉmi Dio to bairo rooro cá-ánare. 28 Diore na ca-tʉgooñagaquẽto maca, “To cõona caroorije jetore ca-tʉgooñarã na anicõato,” ĩimi Dio. To bairo Dio nare cʉ̃ ca-ĩiro bero caroorije jeto áticõa aninucuma boboquẽnana. 29 Oco bairi wame áti aninucuma caroorije to canacã wamere: Apeye unie ca-cʉgorã anibana quena apeye uniere boo neto tʉgooñama. Aperãre, “Rooro nare mani áticõato,” ĩi tʉgooñanucuma. Aperã ye tʉjʉ ʉgoo punijininucuma. Camajare na jĩama. Ame wada neto paima. Ĩi jocarique ĩinucuma. Ame tuti paima. Rooro wada pai yoja teñama. 30 Aperã caroorije na cá-átiquẽtie to ca-anibato quena, “Rooro cá-ána ãma,” na ĩi wada painucuma. Diore tʉgooñagateema. Ĩi punijini yʉnucuma. “Caroaʉ, ca-majii yʉ ãa,” ĩi tʉgooñari to bairona ĩitori buioma. Seeto tʉgooñama caroorije na cá-átipere, caroorã aniri. Na pacʉare na bai netoo nʉcanucuma. 31 Ca-ñuurijere majigaquẽema. “Oco bairo jã átigarã,” ca-ĩirã anibana quena na ca-ĩri wamere áti ʉjagaquẽema. Aperãre na mai tʉjʉquẽema. Aperã rooro na cá-átajere majiritiquẽema. Rooro ca-tamuorãre na bopaco tʉjʉquẽema. To canacã wame caroorije átinucuma, Diore ca-bai netoo nʉcarã aniri. 32 To bairona ca-bairãre caroorã na ca-bai yajiri paʉpʉre na reegʉmi Dio. Nare cʉ̃ ca-reepere ca-majirã anibana quena to bairona cá-áticõa ãna aninucuma. Seeto wariñuuma aperã nare bairona caroorije na cá-átiere bairije na cá-áto tʉjʉri. |
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.