YEKIKITHI AKINIU 18 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)Jehoshaphat ngo Ahab Küthalu ( 1Kük 22:1-28 ) 1 Jehoshaphat no küakini ngo ajuaje auve, pa no külakupu vecheo Ahab sasü küthalu. 2 Ampe hami thiu pa no Samaria lo Ahab lau iqi. Ahab no Jehoshaphat ngo pa gholo kichemi ghenguno ambe ngo amishi kütsasa heqhi tsü, eno Jehoshaphat pelo Ramoth-gilead le penike züiza. 3 Israel kükau Ahab no Jehoshaphat vilo pi, “No ye I sasü Ramoth-gilead lewuni ma?” Jehoshaphat no khochile, “Ni ye no ampi thoke, Iw timiqo ye ow timiqo thoke. Ningu no o gholo aghüshi lo wuni.” 4 Ikemu Jehoshaphat no pi, “Ampeu launo kimchiju paghilo,” 5 Israel kükau no tungkupmi 400 kutolo kukütsü no pi, “Ningu ye Ramoth-gilead lewu kepu kema?” Panongu no pi, “Lewu lo, kughengu Alhou no tokulu akükau tsü nani.” 6 Jehoshaphat no pi, “Ampeuw tungkupu nino ighiju kulupu kütami anima?” 7 Israel kükau no Jehoshaphat vilo pi, “Ningu no Ampeu vehu ighiju kulupu milakhi aphi, pa ye Imlah nu Micaiah; ikemu ni ye pa mithi cheni, kughengu pa ye khilemu I ghenguno tungkuptsa akivi pimono alhokuthu alhoksa likhi picheni.” Jehoshaphat no pa vilo pi. “Akükau ye tishi pikepu kumoe.” 8 Tileno Israel kükau no kijemi lakhi kuno pi, “Mtazü Imlah nu Micaiah saghilo.” 9 Israel kükau ngo Judah kükau pama no aküka nanu pepusü Samaria khagho lo athi kütsüghü-a lo kükalakhü lo iqa eno tungkupmi kümtsü pama zülono tungkuptsa piae. 10 Chenaanah nu Zedekiah no ayi kiboqo mlano Ahab vilo pi, “Ampeu no ishi piani, ‘Akibo hipaqo pesü nono Syriami tuhasü panongu kümtsü kütsa khave nani.’” 11 Tungkupmi kümtsü no tipa tsatho pi, eno ishi pi, “Ramoth-gilead lewu no tokulu shilo. Ampeu no akükau u lo süvetsü nani.” 12 Micaiah lau aghinimi wukeu no pa vilo pi, “Tungkupmi kümtsü no athoshi akükau lau akivi pivae. No ghi athoshi akivi pive tsülo.” 13 Ikemu Micaiah no pi, “Ampeu xü anike I Lhou no I vilo kiu pi keno, ni ye ti pi nani.” 14 Kughou pa no akükau Ahab zülo ighi keno akükau no pa vilo pi, “Micaiah, ningu ye Ramoth-gilead lewu kepu kema?” Pa no khochile, “Wulo eno tokulu shilo; Ampeu no o u lo sütsü nani.” 15 Ikemu akükau no pa vilo pi, “O pelo Ampeu je lono kuchou kumo aye kütau kiumu pipemo nike ni ye ghuthu khije o pelo ashoqhi shipeni kea?” 16 Pa no pi, “Israelmi ghüshimi kümtsü naghuto lo akheu küha keu mbe toi apanagha chekeu I no ithulu. Eno Ampeu no pi, ‘Hipaqo ye ampeu kühae; panongu pelo iqünhei aki lo wove pelo.’” 17 Israel kükau no Jehoshaphat vilo pi, “Pa ye I ghenguno alhoksa thono akivi tsa piqhimo nanie pi I no o vilo pike kumo?” 18 Micaiah no pi, “Tighenguno Ampeu tsa inilo: Ampeu no Pa kükalakhü lo iqa, eno Paw kungumi no Pa u piyiu ngo ajeu puthugho akeu I no ithulue. 19 Eno Ampeu no pi, ‘Khuu no Ahab pelo Ramoth-gilead lo wuno ikiqive penike züiza ani kea?’ Tile khami no atsa lakhi pi, khami no kütau piuve. 20 Ikelo aghawu lakhi no Ampeu zülo ipeghi no pi, ‘I no pa züizani.’ Ampeu no iniju, ‘Kiu lono shini kea?’ 21 Aghawu no khochile, ‘I no wuno paw tungkupmi kümtsü kichi lo akimki ghungu süve tsüni.’ Pa no pi, ‘No ye pa ghozü no tolu masae; wuno tishilo.’ 22 Tighenguno itehi julo, Ampeu no ow tungkupmi kümtsü kichi lo akimki ghawu süve tsüae. Ampeu no amhekiqi o shou pukuvae.” 23 Tileno Chenaanah nu Zedekiah no Micaiah lau ighi no pa gilo ghatsü eno iniju, “Ampeu Ghungu ye o pütsa niye khipa la no I launo wuve kea?” 24 Micaiah no pi. “Jualo, nono koküthabo alou itshü niye wuke tsala lono ithi nani.” 25 Tileno Israel kükau no pi, “Micaiah küghaluve lo eno pa sasü aphughi lo angh Amon eno akükau nu Joash pama lau wulo, 26 eno pilo, ‘Akükau no ishi piani, Timi hipau akughuki lo khathave no I no akivishi ideighi moke kutolo asho ngo azü likhi pesü tsü aghilo.’” 27 Micaiah no pi, “Nono akivishi ideighilu aye Ampeu ye I pütsa püamoe.” Pa no pi, “Nongu kümtsü hi inilo!” Ahab ye Aghüshi lono Thive ( 1Kük 22:29-35 ) 28 Israel kükau ngo Judah kükau pama no Ramoth-gilead phughi leniye wu. 29 Israel kükau no Jehoshaphat vilo pi, “I no I ju kilive no aghüshiqa lo ilonike no ye o küka nanu pepusü ngolo.” Tishino Israel kükau no pa ju kilive no aghüshiqa lo ilo. 30 Syria kükau no paw khurkulu küsami keptenqo azah tsü, “Israel kükau likhi thono kütami kije kitila khumu sasü aghüshi kevilo.” 31 Ikehu panongu no akükau Jehoshaphat ithulu kemtsa pi, “Hi no Israelmi kükaue.” Panongu no pa mjonike ighive, tile Jehoshaphat no ighamku kelo Ampeu no pa kuphu; Alhou no pa launo tipaqo satsüghüsü wuve. 32 Kughou khurkulu küsami keptenqo no pa ye Israel kükau kumoe pi kimchi luve keno, pa hamo no ideighive. 33 Ikemu timi lakhi no inapügha paw shexilika kapuwu kelono Israel kükau kichiqho lo vesüve tsü. Tileno pa no paw khurkulu sakicheu vilo pi, “Tsüghüve no aghüshiqa lono I xapusü ipevelo, kughengu ni ye izavae.” 34 Tipani kupuju aghü shive, akükau ye paw khurkulu lo puthughope Syriami küdau jupuwo ae. Tishino khetsünhe iloke ghuloki lono pa ye thive. |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India