MATTHEW 26 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)Jisü Pithive nike Kuchughu ( Mk 14:1-2 ; Lk 22:1-2 ; Jhn 11:45-53 ) 1 Kughou Jisü no hi kümtsü pitave keno, pa no akhopemi vilo pi, 2 “Hechekulu Ghulhu shini keu ghulo kini likhivae pi nongu no ithi ani, eno Timi Nu pesü kros lono yedave penike pephe tsüveni cheni.” 3 Tile achinetomi ngo Jewmi layemi ye achinetou Caiaphas kilo kumqo, 4 eno küsüu no Jisü küghape pithive nike kuchughu küqhave. 5 Panongu no pi, “Timiqo no mqhumza ipeghive nosake aghulhu ghuloki loye shimoni.” Bethany lo Jisü Nukishe ( Mk 14:3-9 ; Jhn 12:1-8 ) 6 Kughou Jisü no Bethany lo apüghau Simon kilo akeno, 7 totimi lakhi no alabaster külabo lo amekusho xokütsüngü pesü pa lau ighi, eno pa no chusho akelono li no pa kütsü lo lepuku tsüe. 8 Ikemu akhopemi no ti ithulu no axuideve eno pi, “Kushiye ishi kilheve ani kea? 9 Hi ye ame kutomo no jepe kumlhomi tsükulupu shiae.” 10 Jisü no ti vethaluve no panoqo vilo pi, “Nongu ye kushiye atotiu pünaqhi ani kea? Li ye I ghenguno jukighilepu shive tsüae. 11 Kughengu kumlhomi ye alhokuthu nongu gholo anani, ikemu ni ye alhokuthu nongu ani chemoe. 12 Li no axokütsüngü hipau I philo lepukuve keu ye ni shiqho nike kutotsü ayae. 13 Kuchou no I no nongu vilo piani, ayeghiqha kümtsü lo khile khilemu hipa tsakiviu pikülha wu kelo, li kümsüchile lughi li no kiu shive akeno tighi piche nani.” Judas No Jisü Thechu ( Mk 14:10-11 ; Lk 22:3-6 ) 14 Akhopemi chighikini gholo lakhi, Judas Iscariot no achinetomi lau wu 15 eno pi, “I no nongu pelo Jisü küghalu penike ikhiphe tsü aye nongu ye kiu I tsüni kea?” Panongu no ghükayi shighi pesü pa tsüve. 16 Tithiu Judas ye Jisü thechuni ke adokivi phu thuve. Hechekulu Ghulhu ( Mk 14:12-21 ; Lk 22:7-14 , 21-23 ; Jhn 13:21-30 ) 17 Kholaqhi sümokeu Sho ghulhu tsala atüghüu lo akhopemi no Jisü lau ighi no pa vilo pi, “No ye ni pelo khileno Hechekulu Ghulhu o ghenguno kutotsü penishi ani kea?” 18 Pa no pi, “Nongu ye aphughi lo timi lakhi lau wuno pa vilo pilo, ‘Shikükau no piani, I do ye kupunuve ake ni ye I khopemi sasü o ki lono Hechekulu Ghulhu ikhiluni cheni.’” 19 Jisü no panoqo vilo pike toi akhopemi no Hechekulu Ghulhu kutove. 20 Kijiliu shive kelo, Jisü no pa khopemi chighikini sasü chusho nike iqa. 21 Panongu chusho akelo Jisü no pi, “Kuchou no I no nongu vilo piani, nongu gholo milakhi no I thechu nani.” 22 Akhopemi no amlo imeuve eno lakhikhi no pa vilo pi thuve, “Ampeu, ti ye ni keshea?” 23 Jisü no khochile “Khuu no pa u pesü I gholo akhu lakhi lono asho pütsü chu ani keno pa no I thechu nani. 24 Kuchoyesü lo pa ghili yepüake toi Timi Nu ye wuve nani, ikemu khuu no Timi Nu thechu keno pa hasapue! Timi tipau ghengu ye punu move keu pavini chekena.” 25 Jisü thechu niye akeu Judas huno pi, “Rabbi, ti ye ni keshea?” Jisü no pa vilo pi, “Nono piluvae.” Ampeu Ghulhu ( Mk 14:22-26 ; Lk 22:15-20 ; 1Ko 11:23-25 ) 26 Panongu no chusho akelo, Jisü no asho ikhilu, eno shikimthi tsüve kethiu ti süphope pa khopemi tsüno pi, “Hi ikhipe chulo, hi ye I phimpi ke.” 27 Tishino pa no ajukhu ikhilu, eno shikimthi tsüve kethiu tipau pesü panoqo tsüno pi, “Nongu kümtsü hi sholo, 28 kughengu hi ye timi kutomo xine qhitsü nike peleve keu Iw puloshoqhi ji ke. 29 I no nongu vilo piani, I Pu yekipe lono nongu sasü anileshi shomoke tsala kutolo, ni ye hipa tsaibo lo pekighi zü shomoae.” 30 Panongu no ale lakhi pheve kethiu Olive Toghi lo iqhove. Peter Ghili Azünatha Pi ( Mk 14:27-31 ; Lk 22:31-38 ; Jhn 13:36-38 ) 31 Tile Jisü no panoqo vilo pi, “Itiji nongu kümtsü I qhive no pokhave nani. Kughengu ishi yepüani, ‘I no ambekheu ghiqhive nani, eno ambe loji ye apanaghave nani.’ 32 Ikemu I xüputhuve kethiu I no nongu züuno Galilee lo wunani.” 33 Peter no pa khochile, “Panongu kümtsü no o qhive namu, ni ye khilemu o qhimo nani.” 34 Jisü no pa vilo pi, “Kuchou no I no piani, itiji awudu no igha mphilo, no ye ni mthae pi ghuthu küthü milive nani.” 35 Peter no pi, “Ni ye o gholono thive kepushi namu o milive monani!” Akhopemi kümtsü no tishi pive. Gethsemane lono Inikhu ( Mk 14:32-42 ; Lk 22:39-46 ) 36 Tithiu Jisü no pa khopemi sasü Gethsemane ipikeu lo wuno panongu vilo pi, “I no hule wuno inikhu akelo hile iqa aghilo.” 37 Pa no Peter ngo Zebedee nu pama pa gholo sawu, eno pa ye amlo ghime eno amlo kughuju shive. 38 Pano küthü vilo pa no pi, “Ni ye thiveni keshi ighono amlo iju ani; hile ngolo eno I gholono khekuto lo.” 39 Pa no kitila azüu wuno agi no ayeghi dape inikhu, “I Pu, shikulupu shi aye ajukhu hipau I launo ikhiluve tsülo; tishinamu I gho kumono o pulou shilo.” 40 Pa no akhopemi lau ideighi kelo pano küthü ye zü aghive, tile pa no Peter vilo pi, “No küthü ye ayi kihedo lakhi I gholo khemlave keshea? 41 Ghukuju lo ilovemo kepushi tsükhüi shino inikhu lo. Aghungu ye pulo ani kemu ashi no qeinai anie.” 42 Itaghi, ghuthu akiniu Jisü no wuno ishi inikhu, “I Pu, ajukhu hipau I no shomo kelo ikhiluve tsümla aye, o pulou shilo.” 43 Pa no itaghi ideighi kelo pano küthü ye zünishi kelauno anhethi mu tsükhomla zü aghive. 44 Panoqo qhive no Jisü no itaghi wuve, eno ghuthu aküthüu azüu tsatho inikhue. 45 Tithiu pa no akhopemi lau ighi no pi, “Kutou no zü eno akulhoqhi alo. Julo, ado ye ighivae, eno Timi Nu ye axinemi u lo phesüvae. 46 Ithulo, ningu wuveni shilo; julo, I thekuchuu ye hi cheae.” Jisü Küghaluve ( Mk 14:43-50 ; Lk 22:47-53 ; Jhn 18:3-12 ) 47 Jisü no atsapi aphi lono, chighikini gholo lakhi Judas ighive, eno pa gholo achinetomi ngo Jewmi layemi no puwu kemi timi kutomo no azütakikihi ngo asüthalu pesü ighi. 48 Thekuchuu no amchipu lakhi timiqo tsüpüa, “I no müma keu kene, pa tsüqü luvelo.” 49 Judas no mtazü Jisü lau ighi no “Petha lulo, Rabbi!” ipi püzü pa mümae. 50 Jisü no pa vilo pi, “Aküsau, nono kiu shiniye ighi keno shilulo.” Tileno panongu no iqhoghi püzü Jisü tsüqü luve no mtotoi pa tshüluve. 51 Jisü gholo akemi lakhi no pa zütakikihi süjope achinetou qeu shou ghipuku no pa kini küsavetsü. 52 Tile Jisü no pa vilo pi, “O zütakikihi abohu lo süvelo. Kughengu azütakikihi kipemi kümtsü ghüyi lono wonani. 53 I no I Pu qhüiniju kelo Pa ye mtazü kungumi aqo chighikini nguno alau I lau puwu tsü nanie pi nongu ye kümsü mla keshea? 54 Ikemu tishive aye Kuchoyesü lo hitoi shimasae pi püakeu ye kishino shikupuni kea?” 55 Tileno aqokitikhi vilo Jisü no pi, “Ni ye heqhi buqhi kemi toi nongu ye azütakikihi ngo asüthalu pesü I kügha niye ighi ani keshea? Ghulo atsütsü I no achineki lo iqa no kütsü anamu nongu ye I küghamoe. 56 Ikemu tungkupmi no Kuchoyesü lo yepüa keu shikupu niye hi kümtsü shi ani.” Tileno akhopemi kümtsü no pa qhive no pove. Judahmi Hoho Zülo ( Mk 14:53-65 ; Lk 22:54-55 , 63-71 ; Jhn 18:13-14 , 19-24 ) 57 Jisü küghalu keqo no pa sasü achinetou Caiaphas kilo Ayezah shikükami ngo layemi kumqo akeu lo wu. 58 Peter ye putou no Jisü papesü achinetou kikhala kutolo ighi, eno ashekha lo kishive nani keno aghukhemi gholo ilo iqa no juae. 59 Jisü pithive niye achinetomi ngo hoho mpemi kümtsü no kichile thopi phuae, 60 kichile thopimi kutomo no pi akemu kiumu phumlave. Ashekha lo timi kini no azüu ighi 61 eno pi, “Timi hipau no pi, ‘Niye Alhou chineki xave no atsala küthü lono shiluve nani.’” 62 Achinetou no puthughove no Jisü vilo pi, “Timi hi pama no o shou ngukube akeu lo khokichile küha keo?” 63 Ikemu Jisü no inaqhoi ngove. Achinetou no itaghi pa vilo pi, “Aküxüpu Lhou je lono I no ashoqhi tsa o vilo piani, no ye Alhou Nu Messiah kemo keno ni vilo pilo.” 64 Jisü no pa vilo pi, “Nono pivae. Ikemu I no nongu vilo piani, hinguno hilauye Timi Nu no Akumtou u ajeu iqa no atsütsü lo khüngküsü lono ipe cheghi keu nongu no ithulu nani.” 65 Tile achinetou no pa phi süxüve no pi, “Pa ye Lhoupiküptha tsa pivae. Ningu ye thopimi kütami kiu avehupu shini kea? Itehi nongu no paw piküptha tsa chiluvae. 66 Nonguw xakütha ye kiu kea?” Panongu no khochile, “Pa ye thive küzüpue.” 67 Tishino panongu no pa gilo müsü puku eno pa chishiqhi. Khami no pa ghaqhi ghi pi, 68 “Tungkuptsa ni vilo pilo, no Messiah! O heqhi akeu ye khuu kea?” Peter no Jisü Milive ( Mk 14:66-72 ; Lk 22:56-62 ; Jhn 18:15-18 , 25-27 ) 69 Peter no aki khala lo iqa akelo achinetou qelimi lakhi no pa lau ighi no pi, “No ghi Galileemi Jisü gholo cheke lae.” 70 Ikemu panongu kümtsü zülono pa no ishi milive, “Nono kiu piani keno ni ye mthae.” 71 Pa no akulaghi lo ipeve, ikelo aqeliu kütami no pa ithulu no tile akeqo vilo pi, “Timi hipau ye Nazarethmi Jisü gholo cheke.” 72 Itaghi Peter no ashoqhi shi milive, “Ni ye timi hu mthae.” 73 Ado hami thiu tile timi puthugho akeqo no Peter lau ighi no pi, “Mtsüqheino no ghi panoqo gholo lakhie, kughengu o tsapi ghola no o küta ani.” 74 Tile Peter no pa ampi ghushouve no ishi tushoqhi, “Ni ye timi hipau mthae.” Tipa mtsa awudu no ighave. 75 Eno Jisü no pikeu tsa Peter no kümsüchilelu, “Awudu no igha mphilo no ye ni mthae pi ghuthu küthü milive nani.” Peter no khalau ipeve no amloiju qae. |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India