Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mark 4 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)


Apitikiveu Kimghikipiye
( Mt 13:1-9 ; Lk 8:4-8 )

1 Jisü no itaghi azüghi phivilo no kütsüshika thuve. Tile aqokitikhi kije no kumqope pa boluve kehu pa no azüghi lo ashuka lakhi lo iku iqave, eno aqokitikhi kümtsü no azüghi mkülo iqa khave.

2 Pa no kimghikipiye lono thime kutomo pesü timiqo shika, eno paw shiküka lono panoqo vilo pi:

3 “Inilo! Apitikiveu no apiti veniye wu.

4 Pa no apiti veche kelo hami no ala lo ikiqive, eno aghauqo no yeighi no mighive.

5 Apiti hami no khilehi aghüma hoilo küha keno atuli lo ikiqi ikuve, eno tipaqo ye qüilo kepu yeghi küha kehu paikhavi no thuwuve.

6 Ikemu kughou khetsünhe no mkamghai ipeghi keno tipaqo ye aloqhi phuqhive, eno akuhu qüsü moke ghenguno thizümüi hailove.

7 Apiti hami no asahuli lo ikiqi ilo, eno asahubo no thuikughi püzü tipaqo ghüsüve keu lono athi pithi move.

8 Ikemu apiti hami ye ayeghi aloke lo ikiqi ilo no athi pithilu, tipaqo no thuikughi no kughukolu eno hami no shighi, hami no lhotsügho eno aqhe piqi pithilue.”

9 Jisü no pi, “Khuu no chikulu kini pu ani keno, pa no chilu pelo.”


Kimghikipiye Kimji

10 Kughou aqokitikhi launo kütüta shive keno, Jisü no lomoshi ake lono pa gholo kichemi ngo akhopemi no kimghikipiye kiqi ighiju.

11 Pa no panoqo vilo pi, “Alhou yekipe tuqhou ithi penike nongu tsüvae, ikemu khalau akemi ghengu ye thokha kimghikipiye lono pikepu shi ani,

12 tishianguno “‘panongu no ithulu animu ithikuthulu pemo, eno chilu animu vethalu pemo niye ke, tikumo aye pano no tsüghü ighi kelo akipimi qhitsülu nosake.’”

13 Tithiu Jisü no panoqo vilo pi, “Nongu ye hi kimghikipiye vethalu mphi keshea? Imaye kishino nongu ye kimghikipiye kümtsü vethaluni kea?

14 Apitikiveu no Atsa hu xusüe.

15 Ala lo Atsa ikiqi iloke toi kughou timi khami no atsape chiluni keno, Satan no paikhavi ighi püzü pano lolo xusü püakeu hu ikhipe wuve tsü cheni.

16 Timi hipaqo no atuli lo Atsa ilolu keu mihi ke: panoqo ye kughou no atsape chiluni keno, sü-i khavi alokivi shi ikhiluve cheni.

17 Ikemu pano lolo akuhu küha kehu ado hami ghengu likhi no acheni; eno kughou atsape ghenguno aghime kitikhi momu pishipuju ighini keno, panongu ye paikhavi no pheve cheni.

18 Khami no asahuli lo ilolu ke panongu ye atsape chiluve keqoe,

19 ikemu ayeghi lo kütakihi keu eno küakini pishikiqhi ngo thime jeli kimne no iloghive no Atsa ghüsüve, ikehu ti ye athi pithi move.

20 Ikemu timi khami ye ayeghi aloke lo iloluke toi atsape chilu püzü ti ikhilu no axathi hami no shighi, hami no lhotsügho eno aqhe piqi, pithi cheni.”


Akulu Küqüpe Qhove
( Lk 8:16-18 )

21 Jisü no panoqo vilo pi, “Akulu ye akibepu lo kumono ali no qhove momu alüpa qhou qhive niye küiqü peighi cheni keshea?

22 Kughengu thokha pepheveni keu likhi thono kiumu küsüve mlae, titoi aküvü lo pepheveni keu likhi thono kiumu tuqhou shive mlae.

23 Khuu no chikulu kini pu ani keno pa no chilu pelo.”

24 Jisü no panoqo vilo pi, “Nongu no kiuala chilu kelo amlo tsüqhiyi shilo: nongu no akimghipu peitha keu pesü nongu mighiju nani, eno tinguno alaumu küphatsü nani.

25 Kughengu khuu no aghini keno alau pa tsü nani, ikemu khuu no küha keno, pa no kitila aghi keu ghi luve tsü nani.”


Apiti Thukuu Kimghikipiye

26 Jisü no itaghi pi, “Alhou yekipe ye milakhi no axüthili lo apiti xusüpe qhive keshie.

27 Ina-kijili atsütsü pa no züake-ithuake kümtsü lo apiti ye lhoipeghi no thuwuve cheni, ikemu kishi püzü keno pa ye ithi chemoe.

28 Ayeghi no pakutoshi no apiti lhophepe atüghüshi axüthi kughulho cheni, tipa shelo peipeghi cheni, tishino alothi pithi cheni.

29 Kughou aghi lothi no niveni keno, ti ye ghile tusho ighive akehu pa no mtazü ayevü pesü gholuve cheni.”


Aghanethi Kimghikipiye
( Mt 13:31-34 ; Lk 13:18-19 )

30 Jisü no itaghi pi, “Ningu ye kiu pesü Alhou yekipe kimghilu, momu tipau ghenguno kiu kimghikipiye peithalu nani kea?

31 Ti ye aghanethi toike, yisü akeloye ayeghi lo alothi kümtsü gholo akulotiu,

32 tishimu kughou tino thuwuni keno aghutu lo atsünibo kümtsü nguno akuloghiu shino aloka kijeje shive cheni, ikehu aghauqo no tipa kicheqho lo apüsü pesülu cheni.”

33 Timiqo no vethalu akehu Jisü no kimghikipiye kutomo pesü panoqo lau Atsa sheshu.

34 Pa ye kimghikipiye peithamo kelo timiqo vilo kiumu pimoe, ikemu pa khopemi lau ye lomoshi ake lono pa no thokha hepho piyeche.


Pasapagha no Agholuve
( Mt 8:23-27 ; Lk 8:22-25 )

35 Tipani kughou avela shive keno, Jisü no akhopemi vilo pi, “Ningu azü kathasü kukuu ikuni shilo.”

36 Panoqo no aqokitikhi qhive püzü Jisü no ngo akeu shuka lono pa sasü wuve, ashuka kütauqo ghi pa phivilo ae.

37 Züleno pasapagha mülhü kije ipeghi, eno azü fukukucho no ashuka lo vepuku no alou iloghiuve.

38 Ikemu Jisü ye panoqo thiu akütsü mkhüpe züche. Akhopemi no pa küdaputhu no pi, “Shikükau, ningu ye pühauve chea püzü no ye alomsü tsümo keshea?”

39 Tileno Pa no ithu amülhü lomipi eno azüghi vilo pi, “Iqüghailo! qümüive lo!” Amülhü no tave eno tile shishe iqünheive.

40 Pa no akhopemi vilo pi, “Kushiye nongu ye msa khokhoshi ani kea? Nongu ye itehimu aküpülü küha aphi keshea?”

41 Panongu ye shishe thüghüive no lakhino lakhi vilo pikile, “Timi hipau ye khuu keno amülhü eno azüghi thotsü pa gholu kelae?”

The Bible Society of India

© 2023, Used by permission. All rights reserved. More

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan