Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mark 14 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)


Jisü Pithiveni ke Kuchughu
( Mt 26:1-5 ; Lk 22:1-2 ; Jhn 11:45-53 )

1 Hechekulu eno Kholaqhi Sümokeu Sho Ghulhu züu atsala kini akelo, achinetomi ngo Ayezah shikükami no kishino mqüijoi shi Jisü küghape pithiveni keno kuchughua.

2 Kughengu panongu no pi, “Timiqo no mqhumza ipeghive nosa keke aghulhu ghuloki loye shimoe.”


Bethany lo Jisü Nukishe
( Mt 26:6-13 ; Jhn 12:1-8 )

3 Bethany lo Jisü ye Simon apüghau kilo ngoa, pa no chuniye iqa akelo totimi lakhi no alabaster külabo lono ighono amekusho thazü, nard no mlakeu peighi no akülabo kütsü hetha püzü pa kütsü lo lepuku tsü.

4 Tile timi khami ye aghaideve no panoqo dolo pikile ae, “Kushiye axokütsüngü thazü hutoi kilheve ani kepi lae?

5 Kughengu tipau ye atsala lakhi jume aqhe küthü shou no jepe kumlhomi tsüluni cheke.” Panongu no atotiu lomipi.

6 Ikemu Jisü no pi, “Li ghenguno alomsü kevilo. Nongu ye kushiye li pünaqhi ani kea? Li ye I lau jukivi kümla shive tsüae.

7 Kughengu kumlhomi ye alhokuthu nongu no sasü anani, eno kugho kughomu nongu no pano lau akivi kümla shinishi kelo shilu nani. Ikemu nongu ye alhokuthu I sasü anike kumoe.

8 Li no kiu shikulupu shi akeno, ti shive tsüae; akumo kuqho ghenguno li no azünatha I phimpi nuve tsüae.

9 Mtsüqheino I no nongu vilo pi ani, ayeghiqha kümtsü lo khile khilemu atsakiviu sheshu kelo, li no kiu shi keno, li je lono piche nani.”


Judas no Thechuni ke Pulove
( Mt 26:14-16 ; Lk 22:3-6 )

10 Tithiu Judas Iscariot, chighikini gholo lakhi, no Jisü thechuni ye achinetomi lau wu.

11 Panongu no ti chilupe amloqive no pisa pa tsüni keu shi piqhive. Tileno pa ye Jisü thechuni ke ado phu thuve.


Hechekulu Ghulhu
( Mt 26:17-25 ; Lk 22:7-13 ; 21-23 ; Jhn 13:21-30 )

12 Kholaqhi Sümokeu Sho Ghulhu tsala atüghüu lo, akhuaye lo toi Hechekulu mbeti pesü agha shiniye akelo, Jisü khopemi no pa vilo iniju, “No ye ningu pelo khile no Hechekulu ghulhu kutotsü penishi ani kea?”

13 Pa no akhopemi kini puwu no pi, “Aphughi lo ilolo, milakhi azübohu pecheghi keu no nokujo sholu nani ke pa pape wulo.

14 Pa no khile ilo keno aki mpeu vilo pilo, ‘Shikükau no pi ani, I no I khopemi sasü Hechekulu chukepu-a shoinami chebo khikhi kea?’

15 Pa no ajolha kunguu lo achebo kuloghi lakhi kutope püaghi keu nokujo piye nani, tile ningu ghenguno kuto aghilo.”

16 Akhopeu pama no aphughi lo iloghi kelo kuchono Jisü no pipüa ketoi kimshilu, eno pama no Hechekulu ghenguno kutove.

17 Kughou avela shive keno, pa no chighikini sasü ighi.

18 Panoqo no aghulhu lüpa lo iqa no chu akelo, Jisü no pi, “Mtsüqheino I no nongu vilo piani, nongu dolo milakhi no I thechuve nani, khuu no I gholo chu ani keno pa huno ke.”

19 Panongu ye amlosa thuve no lakhikhi no pa vilo ighiju, “Ti ye ni kumo kema?”

20 Pa no pi, “Ti ye chighikini dolo lakhi noe, khuu no I sasü akhu lakhi lono asho pütsü chu ani keno pa no ke.

21 Kughengu Timi Nu ye pa ghili yepüake toi wuve nani, ikemu khuu vecheo Timi Nu thechu ani keno, timi tipau ye ahasapue! Pa ye punu move keu pavini chekena.”


Ampeu Ghulhu
( Mt 26:26-30 ; Lk 22:14-20 ; 1Ko 11:23-25 )

22 Panongu no aghulhu chu akelo Jisü no asho ikhilu, eno shikimthi kighini shive kethiu ti süphope panoqo tsü, eno pi, “Ikhilu lo, hi ye I phimpi ke.”

23 Itaghi Pa no ajukhu ikhilu, eno shikimthi tsüno panoqo tsü kelo kümtsü no yeve.

24 Pa no panoqo vilo pi, “Hi ye kutomo ghenguno peleve niye puloshoqhi shikeu I ji ke.

25 Kuchou no I no nongu vilo piani, Alhou yekipe tsala lono akitheshi yenike kumo aye, ni ye khilemu itaghi atsaibo lo pekighi zü yekithe moae.”


Peter Ghili Azünatha Pi
( Mt 26:31-35 ; Lk 22:31-34 ; Jhn 13:36-38 )

26 Panongu no ale pheve no khalau ipe püzü Olive toghi lo iqhove.

27 Jisü no panongu vilo pi, “Nongu kümtsü I qhive no I likhive nani, kughengu ishi yepüani ke, ‘I no ambekheu heqhive nani, eno ambeqo ye apanaghave nani.’

28 Ikemu I xüputhuve kethiu, I no nongu züuno Galilee lo wu nani.”

29 Peter no pa vilo pi, “Panongu kümtsü no o qhive namu ni ye o qhive moe.”

30 Jisü no pa vilo pi, “Mtsüqheino I no o vilo piani, itijiu no awudu no ghuthu akiniu ighamphi lono no ye ghuthu küthü ni mthae pi milive nani.”

31 Ikemu Peter no tsatsai pi, “I no o gholono thive kepushi namu, ni ye khilemu o milive moe.” Akhopemi kümtsü no athoshi pive.


Gethsemane lono Inikhu
( Mt 26:36-46 ; Lk 22:39-46 )

32 Panongu no a-a lakhi Gethsemane ipikeu lo wu, eno Jisü no pa khopemi vilo pi, “I no inikhu akelo hile iqa aghilo.”

33 Pa no Peter, James eno John pa gholo sawu, eno tilau no pa ye shishe amlo kughuju shi ime thuve.

34 Pa no pi, “I ngulho ye thiveni keshi ime auvae. Hile ngo no jukuto khelo.”

35 Pa no kitila azüu chewu kithishi iqi ayeghi lo pa gi daluve, eno shilu aye pa launo atüqhüdo hu putosüve tsü penike inikhu.

36 Pa no pi, “Abba, Apuo, O ghengu ye thokha shikulupu ani. Ajukhu hipau I launo ikhive tsülo. Tishimu I pulou kumono O pulou shilo.”

37 Pa no ideighi kelo pano küthü ye züaghive, ikehu pa no Peter vilo pi, “Simon, no ye züaya kea? No ye asüchedo lakhi ghi khemlave keshea?

38 Nongu ye ghukuju lo ikiqimo kepushi tsükhüi shino inikhu lo. Aghungu ye pulo ani kemu ashi no qeinai ani.”

39 Jisü no itaghi wuve no atsa aphiphi shi inikhu.

40 Pa no itaghi ideighi kelo panongu ye züaghive, kughengu panoqo nhethi no mishishei tsükho mlave, eno panongu ye kiu pesü pa khochileni keno mthave.

41 Ghuthu aküthüu loye pa no ighi no panoqo vilo pi, “Nongu ye itehi kutolo züaphi keshea? Tino kughomae; ado huye ighivae. Timi Nu ye küghape axinemi u lo thechu shisüvae.

42 Ithulo, ningu wuveni, julo, I thekuchuu ye hi ighivae.”


Jisü Küghaluve
( Mt 26:47-56 ; Lk 22:47-53 ; Jhn 18:3-12 )

43 Pa no atsa pi aphi lono Judas, chighikini gholo lakhi, huno paikhavi ighive; pa gholo achinetomi, Ayezah Shikükami eno layemi no puwu keqo loji no azütakikihi ngo asüthaluqo pesü ighive.

44 Thekuchuu no azüuno timiqo vilo amchipu tsa pipüa, “I no müma keu no timi huke; pa küghaluve no bothape sawuve lo.”

45 Judas no Jisü phivilo ighi kemtsa pi, “Rabbi!” Eno pa mümave.

46 Ikelo timiqo no Jisü küghaluve no tsüqüpe ngove.

47 Ikemu tile aphivilo akeqo dolo milakhi no pa zütakikihi süjope achinetou qeu shou ghipuku no akini küsavetsü.

48 Jisü no panoqo vilo pi, “Nongu ye küpkami lau shiche keshi azütakikihi ngo asüthalu pesü I kügha niye ighi ani keshea?

49 I no tsalakipetsü achineki lono kütsüshika nongu gholo ache keloye I küghamoe. Ikemu Kuchoyesü lo yepüa keu ye shikupuve masae.”

50 Tileno akhopemi lakhikhi no pa qhive no kümtsü pokhave.

51 Apumi lakhi no kiumu pepumo no azüa küqhaphi no pa phikümsa küzüpusü Jisü papeche. Timiqo no pa tsüqü luve,

52 ikemu pa no aphi xaqhive no aphikümsa pove.


Hoho Zülo Jisü Sawu
( Mt 26:57-68 ; Lk 22:54-55 , 63-71 ; Jhn 18:13-14 ; 19-24 )

53 Timiqo no Jisü sasü achinetou lau wuve. Achinetomi, Ayezah shikükami eno layemi kümtsü no ighi kumqo luve.

54 Peter no putou no papesü achinetou kikhala alou kutolo iloghi. Pa ye ghukhemi gholo iqa ghi ami pügha ae.

55 Tile achinetomi eno hoho mpemi kümtsü no Jisü pithive niye pa xube kepu jeku phujua, ikemu kiumu ithulumoe.

56 Kughengu timi kutomo no pa shou kichile thopi shi akemu panoqo lakhimu kütha mlave.

57 Ikelo khami no puthugho no itaghi kichile thopi pa shou pipuku,

58 “Pa no ishi pikeu nino chilue, ‘Au no mlakeu chineki hipau I no kütsave tsü nani, eno kütau au no shimo keu I no atsala küthü dolono shiqheve nani.’”

59 Ikeghi panoqow thopi hipau ye kütha mlave.

60 Achinetou no aqha zülo puthugho no Jisü vilo ighiju, “No ye khokichile tsü kepu küha keo? Panongu no o küla ghi thopi shi akeu tsa hi ye kiu kea?”

61 Ikemu Jisü no inaqhoi ngove no kiumu khochilemo. Achinetou no itaghi Pa vilo ighiju, “No ye Kükümghau Nu Messiah keshea?”

62 Jisü no khochile, “Iyei, eno nongu no Timi Nu Aküka kughushuu u ajeu iqa no kungugha lo khüngküsü lono chekeu ithulu nani.”

63 Achinetou no pa phiküzü süxüve no pi, “Ningu ye thopimi kütami kiu avehupu shini kea?

64 Nongu no pa no Lhoupiküptha tsa pikeu chiluvae. Nonguw xakütha ye kiu kea?” Kümtsü no akithi ithulu küzüpue pi küghatha tsü.

65 Timi khami no amiti no pa müsüte thuve, eno pa gi nhave tsüno au sükumqope chishiqhi no pa thaigha pi, “Tungkuptsa pilo!” Tithiu ghukhemi no pa sawo heqhi.


Peter no Jisü Milive
( Mt 26:69-75 ; Lk 22:56-62 ; Jhn 18:15-18 , 25-27 )

66 Peter no aqhou aki khala lo akelo, achinetou qelimi lakhi no ighi,

67 eno li no Peter ami pügha aghi keu ithulu püzü tsaqüi pa juno pi, “No ghi Nazarethmi Jisü gholo kichemie.”

68 Ikemu pa no milive no pi, “Nono kiu piani keno ni ye ithike kumono kiumu vethalu amoe.” Tishino pa ye aki khala sholu tüghüu lo ipeve, tileno awudu ighave.

69 Aqeliu huno pa ithulu no itaghi tile akemi vilo pi thuve, “Timi hipau ghi Jisü gholo kichemi lakhie.”

70 Ikemu Peter no itaghi milive. Ado hami thiu itaghi tile akemi no pa vilo pi, “Mtsüqheino no ye pa qomi gholo lakhike kua, kughengu no ye Galileemi shi ani.”

71 Ikemu pa no angusüpu tsa kutolo pa shou piuve no ashoqhi shi thuve, “Nongu no timi khuu jeku ani keno ni ye kiumu ithi amoe.”

72 Paikhavi awudu no akiniu ighave. Jisü no kishi pa vilo pi keno pa no kümsüchilelu, “Awudu no ghuthu akiniu ighamphi lono no ye ghuthu küthü ni milive nani.” Pa no amloghuju shi qauve.

The Bible Society of India

© 2023, Used by permission. All rights reserved. More

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan