Luke 7 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)Aqhe Zatsüu Qeliu Shipivi ( Mt 8:5-13 ) 1 Jisü no pa kipitsa timiqo lau pikhave kethiu Capernaum lo ilove. 2 Tile ghüshimi aqhe zatsüu kilo aqeliu lakhi khuu pa no kimiye che keno, li ye aküsü no thiveni keshi ae. 3 Kughou zatsüu no Jisü ghili chilu keno, pa no Jewmi kichimi khami launo pa vilo ighi no aqeliu shipivitsü penike aghini shipuwu. 4 Panongu no Jisü lau ighi no tsüikhomo qhüiniju, “Pa ye o kukuphu ithilu küzüpu timi, 5 kughengu pa no niw timiqo kimiye acheni, eno niw sinagog shiqhe tsükeu ye pa noke.” 6 Jisü no panoqo gholono wuche, eno kughou aki kupunuve keno, zatsüu no Jisü vilo pi penike pa küsami puwu, “Ampeu, I ki kicheqho lo o sasüni keu ni ye aküzüpu kumo keke o püna akevilo. 7 Tipa ghenguno ni ghi o lau ighini keu mu kümsüju moveke. Ikemu qeti nono atsa lakhi piqhive tsü aye I qeu ye viluve nani. 8 Kughengu ni ghi kijemi qholo akemi eno I qholo ghüshimi akhani: I no khuana vilo, ‘Wulo,’ ipi aye pa no wucheni; eno lakhiu vilo, ‘Ighilo,’ ipi aye pa no ighi cheni; eno I qeu vilo, ‘Hi shilo,’ ipi aye pa no shicheni.” 9 Kughou Jisü no hipa tsa chilu keno, pa ye timi hu jupe akümzave, eno aqokitikhi pa thiu chekeqo lau tsüghüwo juno pi, “I no nongu vilo piani, Israel loumu hitoi keu küpülü ni ye ithulu mphie.” 10 Kughou aghinimi no idewo aki tokeno, panongu no aqeliu ye vithaive aghi keu ithulu. Jisü no Chimemi Nu Xüputhu 11 Tithiu Jisü no mishiphu lakhi Nain ipikeu lo wu, eno akhopemi ngo aqokitikhi kije no pa gholo wuche. 12 Pa no khagho kupunu ighi kelo timi aqo lakhi no akumo pecheghi, akithiu huye aza achimeu nu lakhi likhi akeu, eno mishiphu lo akemi khami no aza sasü cheghi. 13 Ampeu no ti ithulupe li gholo amlo saqhiyive no li vilo pi, “Mloqa tavelo.” 14 Pa no wuno akumo peche keu awophe mtupe luve kelo akipemi ghi tile puthugho ngove. Pa no pi, “Apumi, I no o vilo piani, ithulo.” 15 Akithiu no ithu iqave no atsa piuve, tishino Jisü no timi hu sawo paza tsü. 16 Timi kümtsü no msaighüve eno Alhou sheqhe thuve, “Ningu gholo tungkupu kije ipeghivae!” eno, “Alhou no Paw timiqo xalu nike xuju ighivae!” 17 Hipa tsa lono Jisü ghili ye Judea qha eno acheaxü lo aghakhu kümtsü lo pikülha wove. Baptiz Kishiu John Ghinimi ( Mt 11:2-19 ) 18 Baptiz kishiu John khopemi no Jisü ghili hipaqo pesü qhoi John vilo pi. Eno John no 19 pa khopemi kini kuno Jisü lau atsa hipau ighiju wupe, “Milakhi khuu ighini keu shi akeno, tihu no keshea, ikeo ningu ye kütami juwulo pi kea?” 20 Kughou pama no Jisü lau ighi keno, pama no pi, “Nikujo ye Baptiz kishiu John no o lau pi puwu keu ghini shisü ighi ani, ike, ‘Milakhi khuu ighini keu shi akeno tihu no keshea, ikeo ningu ye kütami juwulo pi kea?’” 21 Tipa tüqhüdo lo Jisü ye aküsü jeli, püsa, eno aghawu lhoksa no sa-a kemi kutomo shipivi ae, eno anhechemi kutomo lau ithukulu tsüae. 22 Pa no pama khochile, “Wuno John vilo nokujo no kiu ithulu eno chiluve akeno pilo: anhechemi no anhetsü ithulu ani; kinitave kemi no ala chelu ani, apüghami no mithelu ani, akini kughupomi no chilu ani, kithimi xüputhuve ani, eno kumlhomi lau atsakiviu sheshu ani. 23 Khunono I jupe apukhu püsü moni keno akümghapue.” 24 Kughou John ghinimi no wuve keno, Jisü no aqokitikhi vilo John ghili pesü pi thuve: “Nongu ye yenguyi ke-a lo kiu juniye wu kea? Amülhü no ayeghü fukini keu keo? 25 Maye kiu juniye wu kea? Timi lakhi aphimini kümtsha pepu aghi keu keo? Khunono aphimini kighiche pepu eno tule-pele alokughuno shi xücheni keno, panongu ye kükami kighiki lo acheni. 26 Imaye nongu ye kiu juniye wu kea? Tungkupu keo? Iyei, eno I no nongu vilo piani, pa ye tungkupmi nguno akhotou ke. 27 Hi yepüa tsükeu ye pa ghenguno ke, “‘Julo, I no o laghi kuto tsüni keu, I ghinikishiu o züuno puwu ani.’ 28 I no nongu vilo piani, totimi no punu keqo gholo khunomu John nguno akijeu kühae. Tishimu Alhou yekipe loye khuu no aghulou keno pa no John nguno akijeue.” 29 (Kughou timi kümtsü, eno zame küqhami ghi, hipa tsa chilu keno, panongu no Alhou ye achipiu kepi ikhilu, kughengu panongu ye John launo baptiz shike, 30 ikemu Phariseemi ngo Ayezah shikükami ye John launo baptiz shimo kehu Alhou kimji panoqo ghenguno akeu milive.) 31 “Tishiaye ni ye kiu pesü hipa tiqhelimi kimghi tsüni, eno panongu ye kiu toi kea? 32 Panongu ye itimiqo no alhikishi-a lo iqa püzü lakhino lakhi kukile no pi aketoi, “‘Nino nongu ghenguno fulili igha kemu nongu no ilhemoe; nino akumo le phe kemu nongu no mloqa moe.’ 33 Baptiz kishiu John no kuchu-kusho shimo no kükhümzü ighi kelo nongu no, ‘Pa ye aphi lo tüghami ani’ ipike. 34 Timi Nu no kuchu-kusho shisü ighi kelaye nongu no piani, ‘Timi hipau julepi! Akichi kiminheu eno shokümzüu, zame küqhami ngo axinemi küsau ke!’ 35 Ikeghi alokütsü no achipiu kepi pa nuli kümtsü no ikhilu ani.” Totimi Lakhi Kipimi Pevetsü 36 Phariseemi lakhi no aghulhu chu penike pa kilo Jisü kusü kehu pa no ighi no aghulhu lüpa lo iqa-a. 37 Tile mishighüna lo totimi lakhi khuu axinemi keno, li no Jisü ye Pharisee kilo aghulhu shi anie pi chilu kelo alabaster külabo lono axokütsüngü thazü peighi. 38 Eno pa thiu puthughope qa ghi li nhezü no pa pukhu pütsa tsüno asa pesü isütsü, tithiu li no pa pukhu müma no axokütsüngü thazü pesü nutsü. 39 Pharisee khuu Jisü kusü keno pa no ithulupe pa mlo lono kümsüve, “Timi hipau no tungkupu shi aghi aye, totimi hi pa bu akeu ye khuu eno kiu toi kemi keno ithini chekena, kughengu li ye axinemi ke.” 40 Jisü no khochile ghi pa vilo pi, “Simon, ni ye o vilo kiuala pikepu ani.” Pa no pi, “Pilo, Shikükau.” 41 “Timi kini no pisa püna kichemi lakhi pi puae, lakhi no ghüka aqhe pungu, eno lakhiu no lhopungu ishi. 42 Kughou pama no api lomlave keno, pa no pama pi kinikujo xavetsü. Tishiaye, pama khikhiu no alau pa kimiyelu nani kea?” 43 Simon no khochile, “I kükümsü loye api akichiu shi xavetsü keu hunoe.” Jisü no pi, “No ye achipi lono xathavae.” 44 Jisü no atotiu küdau tsüghü ighi no Simon vilo ighiju, “No ye totimi hipau ithulu anima? I no o kilo iloghi; no ye I pukhu qhu kepu zü mu tsümoe, ikemu li no li nhezü pesü I pukhu pütsave tsüno li sa no isüve tsüae. 45 No ye I mümamoe, ikemu I no iloghike li ye I pukhu müma tamphie. 46 No ye thazü pesü I kütsü nu tsümoe, ikemu li no axokütsüngü thazü pesü I pukhu nuve tsüae. 47 Tighenguno I no o vilo piani, li xine kutomo huye li no kupukuno shi kimiyelu kehu qhive tsüae. Ikemu khuno lau aghulo likhi qhitsüni keno, pano ye aghulo likhi kimiye cheni.” 48 Eno Jisü no li vilo pi, “O xine qhive tsüae.” 49 Pa gholo chusho akeqo no pano dolo pikile thuve, “Axine kutolo qhivetsü akeu timi hi ye khuu kea?” 50 Itaghi pa no atotiu vilo pi, “O küpülü no o xaluvae; aloino wolo.” |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India