Luke 5 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)Akhopemi Atüghümi Kukulu ( Mt 4:18-22 ; Mk 1:16-20 ) 1 Ghuthu lakhi lo Jisü no Gennesaret yizükucho phivilo puthugho akelo aqokitikhi no Alhou tsa ininike pa lau kikiyi kuko iloghive. 2 Pa no pishipuwo azü mkülo ashuka kini ithulu, ikemu akhakükhami ye ipeghive no pano khame qhu aghi. 3 Pa no ashuka lakhi lo ikuve, ti ye Simonw shi aghi, eno pa vilo kitila azü küdau tuhasü lopi. Pa no ashuka lo iqa no timiqo shika. 4 Kughou pa no atsa pitave keno, Simon vilo pi, “Azükutho lo tuhasü no nongu khame kighiti sülo.” 5 Simon no khochile, “Ampeu, nino puthotsü aghimeshi süju ke kiumu vemlae! Ikemu o tsa lono I no süjuni.” 6 Panongu no süju kelo kuchono akha kütsasa ghokütsülu, eno akhame ixüipe cheghive. 7 Panongu no ashuka kütau lo aqomi akeqo lau ighi no kuphu penike au kihitsü. Panongu no ighi püzü ashuka kinikujo lo chhitoto süve kelo tiküma gha chilive kehu azü alou ilo cheghive. 8 Kughou Simon Peter no ti ithulu keno, pa no Jisü pukhu philo ikiqi no pi, “I launo wuvelo, O Ampeu, kughengu ni ye axinemi ke.” 9 Kughengu pa ngo paqomi chekeqo kümtsü ye akha velu keu lo thüghüive ke, 10 tipaqo gholo Zebedee nu athiazü kini James ngo John, khuu Simon tüna shiche keno, pama ghi thüghüive. Jisü no Simon vilo pi, “Msa kevilo; itehi ye no ye timiqou phusaghi niae.” 11 Panongu no ashuka sawo axüsa tove kethiu tipaqo kümtsü qhive no pa pape wuve. Jisü no Apüghami Shikimthe ( Mt 8:1-4 ; Mk 1:40-45 ) 12 Jisü no aphughi lakhi lo akelo, timi lakhi apügha no aphi kuchopu chhitoi xapusü ighi. Pa no Jisü ithulu kelo pa zülo pishiqho no qhüiniju, “Ampeu, nono pulo aghi aye, no ye I shikimthelu nani.” 13 Jisü no pa u chhope pa buno pi, “Ni ye pulo ani; mithelu lo.” Paikhavi no pa philo apügha kühave. 14 Jisü no khuu vilomu pi kevilo pi mtotoi pa ghutu, ikemu “wulo eno achineu piyelo, tishino o shikimthe luke ghenguno timi zülo thopi shi Moses no azah tsüke toi akümllagho tsülo.” 15 Titoi pi apülaghi pa ghili alaushi ashou kügha ipeve, ikehu aqokitikhi kije no pa tsa chiluni ke eno panow küsükini jeli shipivi tsü penike pa lau shesü ighikhae. 16 Ikemu pa ye ado-ado lo panoqo launo wuve no yenguyi ke-a lono akighini shiche. Aphiau Kithimi Shipivi ( Mt 9:1-8 ; Mk 2:1-12 ) 17 Ghuthu lakhi lo Jisü no shika akelo Phariseemi ngo Ayezah shikükami, khunoqo Galilee lo aphuqo eno Judea ngo Jerusalem lono ighi akeno, panongu ghi tile ae, eno shipivilu kepu Ampeu küka no pa gholo ae. 18 Timi khami no aphiau kithimi awophe lono kuhope cheghi, eno panongu no pa xapusü Jisü zülo qhitsü nike pükapütsa jua. 19 Ikemu aqokitikhi no tsatsai ngove keu lono ilokulupu la phumlave kehu, panongu no aki tsüqa lo iku amole xaphe püzü tileno awophe gholono timiqo mta lo eno Jisü zülo timi hu kighiti piqi. 20 Kughou Jisü no panoqo küpülü ithulu keno, pa no pi, “Athiküzüu, o xine qhive tsüae.” 21 Ayezah shikükami ngo Phariseemi no ti ini kütüqape pi thuve, “Küthakügha tsa pi akeu hi ye khuu kea? Alhou likhino thono khuu no axine qhitsü luni kea?” 22 Jisü no kughou panongu kükümsü pimhelu keno, pa no panoqo khochile, “Kushiye nongu ye amlo lono ighiju ani kea? 23 Hi küma dolo khikhiu mlalei kea, ‘O xine qhive tsüae,’ ipikeu no keo, ‘Ithughi no ala chelo,’ ipikeu no kea? 24 Ikemu nongu pelo Timi Nu ye ayeghi lo axine qhitsüni keu kükagha anie pi ithi penike” —eno pa no anhü kithiu vilo pi— “I no o vilo piani, ithulo, eno o züaphi ikhipe aki lo wove lo.” 25 Paikhavi timi huno panongu zülono ithu pa no kiu qhazü akeno ikhipe Alhou sheqhe ghi aki lo wove. 26 Kümtsü no akichiqhi khave, eno Alhou akishe tsüno pano lolo sükümsa shi pi, “Ishi ningu ye mzamghalei keu kümla ithuluvae.” Jisü no Levi Kulu ( Mt 9:9-13 ; Mk 2:13-17 ) 27 Hipa thiu Jisü no khalau ipeve, eno timi lakhi zame küqhau Levi ipikeu apushonha qholo iqa aghi kehu Jisü no pa vilo pi, “I papelo.” 28 Pa no qhoi qhive no pa pape wuve. 29 Tithiu Levi no pa ki lono Jisü ghenguno aghulhu kije kutotsü, eno tile zame küqhami ngo timi kütami ghi kutomo pano gholo chunike iqa ae. 30 Phariseemi ngo Ayezah shikükami no Jisü khopemi lau nhenheshi pi, “Kushiye nongu ye zame küqhami ngo axinemi gholo chusho cheni kea?” 31 Jisü no panongu khochile, “Ashiaji vithai akeqo no kumono khunono küsükini shi ani keno shikipiviu avehupu shi cheni. 32 Ni ye amikuchomi kuniye ighike kumono axinemi pelo xaide peniye ke.” Kümvü keu Vehu ( Mt 9:14-17 ; Mk 2:18-22 ) 33 Panongu no Jisü vilo pi, “John khopemi ngo Phariseemi khopemi ye papashi kümvü eno akighini shi cheni, ikemu o khopemiu ye chusho achenie.” 34 Pa no khochile, “Nongu ye külapuu no pa poshumi gholo apülaghi panongu pelo kümvü lupe nani keshea? 35 Ikemu kughou kela panoqo launo külapuu sawuve kepu tsala ighi nani, tileno panongu no kümvü nani.” 36 Pa no panoqo vilo kimghikipiye ghi pi, “Khunomu aphi kithe lono atachu süxü thape aphi qa lo tsüghuda chemoe. Tishini kelo aphi kithe huno ixüve niae, eno ti ye aqau gholo aküzüqhiyi jukimshi lumo nani. 37 Khunomu atsaiji kithe pesü ashiyiko hughi aqa lo sü chemoe. Tishini kelo atsaiji kithe no ashiyiko hughi aqau pukoxüve niae, eno tino atsaiji ngo ashiyiko hughi kinikujo shipüsave niake. 38 Ikemu atsaiji kithe pesü ahughi kithe lo sümasae. 39 Eno khunomu akite shive keu tsaiji yeve no atsaiji kithe kümsü chemoe, kughengu pa no pi cheni, ‘Aqau pavie.’” |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India