Luke 23 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)Pilate Zülo Jisü Sawu ( Mt 27:1-2 , 11-14 ; Mk 15:1-5 ; Jhn 18:28-38 ) 1 Timi kümtsü no puthughove no pa sasü Pilate zülo wu. 2 Panongu no pa nguku thuve, “Timi hipau no ni shiye saküghüzü no Caesar lau zame ghi tsüpe moniye lakha ani, eno pa ampi no Messiah, akükau kepi piani.” 3 Pilate no pa vilo iniju, “No ye Jewmi kükau keshea?” Pa no khochile, “Nono pivae.” 4 Pilate no achinetomi ngo aqokitikhi vilo pi, “Ni ye timi hipau lau akipimi kiumu phulu amoe.” 5 Ikemu panongu no tsüikhomo pi, “Pa no Galilee lono Judea kümtsü eno hi kutolo timiqo xukutho kütsü ani.” Herod Zülo Jisü 6 Kughou Pilate no hi chilu keno, pa no timi huye Galileemi kesheno iniju, 7 pa no Jisü ye Herod yepe qholo akemie pi ithive kehu pa pesü Herod lau puwuve. 8 Kughou Herod no Jisü ithulu keno, pa ye ighono amloqive, kughengu pa ye ado kushuo lono pa ghili chiluche kehu pa no amchipu kiuala shikeu ithuluni shi cheke. 9 Pa no ado lughi Jisü vilo ighikuju tsa iniju akemu Jisü no kiumu khochile moe. 10 Achinetomi ngo Ayezah shikükami no akumou pa nguku ae. 11 Herod no paw ghüshimi sasü Jisü thaigha eno junuqhi. Tishino aphimini kighiche pa pipe no Pilate lau kighide puwove. 12 Hipa züu Herod ngo Pilate pama ye aghümi shi ache kemu tipa tsala lono aküsami shiluve. 13 Pilate no achinetomi ngo aqoaho sakiphemi kukütsü, 14 eno panongu vilo pi, “Nongu no timi hipau ye timiqo saküghüzü anie pi I lau saghi. I no nongu zülono pa piqhiju kethiu ni ye nongu no pa xube ghi akipimi tsü akeu lakhimu ithumlae. 15 Herod ghi phumla no ningu lau kighide puwove tsüae. Timi hipau ye akithi ithulu küzüpu kiumu shi püamoe pi ithilo. 16 Ikehu I no pa ghimeve no kuqho pheveni.” 17 (Kughengu akhuaye lono Hechekulu ghuloki lo pa no akughumi lakhi khaqhiphe cheke.) Jisü Yedave Penike Tsüve ( Mt 27:15-26 ; Mk 15:6-15 ; Jhn 18:39-19:16 ) 18 Ikemu timi kümtsü no aqoshi ighamku, “Timi hipau pithive lo, eno Barabbas kuqhope ningu tsülo.” 19 Barabbas ye aphughi lo yepeka hebide ipeghi no timi ghiqhive kelono akughu shive ke. 20 Pilate no Jisü xapheni shi akehu itaghi ghuthu lakhi timiqo vilo pi, 21 ikemu panongu no alau ighamku, “Yedave lo, pa yedave lo!” 22 Ghuthu aküthüu pa no timiqo vilo pi, “Kushiye kea? Pa ye kiu lhoksa shive akea? Ni ye akithi pa tsü küzüpu kipimi ithulu püamoe. Tighenguno I no pa ghimeve no kuqho pheveni.” 23 Ikemu panongu no tsüikhomo ighamku pa ye pithive masae pi khu auve kelo panongu ghügha no ghüsüve. 24 Ikehu Pilate no timiqo no khu ketoi tsüni keu shive. 25 Pa no timi khuu hekibide eno ghikiqhi ghenguno akughu shipüa keno, timiqo no khu ketoi pa kuqhopheve no Jisü pesü panoqo pulou shivetsü. Kros lo Yedave ( Mt 27:32-44 ; Mk 15:21-32 ; Jhn 19:17-27 ) 26 Timiqo no Jisü sawu chekelo, milakhi Cyrenemi Simon ipikeu aphughi lo ilo cheghi kelono tsüqüpe Jisü thiu no kros xapupe. 27 Aqokitikhi kije eno totimi kutomo no pa ghenguno mloqa papeche. 28 Ikemu Jisü no tsüghüwo panongu vilo pi, “Jerusalem totimiqo, I ghenguno kumono nongu ampi eno no tianuli ghenguno mlo lo. 29 Kughengu ishi pikepu tsala cheni, ‘Totimi khunono atianuli küha, anga kughunu lojiputhu jumo keno akümghapue!’ 30 Panongu no naghutoqo vilo pi nani, ‘Ni shou ilu ikughi lo,’ eno atoghiqo vilo, ‘Ni küghütshü lo.’ 31 Kughengu asü no aküxü shi aphilo thotsü hikithipu shi aye, tino qhaive aye kishive nani kea?” 32 Tile küsaküghami kini pa gholono pithiveni ke sawuve. 33 Kughou panongu no Aboghe ipiche ke-a lo ighi keno, panongu no tile pa yedave, eno küsaküghami pama ghi lakhi no pa u ajeu eno lakhiu no piyiu yedave. 34 Jisü no pi, “Apu, panongu ye kiu shi ani keno ithiamo ke akipimi qhive tsülo.” Panongu no pa phimini kije luveni ye asaqhi. 35 Timiqo no puthughope jukuto akelo yepemi no pa jukünatha ghi pi, “Pa no Alhouw Messiah, kishekipheu ipi aghi aye, kütami xalu cheke toi pa ampi xaluve pelo!” 36 Ghüshimi ghi pa lau ighi no thaigha ghi akiqhi ji pesü tsü, 37 eno pi, “Nono Jewmi kükau shiaghi aye, o likhi o xaluve lo!” 38 Jisü kütsü sholo atsa ishi yepe qhitsü, “Hi no Jewmi Kükaue.” 39 Küsaküghami lakhi no Jisü thogha ghi pi, “No ye Messiah ke kumo? O xaluve no nikujo ghi xalulo!” 40 Ikemu lakhiu no pa sakiyi pi, “Ningu aghime aphiphi shi akeghi no ye Alhou msamo keo? 41 Monimo aye nikujo ye ni kümla jume achipi lono ithulu ani, ikemu timi hipau ye kiumu pimi püamoe.” 42 Pa no hi ghi pi, “Jisü, kughou nono o yekipe lo iloni keno I kümsülu lo.” 43 Jisü no pa vilo pi, “Mtsüqheino I no o vilo piani, no ye ishi no I gholo alokughuno-a lo aniae.” Jisü Kithi ( Mt 27:45-56 ; Mk 15:33-41 ; Jhn 19:28-30 ) 44 Puchomta lono phitsü kutolo tipa ghakhu kuchopu aküzü no nhaluve, 45 ti ye khetsünhe küvü no hailove. Achineki lo nhaqhiphi no ixü kütüta shive. 46 Jisü no asütsa kuloghi lono pi, “I puo, O u lo I ghungu kulhuqhive tsüae!” Tishino pa tuthu kishekhave. 47 Aqhe shou zatsüu no ti kümtsü ithulu no Alhou sheqhe, “Mtsüqheino timi hipau ye akipimi küha kena!” 48 Kughou aqokitikhi ti juniye ighi keqo no hi kümtsü ithulu keno, kümtsü no amloiju amla kukhu aki lo idewove. 49 Pa küsami eno Galilee lono totimi khunoqo pa papeche keno, tipaqo no putou puthugho no ti kümtsü juae. Jisü Shiqhove ( Mt 27:57-61 ; Mk 15:42-47 ; Jhn 19:38-42 ) 50 Jewmiw mishiphu Arimathea lono ighi keu timi kivimi eno amikuchomi lakhi Joseph ipikeu ache, pa ye Jewmi Hoho lo kihimpemi. 51 Ikemu pa ye aqomi xakütha lo pulomo no Alhou yekipe laju cheke. 52 Pa no Pilate lau wuno Jisü sükumo khuluve. 53 Tishino pa no kros peqhi no akumo küküzü phi pesü küzüve no pewo khile atu chitha ilo akumoki shipüa keno, timi khumu qhomphi ke-a lo süve. 54 Ti ye Sabbath huthuni ke zülo Akukuto tsala shiae. 55 Totimi khunoqo Jisü gholo chekeno, Galilee lono pa pape ighi keqo no Joseph sasü wuno akumoki eno kishi Jisü kumo qhipüa keno ithulu. 56 Tithiu panongu no idewo axokütsüngü eno shikipivi tsüni kutope qhive. Azakütsü kiqi lono panongu no Sabbath loye akulhoqhive. |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India