Luke 11 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)Ampeu Kighini ( Mt 6:9-13 ; 7:7-11 ) 1 Ghuthu lakhi Jisü no a-a lakhi lono inikhua, pa no tave kethiu pa khopemi lakhi no pa vilo pi, “Ampeu, John no pa khopemi shika ketoi akighini ningu shika lo.” 2 Pa no panoqo vilo pi, “Kughou nongu no inikhuni keno ishi pilo: “Apuo, O je akimthe shilo, O yekipe ighilo. 3 Tsalakipe chuqupu ni tsülo, 4 eno ni kipimi peve tsülo, kughengu ningu ampi no ni pi kupumi kipimi pevetsü cheni. Eno ghukuju lo ni sailotsü kevilo.” 5 Jisü no panoqo vilo pi, “Nongu gholo khuana no aküsami aghini, eno nono zübumtau no pa lau wu püzü ishi pini, ‘I küsau, asho küthü I püna tsülo, 6 kughengu I küsau lakhi no kicheghüzü shi ighi ani püzü ni ye pa tsü kepu kiumu kühavae’; 7 ikelo aki alou no, ‘I püna kevilo; itehi ye ahukikha khavae, eno I tianuli sasü alüpa lo ikuve ake ni ye ithughi no kiumu o tsülu moae,’ ipi khochile aye, 8 I no nongu vilo piani, timi huno ithughi no kiumu tsülu moae pi aghi namu aküsami shi aghi kehu kumo püzü pa no ighümo no tsüikhomo khu ighive kehu pa ye ithu kiu kiumu avehupu shi akeu tsüve nani. 9 Itaghi I no nongu vilo piani, khulo, eno ti nongu tsü nani; phulo, eno nongu no phulu nani; kukhulo, eno nongu lau khaqhi tsü nani. 10 Kughengu khu kemi no ithulu cheni, phu kemi no phulu cheni, eno kukhu kemi lau khaqhi tsü nani. 11 Nongu gholo apu khuu no pa nu no akha khu aye, ti tsüke kumono apighi pesü tsü nani; 12 momu, awukhu khu aye, achuwopaza tsü nani kea? 13 Tishiaye, nongu alhoksami thotsü kishi agho kivi pesü no tianuli tsü kepu keno ithi aghi aye, kungugha lo Apu ye tinguno alau khije ta Aghungu Kimthe pesü khu kemi tsü nani kelae!” Jisü ngo Beelzebul ( Mt 12:22-30 ; Mk 3:20-27 ) 14 Jisü no atsa pikümla ghawu milakhi phi lono haphe ae. Pa no aghawu hapheve no timi huno atsa piluve kelo timiqo no akümzave. 15 Ikemu khami no pi, “Pa ye tüghami yepetou Beelzebul vecheo tüghami hephe cheni,” 16 khami no pa pejuni ye pa launo kungugha lono amchipu khuae. 17 Ikemu pa no pano mlo ithi akehu pi, “Kükaqha lakhi dolono kijethave keu ye kütsakungo süghivae, eno akibo kijethave keu ye ikiqive cheni. 18 Satan dolo ghi kijethave aye, kishino pa kükaqha ye puthugho luni kea? Kughengu nongu no ni ye Beelzebul vecheo tüghami haphe cheni ipi ani. 19 I no Beelzebul vecheo tüghami haphe aye, hi nongu nuliqo ye khuu vecheo haphe cheni kea? Tishiaye panongu no nongu ye küqüvae pi xathatsü nani. 20 Ikemu Alhou no au chhosü keu vecheo I no tüghami haphe aye, Alhou yekipe ye nongu lau ighivae. 21 Kughou akumtomi no aghünanu qhoi xapu pa ki kheni keno, paw tinhemgha ye kütsü kiyi püalu ani; 22 Ikemu kughou pa nguno akumtou no pa leighi no theqhiveni keno, aghünanu khikhi pa no pükhüpe ani keno akumtou huno tipaqo ngo hakholu keu thime pewuve no kijeve tsü cheni. 23 Khukhumu I gholo shimo kemi ye I külami, eno I gholono hekütsümo kemi ye apanaghave tsü cheni. Mithekumo Ghawu no Ideighi ( Mt 12:43-45 ) 24 “Kughou milakhi philono tüghaküsa hapheve tsü akeno, pa ye akulhokiqhi-a phusü qhaike yeghi lo wu cheni, eno phumlave aye ishi picheni, ‘I no khile ache keno, I kungoki lo idewo niana.’ 25 Pa no ighi kelo aki huye khuve no kithikiyi aghi. 26 Tileno pa no wuno pa nguno alhoksau aghawu tsüni sasü ilo tile auve. Eno timi tipau ye atüghü lo nguno alau alhoksa shive.” Kuchou Kükümgha 27 Jisü no atsa hipaqo pi akelo aqokitikhi gholo totimi lakhi no asütsa süqhe ghi pa vilo pi, “O punu eno o pini keu aza ye akümghapue!” 28 Ikemu pa no pi, “Khunono Alhou tsa chilu no pekupulu cheni keno panou no akümghaue!” Jonah Michipu ( Mt 12:38-42 ) 29 Kughou aqokitikhi no ala ighiuve keno, Jisü no pi thuve, “Hipa tiqheli ye ighono küsakügha tiqheli: timiqo no amchipu müamzü phu cheni, ikemu Jonah michipu kumo aye kiumu tsümo nani. 30 Kughengu Jonah no Nineveh phughimi ghenguno amchipu lakhi ilhouve ketoi, Timi Nu ghi hipa tiqheli ghenguno amchipu lakhi ke. 31 Küghakütha tsala lo Apeu kükaliu no ithu no hipa tiqhelimi akipimi tsü nani, kughengu li ye ayeghi shekhau no Solomon lokütsü tsa ini niye ighi, ikemu julo, Solomon nguno akijeu kiuala hile ani. 32 Küghakütha tsala lo Nineveh phughimi no ithu no hipa tiqhelimi akipimi tsü nani, kughengu panongu ye Jonah shekushu lono xaidelue, ikemu julo, Jonah nguno akijeu kiuala hile ani. Nongu Lolo Aküvü ( Mt 5:1 ; 6:22-23 ) 33 “Khunomu akulu küqüpe ithukümla-a lo küsüve momu ashoghi no qhove chemoe, ikemu akibepu lo qhi cheni, tishikeu lono aki lo iloghi kemi no aküvü ithulu cheni. 34 O nhethi ye o phimpi küvü ke. Kughou o nhethi no akivishi ani keno, o phimpi kuchopu aküvü no chhitoi ani, ikemu kughou tino vimoveni keno, o phimpi kuchopu aküzü no chhitoive cheni. 35 Tighenguno kutokupui lo, tikumo aye o lolo aküvü akeu ye zümoive nosae. 36 Tishiaye, o phimpi lo aküzü kitilamu kühano aküvü no chhitoi aghi aye, akulu küiqü kelo aküvü o tsüche ketoi, o phimpi kuchopu vüqai yepüvülu nani.” Phariseemi ngo Ayezah Shikükami ( Mt 23:1-36 ; Mk 12:38-40 ) 37 Jisü no atsa pi akelo Phariseemi lakhi no pa gholo alibe chulopi kusü, ikehu pa no chuniye iqave. 38 Pharisee huye Jisü no aghulhu shimphi lono atüghüshi azü lumo keu ithulupe ighono akümzave. 39 Ikemu Ampeu no pa vilo pi, “Nongu Phariseemi no akhu ajukhu ashou ye shikimthe cheni, ikemu nongu lolou ye akughuvu ngo küsakügha no chhitoi acheni. 40 Nongu mbomzümiqo! Khuu no ashou lho keno alou ghi Pa no lhoke kumo? 41 Ikemu alou no ipeghi püzü kumlhomi tsülo, eno julo, nongu ghenguno thokha mithe ani. 42 “Ikemu nongu Phariseemi hasapue! Kughengu nongu no ayetsüni kutolo chighi saje tsü cheni, ikemu achipiu eno Alhou kikimiye kughuchove cheni. Thime kütauqo kughucho mono nongu ye hipaqo shi kepue. 43 Nongu Phariseemi ghenguno ahae! Kughengu nongu no sinagog lo agigihupu lakhü eno alhikishia lo nongu sheqhe peni keu kimiye cheni. 44 Nongu ghenguno ahae! Kughengu nongu ye amchipu küha keu kumona mihike, timiqo no ithimo no tipaqo shou no püla acheni.” 45 Ayezah shikükami lakhi no pa vilo pi, “Shikükau, nono atsa hipaqo pikeu lo ninguu ghi thoghave ani.” 46 Jisü no pi, “Nongu Ayezah shikükamiu ghi ahasapue! Kughengu nongu no puqhemla kepu makho timiqo xapipe cheni kemu nongu ampi ye timiqo pelo pelu penike auloti mu chhoqhi kuphutsü chemoe. 47 Nongu ye ahasapue! Kughengu no puasüqo no tungkupmi pithive keqo kumona lo nongu no athigho shiqhetsü cheni. 48 No puasüqo no pithive tsü keqo thigho nongu no shiqhe keu kiqi ye nongu ghi no puasüqow thopimiae eno pano kümla ye achipie pi no kütsü küngü tsü ani. 49 Tighenguno Alhou Lokütsü no highi pike, ‘I no panongu lau tungkupmi ngo apostolmi puwu nani, tipaqo dolo khami ye panongu no pithive nani eno khami kijipüsa nani,’ 50 tishikeu lono ayeghi boqha ghoke lono tungkupmi ji pele ighi keu kümtsü hipa tiqhelimi no xupu masa nani, 51 Abel ji lono wo tungkupu, khuu akiptia ngo achineki khala alou dolono pithive keno, Zechariah kutolo. Iyei, I no nongu vilo piani, hipa tiqhelimi no khokichile tsü masa nani. 52 Nongu Ayezah shikükami ye ahae! Kughengu nongu no akighithi hukikha khaqhiyi süwuve tsüae. Nongu ampi nomu iloke kumono khunoqo iloche keno, nonguu no shokhave ke.” 53 Jisü no tipa-a lono wuche kelo Ayezah shikükami ngo Phariseemi no pa pelo kütau tsa kutomo pi penike ighono ayiküsa shi pa xukutho thuve, 54 eno pa no kiuala pikeu lono pa kitimeni kehu miqepe khea. |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India