Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Apostolmi 17 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)


Thessalonica lo

1 Paul ngo Silas no Amphipolis ngo Apollonia hechesü Thessalonica lo ighi, tile Jewmi sinagog ae.

2 Alhoaye lo shiche ketoi Paul no sinagog lo ilo no Sabbath pinedo küthü Kuchoyesü lono timiqo sasü kiqikuto küsaje.

3 Khristo ye imeve no akithi lono ithughi masa kepu shive keu hepho piye no pi, “Hi Jisü khuu I no nongu lau sheshu ani keno pa no Khristo ke.”

4 Panoqo gholo khami ye züluve eno Paul ngo Silas pama gholo küqhalu, titoi Alhou sükümsami Greekmi eno totimi sakiphemi kutomo no pama lau ighive.

5 Ikemu Jewmi no anheshuve, eno alaghila lo kixikilami khami hekütsü no mishighüna lo hekibide huthu, panongu no pama phusawo aqokitikhi zülo saghi niye ilo Jason ki lhethu.

6 Ikemu kughou pama phumlave keno, panongu no Jason ngo athiküzümi khami sünhe sasü mishighüna yepemi zülo wuno ighamku pi, “Ayeghiqha pesü akütsü no aqhoshi tsü kemi hilau ghi ighivae,

7 Jason no pa kilo panongu sasü ani, eno kümtsü no Caesar xaküthaza küla ghi akükau kütau Jisü anie piani.”

8 Hipaqo chilupe aphughi lo timiqo eno yepemi ye amlo kütakihive.

9 Panongu no Jason ngo kütami launo asü chuve no puwuve.


Berea lo

10 Küpülümi no mtazü Paul ngo Silas pama putho lono Berea lo puwuve, eno kughou pama no tile ighi keno, Jewmi sinagog lo iloe.

11 Jewmi hipaqou ye Thessalonica lo akeqo nguno tsaqüi kemi; panongu no khekulhoshi atsa ikhilu, eno hi ye tishi kemo keno ithi niye tsalakipetsü Kuchoyesü phukide jue.

12 Tighenguno kutomo no pülü luve, Greekmi totimi aqoaho lo akhotomi eno kiptimi ghi pülü luve.

13 Ikemu Berea lo ghi Paul no Alhou tsa pikülha anie pi Thessalonica lo Jewmi no chilu kelo, panongu no tilau ghi ighi no aqokitikhi kiteqhi eno xukutho thuve.

14 Tileno athiküzümi no mtazü Paul küghüzü puwuve eno Silas ngo Timothy no ngovepe.

15 Paul sawo phewu keqo no Athens kutolo wuve, eno pa no Silas ngo Timothy vilo kighithe pa lau ighilo pikeu za pesü panongu ye idewove.


Athens lo

16 Kughou Paul no Athens lo pama huqhe akeno, mishighüna tipau lo ajulho kümlla likhi akeu ithulu no pa ghungu pütaqhive.

17 Ikehu pa no sinagog lono Jewmi ngo Alhou sükümsami, eno alhikishi-a lono tsalakipe tile aghi kemi sasü küptsa kiqikutoju.

18 Epicurus eno Stoic kükütsü papemi khami ghi pa sasü küptsae. Khami no pi, “Tsathipa hipau ye kiu pinishi ani kea?” Khamiu ye ishi pi, “Pa ye inami lhou ghili pianie mthae” —kughengu pa ye Jisü eno xüchilekulu ghili kütsü ae.

19 Ikehu panongu no Paul sasü Areopagus lo ighi no pi, “Hi shiküka kithe nono tsü akeu ni pelo ithi penima?

20 Kughengu ni kini lo ta mzaqhiyi keu tsa no ye pi ani. Tighenguno hi ye kiu kiqi keno ningu ye ithini shi ani.”

21 Athens lo küami eno inaghami tile akemi kümtsü no kütau loye pano do peve mono kiuala sütsa kithe pi eno inini keu lono ado puwo che.


Paul no Areopagus lo Atsa Pi

22 Paul no Areopagus hoho zülo puthugho no pi, “O Athens lo küami, nongu ye achineye lo amlo kütsümi.

23 Kughengu I no iqhoiqi nongu julho kümllaqo jukelo, akiptia lakhi lo ishi yepüa keu ithulue: ‘Ithikümla lhou lau.’ Tighenguno nongu no ithi mono mlla chekeu hu I no nongu lau sheshu ani.

24 Alhou khuu ayeghi eno tile akeu kümtsü lho keno, Pa ye kungugha eno ayeghi Mpeu kehu timi no shikeu chineki lo ngo chemoe,

25 momu Pa no kiuala avehupu shi aghi kepu toi, timi u no pa huthu chemoe. Tikumo no Pa ampi no aküxü ngo atuthu eno thokha thime pesü timi kümtsü tsüke.

26 Pa no timi lakhi launo shiye kümtsü lho no panongu pelo ayeghi kümtsü lo xülupe, eno pano do-aghuloki ngo aghüna lo alughi kihitha tsüe,

27 tishikeu lono panongu pelo Alhou phulu, eno Alhou küdau wuno Pa phulu peniye ke. Ikeghi Alhou ye ningu launo putosüu anike kumoe,

28 kughengu “‘Pa gholono ningu ye xülu, ithalu eno ampi anie’; nonguw leshe kiyemi khami ghi pi püani, “‘Kughengu ningu ye Pa tikughukomi ke.’

29 Tishiaye Alhou tikughukomi keke, Alhou ye timiw kümsükuju lono ameshoyi, ghükayi, momu atu, pesü ajulho shisü keu toi ningu ye kümsü kepu kumoe.

30 Mthake ghuloki loye Alhou no jukümghale ighivae, ikemu itehi ye Pa no aqha kuchopu lo timi kümtsü vilo xaide lopi azah tsü ani,

31 kughengu Pa no timi lakhi kishe püakeu vecheo amikucho lono ayeghiqha shou küghathabe nike atsala kihithavae; eno hi ye shinani pütsae pikeu shi Pa no timi hu akithi lono xüputhue.”

32 Kughou panongu no kithimi xüchilekulu chilu keno, khami no junuqhi. Ikemu khamiu ye pi, “Hipa tsa lo ningu no o launo chilu kitheni.”

33 Paul no panongu launo ipeve.

34 Ikemu timi khami no pa gholo ighi eno pülü luve, tipaqo gholo Areopagus hohomi Dionysius ngo Damaris ipi kemi totimi lakhi eno kütami khami ishie.

The Bible Society of India

© 2023, Used by permission. All rights reserved. More

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan