ACHINE 7 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)1 “Hi no akipimi kümllagho yezah, hi ye shishe akimthe: 2 A-a khile no akipti kümllagho lhoxü heqhi cheni keno, axine kümllagho lhoxü ghi tileno heqhini, eno aji pesü akiptia vehomxa leqhini. 3 Atha thaqhü pesü mllaveni, eno ashomhi tha, amxu ngo aghükini kuchopu, 4 amchi lothi kini, ti küzüpe achekeu atha eno apuloshi, amchi lothi gholono ikhiphe luveni. 5 Achineu no hi kuchopu achuqupu kümllagho Ampeu tsükeu shi akiptia lono pitiveni; tino akipimi kümllagho ke. 6 Achinemi kümtsü no ashi tipau chulu nani. Ti ye shishe akimthe kehu akimthe-a lono chuni. 7 Akipimi kümllagho ye axine kümllagho toike, küma ghenguno ayezah lakhi likhi: achineu ti lokichile shitsü akeu no aghakishi shi chuni. 8 Timi ghenguno akipti kümllagho shitsü keu achineu no pa sala akümllagho lhoxü ayiko luveni. 9 Athi kümllagho lono asho jeli, ami külü lono wochhe keu eno akibe sho momu akhosali lono püghakeu, kümtsü peitha tsü akeu achineu sala shini. 10 Athi kümllagho kümtsü thazü gholo kiteve keu na, amkhu qhaikeu likhi namu, Aaron nuli no aqhemi shi kije luveni. 11 “Milakhi no Ampeu lau külakishi kümllagho tsüni keu yezah ye hike: 12 Pa no shikimthikütsü ghenguno tsü aye, pa ghakishi gholo kholaqhi sümono thazü no kunuve keu sho, kholaqhi sümokeu thazü pe nuve no ipumhei zümzümüi keu sho, eno ashomkhu kivi lo thazü pe nuküxü no mlakeu sho tsüni. 13 Shikimthikütsü ghenguno pa no külakishi kümllagho ghakishi süghi keu gholono kholaqhi sükeu sho ghi pa kümllagho shi süghini. 14 Pa no asho jeli süghi keu lono lakhikhi pesü Ampeu lau pa kümllagho shi tsüni. Ti ye achineu külakishi kümllagho shikelo aji pesü küzüte chekeu no luveni. 15 Paw shikimthikütsü ghenguno külakishi kümllagho tsükeu shi ye pa no akümllagho tsükeu tsala lono chukhaveni thono kitila mu thanau kutolo qhimoni. 16 Ikemu pa ghakishi no ashoqhi momu pulokini kümllagho shi aye, tipau shi ye pa no aghashike tsala lono chuveni, eno achili ye thoghiu no chuni. 17 Ikemu aküthüni kutolo achili pekishe aye, kiu aghi keno qhoi ami lono pitiveni. 18 Pa ghakishi shi pekishewo aküthüni lono chu aye, akümllagho ikhilu tsüke kumono tsü akeu timiu ghi pa ye tsüvae pi kihitsü moae. Ti ye niqhinilaive akehu chuve keu no akümllagho tsükeu timi xineu ghi puniae. 19 “Akümllagho shi no mithekumo thimeqo diveke thaqhü ye chumoni; ti ye ami lono pitiveni. Mithe aghi kemi kümtsü no ashi tipau chuni, 20 ikemu timi khuu no mithekumo xapu apülaghi AMPEUw külakishi kümllagho ghakishi shi chuni keno, pa ye paw timiqo launo kütüta shiveni. 21 Tsala khuana no mithekumo thime, timi kimthe kumo na, tüghashi na, momu kuchhube-kütsüla lhoxü namu buve no AMPEUw külakishi kümllagho ghakishi shi chu aye, pa ye paw timiqo gholono kütüta shiveni.” 22 Ampeu no Moses vilo pi, 23 “Israelmi pütsa no pilo, Nongu ye amishi, ambe momu ane tha chumoni. 24 Akutoshi no thive eno tüghashi no tsüve keu lhoxü tha pesü kiukiu lomu peithalu nani, ikemu kiu gholau nomu ti ye chumoni. 25 Kughengu khuu no achuqupu kümllagho shi Ampeu lau tsükeu lhoxü tha chuni keno, pa ye paw timiqo gholono hapheveni. 26 Tinguno alau, nongu ye adu-ali eno atsü-aqu kiukiu ji mu chumoni. 27 Khuu no kiukiu ji mu chuveni keno paw timiqo gholono hapheveni.” 28 Ampeu no Moses vilo pi, 29 “Israelmi pütsa no pilo, Khukhumu Ampeu lau külakishi kümllagho süghi kelo, tipau lono asaje aghulo Ampeu lau aghashi keu kümllagho shi tsüni. 30 Ampeu lau achuqupu kümllagho ye pa u lono peighini. Pa no amla lo atha akeu gholo amlashi küqhano Ampeu lau agho shi süghini, tishikeu lono amlashi ye Ampeu zülo akimchi kümllagho shini. 31 Achineu no akiptia lono atha pitini, ikemu amlashi ye Aaron ngo pa nuli ghenguno qhitsüni. 32 Aluko ajeu shi ye aghakishi lono qhaphe keu shi achineu tsüni. 33 Aaron nuli gholo khuu no külakishi kümllagho ji eno atha pesü akümllagho shitsüni keno, achineu tipau no aluko luveni. 34 Israelmi kümllagho ghakishi lono amlashi khikhi akimchi gho keno eno aluko shi, achineu ghenguno küqhaphe keu ye I no ikhipe Aaron ngo pa nuli tsüvae, ti ye alholo Israelmi kümllagho lo tsüche peniye ke. 35 AMPEUw achuqupu kümllagho lono ikhiphe keu saje hipau ye Aaron ngo pa nuli achinemi shipenike süsüve keqo salae. 36 Achinemi shipenike nukisheve kemi lau hipau tsü penike Ampeu no Israelmi lau azah tsüe. Hi ye tiqheli kupuju lo tsüni keu saje ke.” 37 Hino akipti kümllagho, athi kümllagho, axine kümllagho, akipimi kümllagho, akimthepu lo ikhiphekütsü kümllagho, eno külakishi kümllagho yezah, 38 khikhi Ampeu no Sinai To lono Moses azah tsü keno, pa no Sinai sayeqha lono Israelmi vilo pano kümllagho pesü Ampeu lau süghi penike tsükeu ke. |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India