1 Kor. 14 - Sumi Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)Tungkuptsa eno Amilikithe 1 Kikimiye phulo, eno amlo tsüqhiyi aghungulo gho lajulo, akhoto no tungkuptsa pinike amlo tsülo. 2 Kughengu khuu no amilikithe lono piani keno pa ye timi pütsa anike kumono Alhou pütsa ani; kughengu khunomu pa vethalu amoe, ikemu pa ye Aghungu lono tuqhou jeliqo piani. 3 Ikemu khuu no tungkuptsa piani keno, pa ye timi xaqhe, shikumto eno alokughuno tsünike picheni. 4 Amilikithe lono pi akeu no pa ampi shiqhe puku ani, ikemu tungkuptsa pi akeu ye akukuhou shiqhe puku cheni. 5 Ni ye nongu kümtsü amilikithe lono pi penishi ani, ikemu tinguno alau tungkuptsau pi penishie. Akukuhou xaqhe nike khuana no pekide tsümo aye, amili lono pi akeu ye tungkuptsa pi akeu no pa nguno akiqheu ke. 6 Tishiaye athiküzümiqo, I no nongu lau amilikithe tsa pisü ighi no nongu vilo piyeküsü, akighithi, tungkuptsa, momu akükütsütsa hami pimo aye, ni ye kishi nongu vehupu shiluni kea? 7 Aküxü küküha thime fulili ngo akighilebo toikeqo ghi mtsümishei küighamo aye, kiu küigha ani keno kütami ye kishino michi luni kea? 8 Afuko no mtsümishei keu ghügha tsümo aye, khuu no aghüshi ghenguno kutoni kea? 9 Tihutoi nongu ghi, nongu no mtsümishei keu militsa lono pimo aye, timi ye nono kiu piani keno kishino ithini kea? Kughengu nongu ye amülhü lono pi pühave niae. 10 Ayeghiqha lo atsa jeli kutomo ani, eno lakhimu akiqi kumo kühae, 11 ikemu I no akiqi mtha aye khuu no piani keno ni ye pa lau tüsümi eno pa ghi I lau tüsümiae. 12 Tihutoi nongu ghi Aghungu kümla pephe penishi khelho ani kehu akukuhou shiqhe pukukeu lo akiqheu shinike pükapütsa lo. 13 Tighenguno khuu no amilikithe lono piani keno, pa ye pekide lunike ghenguno inikhu masae. 14 Kughengu I no amilikithe lono inikhu aye, I ghungu ye inikhu ani ikemu I kükümsü ye avehupu shilu amoe. 15 Ni ye kiu shini kea? Ni ye aghungu lono inikhuni, ikemu I kükümsü lo ghi inikhuni; ni ye I ghungu gholono akishe le pheni, ikemu I kükümsü gholo ghi akishe le phenie. 16 Tishimo aye, nono aghungu lono shikimthi tsükelo, khalaumi inapüghami nono kiu piani keno mtha keghi kishino ow shikimthikütsü lo “Amen” ipi luni kea? 17 No ye aghileshi shikimthi tsü aghiluvi, ikemu kütamiu ye xaqhelu amovae. 18 I no nongu kümtsü nguno alau amilikithe lono picheni kehu ni ye Alhou shikimthi ani. 19 Tishinamu, ni ye akukuho lo kütami kütsü shika nike ghenguno amilikithe lono atsathi qhethonhe chighi piqi pi akepu ye I mlo lono atsathi punguu pive nani. 20 Athiküzümiqo, nongu kükümsü lo itimi toi kevilo. Alhoksa loye itimi toilo ikemu akükümsü loye tekhoi lo. 21 Ayezah lo yepüani, “Kütau tsa kipimi vecheo eno tüsümi tsauno I no timi hipaqo pütsa nani, ikeghi panongu ye I tsa inimo nani ipi Ampeu no pi.” 22 Ikehu amilikithe ye aküpülü küha kemi ghenguno amchipu kethono küpülümi ghenguno kumoe, eno tungkuptsa ye küpülümi ghenguno amchipu kethono aküpülü küha kemi ghenguno kumoe. 23 Imaye akukuhomi kümtsü no kumqo kelo kümtsü no amilikithe lono piuve, eno khalaumi momu pülümokemi no iloghi aye, nongu ye akükümsü achipi shiamoe pi panongu ye pimoni keshea? 24 Ikemu kümtsü no tungkuptsa piake lono pülümokemi momu khalaumi no iloghi aye, pa no chilu keu tsa no pa züizave no pa ye axine pipheve nani. 25 Pa mlo lo tuqhouqo lhepheve akehu pa ye agi pishiqhope Alhou mlla no kuchou no Alhou ye nongu gholo anie pi shuphe nani. Akümlla Hoho Khuaye 26 Athiküzümiqo, tishiaye kiu pini kea? Kughou nongu kuhoni keno, nongu khami no ale pheluvi, khami no akükütsü, piyeküsü, amili kithe, momu pekidetsü luvi. Thokha kümtsü akukuhou xaqheni keu ghenguno shimasae. 27 Khuana no amilikithe lono pi aye, mikini momu akichiuno küthü no kivetsüghü pilo, eno milakhi no pekide tsülo. 28 Tsala pekideni kemi tilehi kühave aye, panongu ye akukuho lo iqünhei ngono pa ampi pütsa eno Alhou pütsalo. 29 Tungkupmi kini momu küthü no pi pelo, eno kütami ye panongu no kiu pi keno hujulo. 30 Tsala tile iqa akemi kütami lau Alhou launo piyeküsü ithulu aye, atüghüu pi akeu no iqünheive pelo. 31 Kughengu nongu kümtsü lakhikhi no tungkuptsa pilu nani, tishianguno nongu kümtsü no shikalu eno shikumtolu nani. 32 Tungkupmi ghungu ye tungkupmiw ghaküsü qholo acheni. 33 Kughengu Alhou ye kübangü keu Lhou kumono iqüghai keu Lhou ke. Eno Alhou kukuhou kümtsü lo 34 totimiqo ye akukuho lo iqünhei masae. Kughengu panongu ye atsa pini keu za tsü püamoe, ikemu Ayezah lo pi püake toi panongu ye aqhokigheu shimasae. 35 Panongu no kiuala shika lunishi aghi aye, aki lono pütüta kimi vilo iniju lulo. Kughengu totimi no akukuho lo atsa pini keu ye akukujopue. 36 Ikeo Alhou tsa ye nongu launo ighi kea? Momu nongu lau likhi tipau ighi keshea? 37 Khuana no pa ye tungkupmi, momu aghungu lomi kepi kümsü aghi aye, pa ye I no nongu lau kiu yepuwu ani keno ti ye Ampeu no azah tsüe pi ithi masae. 38 Khuu no hipa tsa phimoni keno, pau phimove masae. 39 Tishiaye, I thiküzümiqo, tungkuptsa pinike amlo tsüqhiyilo, eno amilikithe lono pikeu lakha kevilo. 40 Ikemu thokha kümtsü kithikiyi eno agholau no shimasae. |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India