ZAKINIU 4 - BAIBEL (BSI)Israilmi vilo Agholulopi 1 Tile Muse no timiqo vilo pike, “Ino nongu shikapiye akeu yezah kumtsu papelo tishiaye AMPEU nongu puasuqo Lhou no nongu tsukeu yeghilo xulu eno ngolu nanike. 2 Ino nongu lau kiu yezah tsuve akeno tipau shou kiumu kupha momu ikhive kevilo. AMPEU nongu Lhou zah kutsu ino nongu tsuvekeu gholulo. 3 AMPEU no Peor Toghilo kiushikeno nongu ampino ithuluvae. Bal mllachekemi kumtsu tilauno pano kutsakhaveke, 4 ikemu nongu khunoqono AMPEU nongu Lhou lau amikucho shikeno ishi tsala kutolo xuanike. 5 AMPEU iLhou no ivilo shilo pike toi ino ayezah kumtsu nongu shikapiyevae. Nonguno le-ilono ngoluniye akeu ghakhulo tipaqo pelulo . 6 Amikucho shi tipaqo pelulo eno tishi keu lono shiayeh kutami gizulo nonguye kiutoi alokutsumi keno piyelu nani. Panonguno ayezah hipaqo kumtsu chilu kelo ishi pinani, ‘Ashiayeh kuloghi hipauye kiu lokutsu eno kiu kighithi ishi ani kela!’ 7 “Ashiayeh kutamino pinamu AMPEU niLhou no nino avehupu shikelo kupunukhoi akeu toi khuno lhou mu kuhake. Paye ningu kuphu lepi kukelo nikhochile chenike. 8 Ashiayeh kutamino kishi kishi kije shi aghi pinamu ishi tsalalo ino nongu shikapiyeve ketoi keu achipiu yehza kuhae. 9 Nonguno jukutokugholulo! No likhi no nhethino kiu ithuluve akeno nonguno xuake tivilo kumsumamonike mutsumishei shilo. No tianuli eno notilimi vilo 10 nonguno Sinai Toghilo AMPEU nongu Lhou zulo puthugho keu tsala ghili pesu pilo, tile pano pikeuno, ‘Timiqo kukumqolo. Ino kiu piniye ani keno panongu pelo chilu penishi anike, tishianguno panonguno xuake tivilo igho lunikeu shikalu nani eno panonguno isumsanikeu pano tianuliqo shikapiye nanike .’ 11 Nongu tianuli vilo zumoikeu michhino khungkusu phozumoi eno atsutsu kutolo ami iqukeuno kuzupholuve keu naghuto pukhu kuxalo nonguye kishi wupuzu puthugho keno tipau pilo. 12 AMPEU no ami lono kishi nongu putsa eno nongu putsa keuye chilu kemu paye kiu julho koghe keno piyemo, tipau pesu nongu tianuli vilo pilo. 13 Pano nongu vilo kiu shilopi keno pivae, nongu sasu puloshoqhi shivekeu pechelo pike, nonguye Ahza Chighi khikhi pano atupha kini shou yepukuve tsukeno tipau pelu masake. 14 Nonguno leluno ngoluniye kuto akeu ghakhulo nongu pelo ayehza kumtsu papelu penike AMPEU no ivilo nongu shikalopike. Asu-atu Julho Mlla Nosake 15 “Sinai Toghilo AMPEU no ami lono nongu putsa kelo nonguye kiu koghemu ithumlae. Tishiaye, no likhi no kivipu ghenguno mutsuqhei ithilo, 16 ike no likhi nongu sala ajulho koghe lono khilemu kiuala shikevilo tishive aye axine shini ake. Kiptimi totimi 17 momu lhoxu, aghau eno 18 itikiche eno akha koghe lono shikevilo. 19 Atsutsu lo kiu ithulu ani keno tsukinhe aqhi momu ayepuqo mlla eno qenikeulo msuluve pekevilo. AMPEU nongu Lhou no timi kutami pelo tipaqo mlla penike tsuve ake. 20 Ikemu nonguye pano Ijipmi miphoki lono ishi tsalalo nonguno pawu shi aketoi nonguye pawu timiqo shipenike pano saipeghike. 21 Nongu ghenguno AMPEU no ishou aloghu ideveke eno tsaqui pivekeuno niye Jordan katha iku pemonikeu shive eno nongu tsuakeu ghumayeghilo ilopemo nikeu shiveke. 22 Niye aghakhu hipau lono thini ake eno khilemu aghoki katha ikumo nanike, ikemu nonguye katha ikunani eno ghuma yeghilo ngolu nanike. 23 Mutsuqhei shilo ike nonguye AMPEU nongu Lhou no nongu sasu puloshoqhi shikeu pheve kevilo. Pa zah kutsu gholulo eno ajulho kiumu nosala shikevilo, 24 kughengu nongu Lhou AMPEU ye ami kuiqu lakhi toike; pa sasu kusuxa penikemi qhimo nanike. 25 “Nonguno aghakhulo ngolukeu ado kushuwa shiveno atianuli eno atilimi auve namu kiu kiu koghe lonamu khilemu nongu sala ajulho shipe qhipuzu axine shikevilo. Tiye AMPEU zulo alhoksake eno tipauno pa pelo axuideve penanike. 26 Ino atsutsu ngo ayeghi kupuzu ishi tsala lono nongu shou thopi shianipeke nonguno ighobideve aye nonguye aghakhu lono pai hauve nani. Nonguye Jordan hukukuu nonguno ngoluniye kuto akeu ghakhulo ado kushuwa xumlave nanike, nonguye ghumono kutsaleve nani ke. 27 “AMPEU no ashiayeh kutami gholo nongu halepuwuve nani tilau nonguye aghuloshi likhi puxulu nanike. 28 Tilau nonguye timi uno shikeu lhou qenani, asu atuno shikeu lhouqo, ithulu eno chilu chemokeu lhou momu chulu eno tsungulu chemokeu lhouqo qeuve nanike. 29 Tilau nonguno AMPEU nongu Lhou phuju nani eno nongu mlo kuchopu tsuno pa phuju aye nonguno pa phulu nani. 30 Nonguno shilusa akelo eno hupaqo kumtsu nongu lau shitave kethiuno nonguye ashekhashi AMPEU lau ideghi nani eno pa gholu nanike. 31 Paye kimiyekini Lhou ke. Paye nongu qhivemo nani, nongu kutsalevemo nani eno pa ampino nopuasuqo sasu puloshoqhi shive keu kumsumamo nanike. 32 “Wovekeu tsalaqo lhejulo, nongu punu mphilo tsalaqo, Alhou no ayeghilo timi lhoqhikeu tsala ghuloki kutolo lhekidejulo. Ayeghiqha lhejulo. Puzuu khileala hikithipu toikeu khualano chilu akesha? 33 Nongu lau shike toikeu khileala timi khunoala lau alhou lakhino ami lono panoqo putsakeu chilu kethiu ghi xu aghikeu anima? 34 Nongu Lhou AMPEU no Ijip lo nongu lau shike toi alhou khualano msamo puzu ashiayeh lakhi launo timi aqo lakhi salu no pawu timiqo shilu pekeu anima? Nongu nhekithe lono pano pa kuka akumto peithake; pano pusa ngo aghukishi saghike, akichiqhi akumzapu kumla shike eno akumsa akuighupu shipeke. 35 AMPEU no hipau nongu piyekeuye pa likhino Alhou eno kutami kuhakeu michive tsuniyeke. 36 Pano nongu pelo kungughauno pa sutsa ighikeu chilupeke tishianguno pano nongu kutsupiye niyeke; eno ayeghi hilau nongu pelo pa mi-kimthe ithulupeke eno pano tipau lono nongu putsake. 37 Pano nongu puasuqo kimiyeke ghenguno nongu kisheluke eno pa kuka kije pesu pa ampino Ijip lono nongu saipeghike. 38 Nonguno azuu haighi kelo pano ashiayeh nongu nguno akumto eno akuka akeqo hapupovetsuke, tishianguno pano nongu sailoghiniye no panoqo yeghi nongu tsuniyeke, 39 ishi tsala kumsululo eno khilemu hi kumsuma kevilo: AMPEU ye kungughalo eno ayeghilo Alhou ke. Alhou kutami kuhake. 40 Ishi tsalalo ino nongu tsuvekeu yezah kumtsu pelulo, nongu eno nongu polo kughukomi kumtsu akivishi alu nanike. Nonguye AMPEU nongu Lhou no alhokupujulo nowu shiche penike tsuakeu yeghilo xu alunani.” Itshukulupu Phughi 41 Tipathiu Muse no Jordan kipelau aphughi kuthu kutashi qhike, 42 tiye timi lakhino shipimiveno pa ghumi kumokemi kutami lakhi pithive kelo timi tipau pelo poilono susholu peniyeke. Papelo aphughi hipaqo lakhilo poiloluno pithive pemoniyeke. 43 Ruben lagha ghenguno, atoghiqalo Bezer phughi kutotsu; Gad lagha ghenguno Gilead lughilo Ramot kutotsu; eno Manase lagha ghenguno Bashan lughilo Golan kutotsuke. Alhou Yezah Kilekithikusu 44 Muse no Alhou yezah ngo akukutsu pesu Israilmi lau tsuke. 45-46 Tiye panonguno Ijip lono ighive kethiunoke eno Jordan kipelau Bethpeor taun ghungulo akhilalo akelono pano ayezah hipaqo panongu tsuke. Hiye Amarimi kukau Sihon, Heshbon taunlo ayehpechekeu luzaqha loke. Muse ngo Israilmino Ijip lono ipeghi kelono Sihon leluveke. 47 Panonguno pa yeghi ngo Bashan lo akukau Og yeghi ngo ishi qhasuluve, hiye Amarimi kukau kutami lakhi Jordan kipelau achekeuke. 48 Ayeghi hipauye Aroer taun, Arnon ghoki mukulo akeu qhalono ahuu Sirion Toghi, tiye Hermon Toghi kutolo qhawo anike. 49 Tipau yeghiye Jordan kipelau no apeu Amti Zughi eno kipelau Pisga Toghi pukhu kuxa kutoloke. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India