Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

ZAKINIU 1 - BAIBEL (BSI)


Kilethitsa

1 Kaku hipaulo Muse no Israilmi putsakeu tsa anike, tiye panonguno Jordan kipela kudau asayeqhalo akelono ke. Panonguye Sup phivilo Jordan khilalo ake, Paran taun no tuxau ae eno Tofel, Laban, Hazerot eno Dizahab no tuxau akeu dolo ake.

2 Sinai Toghi lono Kades Barnea kudau izuwuni kelo Edom lo naghuto la pulakeloye atsala chighi qhaqhi luchenike.

3 Panonguno Ijip qhivekeu ampe lhobidi shi akelo aqhi chighi aqhaqhiulo atsala atughiulo AMPEU no pa vilo pilo pikeu kumtsu pesu Muse no timiqo vilo pike.

4 Hipauye AMPEU no Amarimi kukau Sihon, Heshbon taunlo ayeh pechekeu ngo Bashan lo akukau Og khuuno Ashtarot ngo Edrei taunqo shou ayeh pechekeno panoqo toluve kethiuke.

5 Timiqono Jordan kipela Kudau Muab ghakhulo aphi lono Muse no Alhou wu ayezahqo eno kutsukeu kishekulu pitsuke.

6 Pano ishi pike, “Ninguno Sinai Toghilo akelo AMPEU ni Lhou no ningu vilo pike, ‘Nonguye hipau naghutolo ado kushuwa ngovae.

7 Aghazu xavelo eno iqe wuvelo. Amarimi naghuto qhalo eno tokujo kumtsulo wulo-Jodan khilalo, naghutoqha kudau eno Mediteriya Zughi sukumxalo wulo. Kanan yeghilo eno Libanon naghutoqo hechesu aghoki kije Eufrati kutolo wulo.

8 Aghakhu hipaqo kumtsu ni, AMPEU no nongu puasu Abraham, Isak ngo Jakob eno panongu polo kughukomi tsuni keu shi tushoqhivae. Wulo eno tipaulo ngolulo.’ ”


Muse no Xakuthami Susu
( Ipe 18.13-27 )

9 Muse no timiqo vilo pike, “Ningu Sinai Toghilo aphi lono ino nongu vilo pikeuno, ‘Nongu sakipheu shinikeu makhoye ighenguno ihuloke, niye ilikhiye shimlake.

10 AMPEU nongu Lhou no nongu pelo atsutsulo ayepuqo jejehi kutomo shivetsu ae.

11 AMPEU nongu puasu Lhou no pano tushoqhiveke toi ghuthu qhethonhe kutolo alau nongu kighishe pukutsu eno nongu pelo kinikulu shilupelo!

12 Ikemu niye kishi puzu ilikhino nongu tsa kughakepu makho kimshi puluni kya?

13 Alagha lakhi khi lono alokutsumi vethakulumi eno puju shijuvekemi khami kishephelo eno ino panoqo pelo nongu shou ampi shipenike.’

14 Ike hitoi shikeu ye alokepi nonguno pulosuke.

15 Tighenguno nolaghami gholono nonguno kishephe kemi alokutsumi eno sakiphemi ino saluke eno ino panoqo pesu nongu shou ampi shipeke. Khami timi qhethonhe, khamino aqhe eno khamino chighi ghenguno amakho puke. Ino alaghami kuchopulo kijemi kutami ghi susuke.

16 “Tipa ghulokilo ino ishi panoqo kutsuke, ‘Nowu timiqo gholo atsa kugha ipeghikeu iniju tsulo. Atsa kughakepu kumtsu achipiu lono kughathalo, tiye nolikhi nowu timiqo dolo likhi shi aghina momu inaghami nongu gholo xuachekemi sasu shi aghi namu achipi lono kughathalo.

17 Nonguno xathatsukeulo agi jukevilo; kumtsu shou aphiphi shi kughathalo, paye khuu khuu shi aghi namu. Khuumu musa kevilo kughengu nonguno xatha keuye Alhou launo ighike. Kugha kepu khipau nongu ghenguno ighono shisa keno ilau sughilo eno ino tipau xathatsu nanike.’

18 Tipa gholono nonguye kutau ghi kishi shikepu keno ino akukutsu tsa nongu tsuvae.


Kades lo Pukujumi Puwu
( Akiki 13.1-33 )

19 “AMPEU ni Lhou no ahza kiu nitsu keno ninguno tipau shike. Ninguno Sinai Toghi qhiveno aghaghi eno kumsa kimshipu sayeqha katha susu Amarimi naghuto la kudau wuke. Ninguno Kades Barnea tokelo,

20-21 ino pike,’Itehi nonguye Amarimi naghuto qhalo ighiluvae, tipauye AMPEU ningu Lhou, nipuasu Lhou no ningu tsu anike. Julo, hu anike. Pano ahza tsuveke toi wulo eno ngoluvelo. Izuicho kevilo momu msakevilo.’

22 “Ikemu nonguno ilau ighino pike, ‘Ayeghi pujuwu penike ningu zuuno timi puwuni nolo tishianguno khipala kudauno wukepu pavi nani keno eno tilau kiutoi keu phughi ani keno ningu vilo pitsulu nanike.’

23 “Tishi keuye alo kepu toi kumsuluke, tighenguno alagha lakhilo milakhi khi timi chighi kini ino kisheluke.

24 Panonguno naghuto toghiqhalo wuke Eskol Khila kutolo eno tipau muxu xujuke.

25 Panonguno ningu lau axathi tilau aghikeu hami sughi eno AMPEU no ningu tsu akeu yeghiye ighono aghuma kua yeghi kepi nipithitsu ke.

26 “Ikemu nonguno AMPEU nongu Lhou no ahza tsukeu hebideke eno nonguno ayeghi tipaulo ilomoveke.

27 Nonguno lakhino lakhi vilo nhenheshi pike: ‘AMPEU ye nijumthi cheni. Pano Ijip lono ningu saipeghiveno Amarimi hipaqo ulo suvetsuniye shi anike, tishianguno panonguno ningu heqhi peniyeke.

28 Ninguye kushiepi tilau wuni kya? Ninguye musa anike. Ninguno puwukemiqo no ningu vilo pikeuno tilau timi akeqoye ningu nguno akuchuquu eno akumtou kepi pike eno panonguye aphughi putukeuno atsutsu tonikeshi akeulo kughuna acheni. Panonguno timi subosughi tilau akeu ithuluke!’

29 “Ikemu ino pike, ‘Timi hupaqo jumsa kevilo.

30 AMPEU nongu Lhou no nongu sakipheu shinani eno Ijip lo ngo asayeqhalo Pano shikeu nonguno ithuluveke toi Pano nongu ghenguno aghu shi nanike.

31 Apuno panu xapu keshi pano kishi nongu xaphe sasu hipa alo saghi keno ithuluvae.’

32 Ikemu nongu vilo pive kethiu ghi nonguye AMPEU pukhubemo ke.

33 Pano pulhapujulo nongu zuuno wupuzu nongu pelo aghazu shipenikeu-a phujutsu cheni keghi pa pukhubemoke. Alaghi nongu piyenike putholo ami tsukucho lakhi eno puchouno khungkusu tsukucho lakhi lono nongu zuu wuke.


AMPEU no Israil Ghimeqhi
( Akiki 14.20-45 )

34 “AMPEU ye nonguno muchhokeu chiluveno axuideveke ikehu pano tsaquino pikeuno,

35 ‘Nongu alhoksa tiqhelimiqoye milakhimu ino nopuasu tsunikeu shi tushoqhive keu yeghi kivilo ilomla nani.

36 Jefune nu Kaleb likhino tipaulo ilolu nani. Paye ilau amikucho shi achenike eno ino pa lau eno pa polo kughukomi lau pano xujuve keu yeghi tsu nanike.’

37 Nongu ghenguno AMPEU ye ishou ghi axuideveno pike, ‘No, Muse ghi tipau yeghilo ilomo nani.

38 Ikemu okukuphuu Nun nu Joshua mlo shikumto tsulo. Pano Israil sakipheu shino tipa yeghilo ngolu nanike.’

39 “Tile AMPEU no ningu kumtsu vilo pike,’Ningu tianuli khunoqono ititunu kehu achipiu eno akumou mtha keno tipaqono tipa yeghilo ilolu nani, ti atianuli khipaqo noghumino kughaluve nani kepi nonguno piche keqono ilolu nani. Ayeghiye ino panongu tsu nani eno panonguno tilehi ngolu nani.

40 Ikemu nongu timiqo, nonguye tsughu idelo eno Aqaba lo Azu chhekusu laghi kudauno asayeqhalo idesu wulo.’

41 “Nonguno ishi khochileke, ‘Muse, ninguno AMPEU shou axine shivae. Ikemu AMPEU ningu Lhou no ahza nitsuve keu toi ninguno itehiye lewuni ake.’ Tileno nongu lakhikhino aghu shinike kutoke, eno naghuto ghakhu lenikeuye mlalei kughashi kumsu akhake.

42 “Ikemu AMPEU no ivilo pike,’Panoqo vilo lewu kevilo pi ghutuvelo kughengu niye panoqo gholo chemo nani eno pano ghumiqono panoqo toluve nani.’

43 AMPEU no kiu pikeno ino nongu vilo pike ikemu nonguno amlo tsughi initsumoe. Nonguno pa shou hebideke eno nonguno aqhekuzashi naghuto ghakhulo chewuke.

44 Tileno naghuto hupaqolo achekeqo Amarimino akhi takeshi nongu shou ikughike. Panonguno Horma kutolo nongu haighike eno Edom lo naghuto ghakhu lono nongu leluveke.

45 Tighenguno nonguno AMPEU lau ighamuku kuphulo pike ikemu paye nongu ghugha initsumoe momu nongu lau amlo tsumoveke.”


Asayeqhalo akeu Mpeqo

46 “Tishive kehu, Kades lo ado kushuwa ngove kethiu,”

Sumi Naga CL Bible - BAIBEL

Copyright © 2013 by The Bible Society of India

Used by permission. All rights reserved worldwide.

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan