XAKUTHAMI 6 - BAIBEL (BSI)Gideon Ghili 1 Itaghi Israilmiye AMPEU zulo axine shive, tighenguno pano Midiyami pelono ampe tsuni kutolo panongu shou ayeh peuve peke. 2 Midiyami ye Israilmi nguno akumtouke, ikehu Israilmi ye panongu zutshu susu ngukakhuki lo itshuuve eno sushokulupu naghutolo wukhave. 3 Kugho kughomu Israilmino tuxatini alulo suaye, Midiyamino Amalekmi ngo asayeqhalo kughuna achekemi shiyeh sasu ighino Israilmi wu panonguno luve cheke. 4 Panonguno aghakhu lo aghazu shino chhiliu iqi Gaza sukumxa kutolo tuxatini kumtsu shipsave tsuche ke. Panonguno ighino Israilmi no pighi aghikeu bheri, amshi, gadaha kumtsu hasusu wuveno Israilmi ye kiumu pukhu kulupu kuhavepe cheke. 5 Midiyami gholo panongu mishi ngo aphikino tulhaqu no tawu chekeshi ighi cheke. Panongu eno panongu wu kemel ye kumzapu kehu kihi khamlae. Panonguno kuchole ighino ayeghi kumsa shive tsuche 6 kehu Israilmi ye kumu panongu mujo chile mlae. 7 Tishikehu Israilmino AMPEU lau Midiyami mujo chilenike ghenguno ighamuku khue, 8 eno pano tungkupu lakhi panongu lau puwutsu, khuu vechewono AMPEU Israil Lhou no hipau sutsa sughitsu chekeno: “Ijip lo akughukishi lono ino nongu sapeghilue. 9 Ino Ijipmi launo nongu xaphelu eno hipa yeghi lo nongu sasu aghushi akemi launo sapeghiluke. Nonguno azuu hukithishi ino panoqo helephevetsuno panongu yeghi pesu nongu tsuveke. 10 Ino nongu vilo pi anike niye AMPEU nongu Lhou ke, tighenguno nonguye Amarimi khuno yeghilo itehi nongu no xuani keno tipaqo lhou mlla kevilo. Ikemu nonguno itsa initsumoe.” 11 Tileno AMPEU wu kungumi huno Ofra phulo ipeghi no Abiezer lagha lo timi lakhi Joash phisubo qholo iqave, panu Gideon ye Midiyami zukusuuno atsaiji tsughuphe chekeu alo ngono ashothi auno munu ghi ngo ake. 12 AMPEU wu kungumi huno pa lau ipeghino pi, “AMPEU no ogholo ani, amlo kuloghiu eno akughushuu timio!” 13 Gideon no pa vilo pi, “Ipelono inijukulupu shi aghiaye, akijeu, AMPEU no ni sasu aniaye kushiye thime hipaqo kumtsu nilau hitoi sholu anipe kya? AMPEU no kishi akumzapu Ijip lono nipuasu sa ipeghi lu keno tipau ghili panonguno ningu vilo lhepiye chekeu ghili ye kishi khave kya? AMPEU ye ningu phevae eno ningu ye Midiyami kikimiye qholo xu acheuvae.” 14 Tishike lono AMPEU no ahza pa tsu, “Okumto kije pesu wuno Midiyami ulono Israilmi xaphelulo. Ino ikutoshino oha puwu anie.” 15 Gideon no pichile, “Ikemu AMPEU kishino niye Israilmi xapheluni kya? Kughengu Manase shiyeh gholo ni timi ye miqemilei keu ke eno itaghi nikibolomi dologhi kumu ame kuhakeu ye nike.” 16 AMPEU no khochile, “Nono tolu nani, kughengu ino okuphu tsu nani. Timi lakhi heqhi lu akeshi mlalei keu lono nono Midiyami mukhumuno shive tsu nani.” 17 Gideon no pichile, “Nono ikimiye ani aye noye kuchouno AMPEU ipikeu michipu hami ipiyelo. 18 Kishima ino achuqu hami pesu omlla mphi loye wukevino aghilo.” Pano pi, “Nono ide ighimoke kutolo ino ngo aghini.” 19 Ikehu Gideon no pa kilo ilono ane lhothe lakhi heqhino lho no kholaqhi sumokeu ashomukhu ahu lakhi luno asho shitsu. Pano aneshi kulho no atsuto lakhi lo su eno akulhozu no ali lakhi lo suno tipaqo pesu AMPEU wu kungumi khuu aphisubo qholo ngo khe akeno pa lau sughino tipaqo pesu pa tsuve. 20 Kungumi huno pa vilo pi, “Ashi ngo asho pesu atuqu hipau shou beno akulhozu no tipau shou letepuku lo.” Pikeutoi Gideon no tishivetsu. 21 Tishivetsu ke thiu AMPEU wu kungumi huno pa ulo akusu pesu akeu huno akumtsu halauno ti ashi ngo asho kuma piti kumlave. Tipathiu kungumi huye hauve. 22 Gideon no hiye kuchouno AMPEU wu kungumi ithulu anikena pi ithive no paye akumsa launo ishipi, “Akughushu MPEU! niye owu kungumi agi kinheqhi ghi ithuluvae!” 23 Ikemu AMPEU no pa vilo pi, “Alo inolo! Msakepu kuhae. Noye thimo nani.” 24 Gideon no akumlla kiptia lakhi tipa alo AMPEU ghenguno shitsu eno tipau aje pesu “AMPEU ye alokughunou.” (Hiye ishikutolo Ofra lo puthugho aphi eno tiye Abiezer limi wu ke). 25 AMPEU no tipaji Gideon vilo pi, “Opu wu amshitsu eno kutau ampe tsuni mshitsu ikhilulo opuno Baal mllachekeu kumlla kiptia kubolevetsulo eno tipau phivilo Ashera lhou julho ghi michetha pevetsulo. 26 Tipau tope shou AMPEU oLhou ghenguno azukikhe lakhi mlalo. Tishino amshitsu akiniu pesu akuchopuno piti mllakeu kumlla shinike ghenguno itehi nono michetha pevekeu Ashera julho su pesu ikhisughulo.” 27 Tighenguno Gideon no pa qemi chighi sasu wuno AMPEU no pavilo kiu shilo pikeno tipaqo kumtsu shivetsu. Paye pano kibolomi eno taun lo kuami ighono msakehu puchouye shimono puthono hipaqo kumtsu shitsuke. 28 Kughou taun lo kuamino thanau ithughino jukelo Baal mllachekeu kiptia eno Ashera julho shisupuakeu michetha peve aghikeu ithulu eno amshitsu akiniu khikhi mllaniye kutope qhipuakeno tighi piti kumllave aghikeu ithulu. 29 Panongu likhi panongu dolo hishi kighinikileju,” Khuuno hishi mlave tsukya?” Panonguno phuju akeuloye Joash nu Gideon no tishi mlavetsu pikeu phuphelu. 30 Tishike lono panonguno Joash vilo pi, “Onu hilau saipeghilo, tishi anguno ninguno pa heqhi kulupu shinike. Kughengu pano Baal kumlla kiptia tulevetsu eno tipau phi ihje pesu akeu Ashera julho ghi michetha pevetsu ae.” 31 Ikemu Joash no khunoqono pa sasu kushoniye ighi akeno panoqo vilo pi, “Nonguye Baal ghenguno kutsala anikeshea? Nongu ye pa saphu anikeshea? Khuuno pa ghenguno sakuphu tsa momu kutsala nikeno timi tipauye thoghiu inaqhe tomphi lono heqhi pithive nani. Tsalatsa Baal no alhou shi aniaye pa likhi pa saphulu pelo. Tiye pa kumlla kiptia kutsavetsu ake ghenguno.” 32 Tinguno tithiuye Gideon vilo Jerub-baal ipi kuuve, kughengu Joash no ishi pike, “Baal pelono pa likhi pa saphulu pelo; pawu akumlla kiptia hipau tuleqhi shipsave tsuke.” 33 Tishiveke thiu Midiyami, Amalekmi eno asaye qhalo shiyeh kumtsu hekutsuno Jordan katha susu iku puzu Jezril Khila lo aghazu shilukhave. 34 AMPEU ghunguno Gideon peithaluveno pano afuko ighano Abiezermi pelo pa papesu wupenike kutughulu. 35 Pano aghinimi hapesu Manase ghakhu hula-hila kughuna akemi pelono pa papesu ighipe nike asutsa kutughu puwutsu. Pano aghinimi hapesu Asher, Zebulun eno Naftali Shiyeh kumtsu kuwu pe eno panonguno ighino pa gholo sukuqha lukhave. 36 Tileno Gideon no Alhou vilo pi, “Ipelo Israilmi xaphe lupenike ipeithani chenipi nono kughakutha shivae ipie. 37 Tishiaye ino amhi yeho hami ayeghi khile nino asho thi tsughu acheni keno tipa alo qhi puani. Tighenguno thanau amhi yeho lo likhi atsuzu qipuku puaghi ipuzu ayeghi loye kumu atsuzu kuha aye ipelono Israilmi xaphelu penike nono kuchouno ipe ithani chenipi ino ithiveni.” 38 Ike kuchouno thebeyino tishi shive. Kughou Gideon no inaqhe itheno ithughi puzu amhi yeho ikhilu puzu suju keuloye atsuzu no ayibohu lakhi chhitoi azu suphelu. 39 Tileno Gideon no Alhou vilo pi, “Ilau amlo idekevilo; ipelono itaghi atsa lakhi pisukuphalu pelo. Kishimae amhi yeho vechewono pejukeu lakhi shi juni. Ike itehi ye amhi yeho pelono thoqhai vepelo eno ayeghiu no dadaive pelo.” 40 Tipaji no piaketoi Alhou no shivetsu. Thanau inaqhe jukeuloye amhi yeh no qhaive aghi ikemu ayeghiye atsuzuno putsuchhe pesu aghive. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India