SAMUEL ATUGHIU 2 - BAIBEL (BSI)Hanna Kighini 1 Hanna no inikhu: “AMPEU no alokivi pesu imlo chhitsu; Niye ighono alovi ani pano ilau mlatsukeu ghenguno! Ino ighumiqo junu anie; Alhou no ikuphu tsukeu ghenguno niye kiutoi alokiqi kelae! 2 ‘Khunomu AMPEU toi akimthe kuhae; khumu pa toikeu kuhae, ningu Lhou toi sushokuluu kuhae.’ 3 Nongu qhekuza shekushu tavelo; nongu kijivilei chekeu inaqhoivelo. Kughengu AMPEU ye Alhou thwokha ithikicheu eno timiqo kumtsu lau pano xakutha benani. 4 Ighono akumtomi ghushimi wu asuzu hechhevae, eno miqemilei keqono akumtoshi thuwuvae. 5 Inahuu khunoqono akivishi ililai xuchekeno tipaqouno achuqupu ithuluni kelauno qeu khave, ikemu akhuava shichekeqoye muzuthi movae. Anuhami anipuqo huno anuli tsuni kutolo punu auva, Ikemu kutomo paza shichekeqo huye khunomu panongu sasu ngomovae. 6 AMPEU no pithiveno akuxu shiputhuve tsu ani; pano kithimi yeghilo timiqo hapuwuve ani eno pano qo akiniu sachile ghi ani. 7 Pano timi khami pesu kumlhomi kughulhotsu khamino kinimi shiluve pe ani; khami pesu kuchunuqhive eno khami pesu kijelo pukuve ani. 8 Pano kumlhomi amukhu lono sunheqhe eno athokhami pesu avekusa kuxu lono xaqhetsu. Pano kukami pesu panongu kusa pau shitsu eno panoqo pesu akishe agigihu alo qhitsue. Ayeghi boqha ye AMPEU wu ke; tipaqo shouno pano ayeghi kughulhoe. 9 Aghokulumi kuxu ye pano shokha tsucheni ikemu alhoksami ye akuzu lono hauve cheni; Timi lakhiye pa kumto lono tokulu shilu chemoe. 10 AMPEU ghumiye shipsave nani; Pano kungugha lono tsutsu kusuno panoqo mujo nani. AMPEU no ayeghi kumtsu shou xakutha be nani, pawu kukau lau akuka tsu nani, pano kishelu keu akukau tokulu tsu nani.” 11 Tipathiu Elkana ye paki Rama lo wove, ikemu anu Samuel ye Shilo lo ngoveno achineu Eli qholono AMPEU qe acheuve. Eli Nuliqo 12 Eli nuliqo ye ighono timi lhoksami shive. Panonguye AMPEU lau kumu amlo tsumove. 13 Tilikhi kumono achinemino timiqo launo lumasa keu khuayeh lakhimu pemove. Tishinike zuqhu timi lakhino pa ghakishi kumllagho tsuniye ighikelo, achineu qeuno ayi shokuba kuthu shikeu lisa pesu ighieno ashi lho aphi lono jipesu wuveche, 14 lho akeu lono pano khijehi jilu keno kumtsu pesu wo achineu tsuveche. Israilmi Shilo lo akumllagho tsuniye ighikeqo kumtsu lau hitoi shicheke. 15 Tilikhi kumono atha pitinike ghatha lumphi lono achineu qeuno ighino timi khuuno akumllagho tsuniye pesu ighi ani keno tipau vilo ighieno ishi piche: “Achineu pelono kusachu peni ke ashi kitila itsulo; kughengu paye olauno lhove keu shiye laju amono akuxu khu ani.” 16 Tsala, timi huno “Ningu atughushi atha pitive paghikeuno achipie, tithiuno nono kiu lunishi anikeno lulo,” ipi aye achineu qeuno “Tishimoe, itehino itsuve paghilo! Nono tishimo aye ino angka lono suxa pesu wuve nani” ipiche. 17 Hitoi keu xine Eli nuli pamano mlache keu AMPEU zulo ighono kuthokuzu shive, kughengu pamano AMPEU mllaniye sughikeu kumtsu agigihu tsumoveke. Samuel no Shilo lo akeu 18 Tipa ghulokilo Samuel ye akimthe phino papo khapuno AMPEU hukuthu kumla shiche. 19 Ampe atsutsulo pa zano chije boboi keu phikuzu ghopesu ighino likimi pama ampe ampelo aghakishi kumllagho tsuniye ighike ghuloki lono suwo tsucheke. 20 Tishi aye Eli no Elkana ngo pa nipu pama kumghatsu ghi Elkana vilo ishi piche, “AMPEU pelo atotiu hipau vechewo nokujono anu hipau AMPEU lau ikhiphepe tsuve keu zuqhulo anu kumgha tsupeniu.” Tishiveno pamaye akilo wovecheke. 21 Kuchono AMPEU no Hanna kumghatsuno anu kuthu totimi kini ishi ithuluke. Samuel ye AMPEU hukuthu kumla lono saphe puthulu. Eli eno Panuliqo 22 Eli ye ighono muchomi shive. Panu pamano Israilmi lau mlachekeu kumtsu eno tilikhi kumono panu pamano totimi khunoqo Akumllaki kulaghilo mlachekeno tipaqo sasu zukeu ghili ghi chiluche. 23 Tighenguno pano pama vilo pi, “Nokujoye kushiye hikithipu kumla shicheni kya? Kumtsuno nokujo kumla lhoksa ghili ivilo pi acheni. 24 Inuliqo, tavelo! Hiye ighono amlo ghimepuke, AMPEU wu timiqono hikithipu shi akeuye ighono muza ke. 25 Tsalatsa timi lakhino kutami lakhi sasu kimthi kutsala aghi aye, Alhou no pa saphuniche; ikemu AMPEU ye timi khuno pa zulo axine shi anikeno kishipuzu tipau saphukulupu shini kya?” Ikemu pamaye pama papuno kutsukeu tsa initsumo, tighenguno AMPEU no pama pithive nikeu shive. 26 Samuel ye AMPEU zuloghi timi zuloghi atiche kuhano aloke shi thuwuve. Eli kibo Ghengu Piputotsu 27 Tungkupmi lakhino AMPEU launo ighikeu sutsa hipau pesu Eli lau sughi: “Kughou nongu pasu Aron eno pa laghaqo Ijipmi kukau quaxemi shi achekeno, ino ikutoshino Aron lau pephe piye. 28 Israil lo ashiayehqo dolono ino pa lagha kishepheluno iwu achinemi shipenike, akumlla khache alo huthu penike, axokutsungu piti kutsungu penike eno pakutakeu phimini pepuno isasu kuptsa penike ghenguno kishelue. Eno aghakishi kumllagho sughikeulo panongu saje ghi ighilupe nike ghenguno ahza tsue. 29 Tishiaye ino iwu timi qo launo aghakishi eno apulou kumllagho khukeu loghi kughuvu ghi anheshuuve keuye hiye kiu kya? Kushiye kya Eli, noye ni nguno alau onuliqo gihuveno pama pelono iwu timiqono imllaniye sughikeu aghakishi gho akiviu haha luuwuvepe kya? 30 Ni, AMPEU Israil Lhou no wovekeulo olagha eno okibolomi pelono alhokuthu iwu achinemi shiche peni pi tushoqhi puae. Ikemu itehiye ino pi ani—niye nongu avehupu shimae. Tipau zuqhulo timi khunono igihu sumsa cheni keno nighi tipaqo gihu nani, eno khunono ikutha kughashi cheni keno nighi tipaqo milive nani. 31 Inijulo, okibolo eno olaghalo lhothemi kumtsu ino heqhi khavetsuni keu ghuloki ighini cheni, tishikeu lono okibolo timi khuumu muchomi kutolo xuwo tokeu shipemoni. 32 Ino kukumgha kumtsu pesu Israil lagha kutami lau tsuvenia, ikehu noye tipau jupesu anheshu eno amlo ime nani, ikemu okiboloye khunomu otoi muchomi shino thipemo nani. 33 Tishi aghinamu ino olagha lono ikowo keqo lakhiye ghupe qhitsuni eno pano achineu kumla shipulaghi ihuthu penani. Ikemu paye anhethi icheve nani eno tishikeu lono lajupu kumtsu puhave nani eno olagha kutamiye kumtsu aghime kusashi thikhave nani. 34 Kughou onu Hofni ngo Fineha pama kinikujo tsala lakhi lono thiveni keno, ino ovilo thime kumtsu pikeu achipika nanipi okiche tsu ani. 35 Niye achineu lakhi kishelunia khuno ino pikeulo aghokulu shinikeno eno ino shinishi keu toi shitsuni keno tipau kisheluniae. Ino kishephelu keu akukau zulo mlape nike ghenguno ino pa lagha kughuko tsu nani. 36 Olaghaqo khukhumu achili shi xu aghilu keuye achineu tipau lau wuno pisa ngo achuqupu khuwu nani eno ishi pinani, Ipelo asho tachumu chu kulupu shi achine kumlalo ije sutsulo ipi nani.” |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India