SAMUEL AKINIU 2 - BAIBEL (BSI)Juda lo David no Kalu 1 Tipathiu, David no AMPEU iniju, “Niye Juda lo taunqo gholo lakhilo wuno tipau qhasuluve nike kishi nia?” AMPEU no khochile. “Alou.” “Khikhiu kya?” pi David no iniju. “Hebron qhasuluvelo” pi AMPEU no pi. 2 Tighenguno David no pa nipu Jezril lono ighikeu Ahinoam ngo Abigail puzuu Nabal nipu, Karmel lono ighikeu pama sasu Hebron lo wuve. 3 Pano pawu timiqo eno panongu nipu nuli ghi sasu wuno panonguno Hebron hokumxalo taun akeqo kumtsulo ngoluve. 4 Tishino Juda lo kuamino Hebron lo ighino David kishe pesu akukau shive. Kughou Gilead lo akeu Jabesmino Saul kumo shiqhove pikeu David no chilukeno 5 pano timi khami hapuwuno asutsa hipau pesu piwu; “Nonguno sukumsa akukau lau akeu vechewono pa kumo shiqho tsukeu ghenguno AMPEU pelo nongu kumgha tsupeniu. 6 Itehi ghi AMPEU no nongu lau kupu eno pukhube kulu alupeni. Nongu kumla kivi ghenguno nighi akivishi nongu heju nani. 7 Akumto shilo eno amlo vilo; Juda lo timiqono ipelo panongu kukau shi ikisheluvae.” Ishboshet no Israil Kukau shi 8 Saul ghushimi shou zahtsuu Ner nu Abner ye Saul nu Ishboshet sasu Jordan kathasu Mahanayim lo pove. 9 Tishino Abner no Ishboshet pelono Gilead, Asher, Jezril, Efraim, Benjamin eno Israil lughiqha kumtsu shou akukau shiluvepe. 10 Pano Israil yeghi shou akukau shiluke ghulokilo apunu mpe lhobidi shiae eno paye ampe kini ayehpelu. Ikemu Juda laghaye David lau sukumsa tsuuve no 11 paye Hebron ngo Juda yeghiqha shou ampe tsuni no tuxa ayeh pelu. Israil ngo Juda dolo Aghushi 12 Abner ngo Ishboshet qholo kijemiye Mahanayim lono iqe su Gibeon lo ighive. 13 Joab khuu paza Zeruiya keno eno David qholo kijemi kutami ishi kumtsa ayizukucho hula hilau ishi agi kujughi homxa pesu iqalukha. 14 Abner no Joab vilo pi. “Apumi amqo khami hulaumi hilaumi aghu shijupelo.” Joab no khochileve “Tishijupeni” 15 Tileno Ishboshet kudaumi eno Benjamin lagha lono ighikemino David qemi chighikini ishi aghushi thuve. 16 Panongu milakhi khino pututa she amzulo pututa ghumi kutsulo tsuquno azuta pesu chuxuqhi thu; ikeloye panongu kumtsu kumtsa ikiqi thikhave. Ike tighenguno Gibeon lo a-a tipau pesu “Azuta kikihi luqha” ipi kutsue. 17 Tileno aghushi alau itho ipeghive eno Abner ngo Israilmiye David wu timiqono theqhiluve. 18 Zeruiya nu pano kuthu tipau gholo ae; Joab, Abshai eno Asahel. Asahel ye aghalo ashetsu toi ighono muthutheyi pokulumi ke. 19 Pano vejoi Abner hathuve eno pa lau posusu ighi. 20 Abner no idewo jupuwo no pi, “Khuu kelayeke Asahel kenalae?” “Iyei” pi pano khochile. 21 Abner no pi, “Ihachekevilo! ghushimi gholo milakhi huno pano kiu pecheghini keno ti lulo.” Ike tishimu Asahel no pa hathuve. 22 Itaghi Abner no pa vilo pi, “Ihakevelo! Kushiye oyivepeni keu noye ikite anikya? Niye othikuzuu Joab kishi sasu kusholulo pikya?” 23 Ike tishi piamu Asahel no pa phemono cheuve; ikehu Abner no shothiu no pangu qhupuwu keuloye Asahel kive chhepili susu angupa amqau no iho ipeghive. Tileno Asahel ye ayeghilo iluqi thive, tishike lono timi kumtsu pano ikiqi ngovekeu alo ighino puthughono jua. 24 Ikemu Joab ngo Abishai pamano Abner hathuve eno tsukinhe ilove kemtsa lono pamaye Amma tolo ighilu, tiye Gibeon ghasaqha laghi wucheke kudau Gia au ajeu kudau ake a-loke. 25 Benjamin lagha timiqono Abner suhomxa pesu naghuto tsuqa lono ngokheluve. 26 Abner no igha Joab ku “Nikujoye alhokuthu hishi aghushi acheni keshea? Hishi ashekhalo kiumu ithumlano kimthikeu kukhu kimiji likhi ithuluve nani. Ningu ghi noghakhumike. Noye ado khitohilo owu timiqo ahza tsuno ni ha anani kya? eno kughono ni hamove nani kya?” 27 Joab no khochile, “Ino xukuau Alhou jeku tushoqhi khochile ani, tsala nono pimoke aye iwu timiqoye panongu thikuzumi inaqheno mu hakuqo moveni che.” 28 Tishino Joab no afuko ighasusu pawu timiqo pelono Israilmi hakuqo movepeniye shike; ikehu tileno aghu shimove. 29 Abner eno pawu timiqoye tipaji kupuju Jordan khila bache; panonguno Jordan puthalu, eno thoghiu atsala kupuju ala checheno panonguye Mahanayim alo ighilu. 30 Joab ye Abner no pa hamove kethiu pawu timiqo kihi kutsujukelo Asahel kihi sukuqha kelo pano chighitoku puhave aghi. 31 David wu timiqono Benjamin laghami Abner timi 360 pithivetsu. 32 Joab eno pawu timiqono Asahel kumo pesu ighino Bethlehem lo pano lagha kumo kilo qhovetsu. Tishiveno panongu puthotsu ala chesusuwo thanauno Hebron lo ide ighilu. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India