Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

SAMUEL AKINIU 19 - BAIBEL (BSI)


Joab no David Sakiyi

1 Akukau David ye Absalom ghenguno amlo ime qa anipikeu sutsa Joab vilo pive.

2 Tighenguno tipa tsalalo tolukeu lokivi huye David wu ghushimi ghenguno amlo ghimepu shive, kughengu akukauno panu ghenguno amlo ime akeu panongu ghi chiluve.

3 Ikehu panonguye ghushimi aghushiqa lono tomlaveno kujokighiyive keqo toi mkhanono aphughilo idewokhave.

4 Akukauye pa gi kuzupuveno ighono ighamuku qae. “O inu! Inu Absalom! Absalom, inu-o!”

5 Joab no akukau kilo wupuzu pa vilo pi, “Ishi nono owu timi khunoqono—okuxu pukhalutsu, otionuli, onipuqo eno onipu amshiuqo kuxu xalutsu keno timi tipaqo shipunhave tsuae.

6 Noye khunoqono osasu kimthi cheni keno tipaqo kuphu cheni! Olikhi okutoshino mutsuqheyi piyeve ake owu kijemi owu timiqoye kiumu oghenguno ame kuapu shi movae. Absalom no ishi akuxu aghikepi aye eno ningu kumtsu thikhave aghikepi aye noye ighono alovini chekenapi ino ithivae.

7 Itehi wuno owu timiqo iqhi kithetsulo. Ino AMPEU jelono tushoqhi pi anike nono tishi moaye, thoghiu inaqhe timi khumu ogholo ngoni chemoe. Tipau huye okuxu thaqhulo ighono alhoksa kuchou ghime shive nani.”

8 Tileno akukau ghi ithughive eno wuno aphughi khagho phivilo iqave. Pawu timiqono paye tilehi ngo ani pikeu chiluno kumtsuno pa suhomxape pa jue. Tishi ake dolono Israilmi kumtsu pututa kilo pokhave.


David no Jerusalem lo Idewo

9 Aghakhu kumtsu lono panongu likhi panongu dolono kiyi-mto ipeghive. Panongu lakhino lakhi vilo pikile, “Akukau David no ningu ghumi ulono ni xalutsue,” “Filistiyami launo ni susholu, ikemu paye Absalom msano aghakhu qhiveno pove.

10 Ninguno Absalom pesu ningu kukau shiniaye kishelu, ikemu paye aghushiqa lono ghiqhi pithivae. Tighenguno khamino Akukau David sachile saghini keu pukaputsa kepue!”

11 Israilmino kuptsa akeu sutsa Akukau David tove. Tighenguno pano achinemi Zadok ngo Abiathar pama hapuwuno Juda yeghilo sakiphemi iniju wupe, “Nonguye akukau pelono pa kuka alo ighi penike ghenguno kushiye nongu ashekhau shiani kya?

12 Nonguye ilaghaqo, ishi iji lono wokeqoke; tighenguno nonguye kushiye isachile saghi nikeulo ashekhau shi auvekya?”

13 David no panongu pelono Amasa vilo pitsupeniye ishipi, “Noye ilaghamike. Ishi nguno hilauno ino okugha pesu Joab zuqhulo aghushimi shou ampi shipeniae. Tsalatsa ino tipau shikupumo aye Alhou pelono iheqhi pithive peniu!”

14 David tsa huno Juda lo timiqo kumtsu mlo kuchuu shiluveno pa lau anikeu shive, ikehu panonguno pa vilo pawu kijemi kumtsu sasu ighivelepi asutsa pi puwu.

15 Akukauno pa lalo idewoche kelo Judamino Jordan lono pa sasu kusholu, panonguye Gilgal lono chesu pa saluniye aghoki vechesu ighikhake.

16 Tishike mtsa lono Benjamin lagha lono ighikeu Gera nu Shimei khuu Bahurim lono ighikeno pano Akukau David sasu kushoniye Jordan lo pohughi.

17 Pa gholo timi 1,000 Benjamin lagha lono ighikeqo ae. Ziba khuu puzuu Saul kibolomi qeu shiche keno pa ghi pa gholo anuli chighi pungu eno aqemi muku ishi sasu ighi, panongu kumtsu akukau no Jordan tolumphi lono azuuno ighikhave.

18 Panonguno aghoki kakutha-a lono katha iku akukau lojimiqo salu eno akukau no shinishikeu toi shitsu. Akukau no katha ikuniye aghili kuto akelono, Shimei no pa zulo itsaqi zuveno


David no Shimei Kimiyeve

19 pi, “Akukau Akijeu, nono Jerusalem qhiveno wuveniye ake tsalalo ino pimivekeu kipimi kumsumavetsulo. Imithi tsu kevilo momu ikipimi khilemu kumsutsu kevilo.

20 Ino ithi ani akijeu, niye axine shiveke tipau ghenguno ahuu akeqo shiyeh dolo ipaghino ighipuzu ishino osasu kushono osalu ani akukau akijeu.”

21 Zeruia nu Abishai ghi pi: “Shimei ye pithive kuzupu shi anie kughengu AMPEU no akukau shipeniye kishe keu pano ghushoke.”

22 Ikemu David no Abishai ngo pa thikuzuu Joab pama vilo pi, “Khuuno okukumsu iniju kenoa? Noye akukupuna itsu kitheniye shi anikesha? Niye itehi Israilmi shou akukau ke, tighenguno ishiye Israilmi khuumu pithive mlae.”

23 Eno pano Shimei vilo pi, “Ino ovilo hi piqhi anike noye khilemu pithimo nani.”


David no Mefiboshet Kimiyeve

24 Tipashelo Saul tili nu Mefiboshet no iqighino akukau sasu kusholu. Paye papukhu mu qhumo, pa kichimhi mu miyemo momu pa phimini mu akukauno Jerusalem qhiveno akiniu tokulu shisusu ighimoke dolo kiumu shikimithemoe.

25 Kughou Mefiboshet no Jerusalem lono ighino akukau sasu kusholukeno, akukauno pa vilo pi. “Mefiboshet noye igholo wumoe, kushiye tishi kya?”

26 Pano khochile, “Akukau Akijeu, nono ni ithi anike, niye aphiau kinita kemie. Ino iqemi vilo iwu gadaha lo ikughuqalo, tishi anguno nighi ogholo kumtsa wuniye shike, ikemu pano ipishiqhive.

27 Akukau akijeu, paye ikugha pesu ovilo mikive, ikemu noye Alhou wu kungumi toike ghenguno kiuno achipi keno ti shilo.

28 Ipu lagha kumtsu Akijeuno pithive kuzupu shi ae, ikemu nono ipelo oghulhu lupa lono kumtsa chulupe kepu shitsue. Niye tinguno alau akukau akijeu launo kikimiye alla khusu kupha akepu kuhae.”

29 Akukauno khochile, “Noye kumu pisukupha kevelo. Ino Ziba okujo pelono Saul wu tinhemgha kumtsu kusajelu penikeu shi xathave tsuae.”

30 Mefiboshet no khochile, Ziba pelono kumtsu luvepelo, “Ighenguye akukau akijeuno kumu shilusamono akilo ide ighiluvekeuno lukumkha shivae.”


David no Barzillai Kimiyeve

31 Gileadmi Barzillai ghi Rogelim lono ighino Jordan lo akukau salunike ighi.

32 Barzillai ye ighono kitemi shivekemi, apunu mpe lhotache shiae. Paye ighono kinimi kehu akukauno Mahanaim lo ake ghulokilo pano achuqupu kumtsu akukau tsucheke.

33 Akukauno pa vilo pi, “Noye Jerusalem lo igholo ighivelo eno ino akivishi otucho hejuni.”

34 Ikemu Barzillai no khochile, “Niye kushiniye akukau akijeu gholo Jerusalem lo wu anikya?

35 Niye ipunu mpe lhotache shivae, ikehu kiunomu ilopivi kulupu shilumae. Ino kiu chu-sho anikeno kumu kimchi lumovae eno niye alekiphemi sutsa ghi chimlavae. Tighenguno ikughapesu okupuna tsukeu likhi shi auveniae, akijeu.

36 Niye kumu asaxu kije ithulu kuzupu kumoe. Tighenguno niye osasu Jordan hechesu kitila ogholo wuni,

37 tishino niye akilo idewono ipu-iza kumo phivi lono thi-pelo. Ipuzu inu Khimham hi anike, pa pelono oqe chepelo; ogholo pa sasu chevelo, akukau akijeu, nono pa ghenguno kiuno akivipu kumsuluni keno ti shitsulo.”

38 Akukauno khochile, “Ino igholo pa sasu wuno pa ghenguno kiu kiumu nono shinishikeu shitsunie. Noghi nono kiu khunikeno ti shitsunie.”

39 Tishiveno David ngo pawu timi kumtsu Jordan heche ikukhave. Pano Barzillai mumave eno kumghakeu petha shivetsuno, Barzillai ye akilo idewovepe.

40 Kughou akukauno katha ikukeno Juda lo timi kumtsu eno Israil lo timi tuxa ishi ighino pa salu, paye Gilgal lo wu eno pa gholo Khimham ghi sasu che. Khimham no pa gholo cheve.

41 Tileno Israilmi kumtsuno akukau lau ighino pa vilo pi, “Akukau akijeu, nithikuzumi Juda lo akemiqoye kiu kumsulu puzu panonguno itehiye ighieno okibolomi eno owu timiqo Jordan hechesu osalu nikeu achipiepi kumsulu kya?”

42 Tileno Juda lo timiqono khochile, “Ninguno tishikeuye akukauye niu timi lakhi ke ghengunoke. Tighenguno nonguye kushiye tino nongu mlo ide anikya? Paye nichuqupu me mu tsupuamphi momu paye kiu nhemgha mu kumu nitsu mphi.”

43 Israilmiqono ghechilepi, “Ninguye nongu nguno ghuthu chighi shoumu akukau David pukhakepu ani paye nowu timi shi aghinamu. Tighenguno nonguye kushiye ni jukunatha anikya? Ningu paghino akukau sachile saghiveni keu kuptsa phe tughu shilukeu kumsumavekepu kumoe!” Ikemu Juda lo timiqono Israilmi nguno ighono akumou shi pano chipiu pukhae.

Sumi Naga CL Bible - BAIBEL

Copyright © 2013 by The Bible Society of India

Used by permission. All rights reserved worldwide.

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan