SAMUEL AKINIU 15 - BAIBEL (BSI)Absalom Hekibide 1 Hipathiu Absalom ye khurkulu ngo khurshi eno pa gholo timi lhopungu pa sachepe nike kutoluve. 2 Paye inaqhe itheno ithuveno aphughi khagholo alaghi phivilo puthugho ngoche. Kugho kughomu khunoalano kiwala kutsala keu pesu akukau pelono xatha tsupeniye tipa alo ighiaye Absalom no pa kuno paye khilauno ighi anikeno inijuche. Timi huno paye khuno lagha lono ighi keno pa vilo pive kethiu, 3 Absalom no ishi piche, “Julo, nono pukha akeuye achipilo eno akivie, ikemu akukauno otsa kugha tsupenike timi khumu kishe puwu puamoe.” 4 Absalom no highi pi, “Ino xakuthau lakhi shi aghike aye! Khuu khuumu kutsalakeu momu pukhanishi keuno ilau ighikelo ino achipiu xakutha shipesu pa tsuni cheke.” 5 Kugho kughomu timino Absalom lau ighino itsaqi pa tsu aye Absalom ye pau chhopuwo timi mutuluveno tipau muma cheke. 6 Absalom ye Israilmi khuu khuumu akukau launo xakutha luniye ighikeu hitoi shiche kehu panongu kumtsuno pa gihukepu shiluve. 7 Ampe bidi thiu Absalom no akukau David vilo pi, “Akijeu, ipelo Hebron lo idewo pelo eno ino AMPEU lau ashoqhi shipua keu shilupelo. 8 Ino Siriya yeghi Geshur lo akelono AMPEU lau tushoqhi puakeuno tsala pano isachile susu Jerusalem lo idewo aye, Hebron lono ino pa mllla nikeu shipuani.” 9 Akukauno pi, “Akivishi wulo.” Ikehu Absalom ye Hebron lo wuve. 10 Ikemu paye Israil lo ashiayeh kumtsu lau asutsa kiyeve ghi pi, “Nonguno kughou afuko ghugha eno ashekushu sutsa chiluni keno Absalom no Hebron lo akukau shiluvae ipi asheshulo!” 11 Tilehi timi 200 Absalom no kusuke ghenguno pa gholono Jerusalem lo wue; ikemu panonguye amqu shipuakeu kumu mthano akupulu kivi lono pa gholo wue. 12 Pano kughou aghakishi kumlla tsu akeno Absalom no Akukau David mijekutsu toi Ahitofel Gilo taunlo achekeu paghi kusaghipe. Akukau peqhivenike akumtoshi kusuqeluve eno Absalom timiye alaushi ikowove. David ye Jerusalem lono Pove 13 Aghinimi lakhi ighino David vilo hitoi pithi, “Israilmiye Absalom lau sunikeushi panongu kutoshino tushoqhivae.” 14 Tighenguno David no pa qholo kijemi khunoqo pa sasu Jerusalem lo akeno panoqo vilo pi, “Ninguye Absalom launo pokalunishi aghiaye mtazu paikhavi lono cheve masae! Papashilo tikumo aye paye itheno hilehi ighiveno ningu theqhi luveno aphughi lono ningu kumtsu heqhivenosae!” 15 Panonguno khochile pi, “Alo, Akukau akijeu, Nono kiukiu pimu tipaqo shinike ninguye kutope ani.” 16 Tighenguno akukau kibolomi eno pawu kijemi kumtsu pokhave, ikemu pa nipu amishiu pano chighi ye akukaki hejukutsu aghipenike ghenguno tipa alo qhiveno cheve. 17 Akukau eno pawu timiqo kumtsu aphughi qhiveno wuchekelo panonguno aki ashekhau lo kumqo ngo. 18 Pawu kijemino pa shelo puthugho ngo eno akukau ghukhemino pa zuwu shino wue. Ghushimi 600 Gat lono pa papesu ighikeqo ghi azuu huvepe, 19 tileno akukauno panongu sakipheu shi akeu Ittai vilo pi, “Nonguye kushiye nigholo wuniye chekhani kya? Idewolo eno akukau akitheu gholo ngovelo. Nonguye inami lakhi nongu ghakhu lono kupokichemi shivekeqoke. 20 Nonguye hilehi ado ikhonhei likhi kughuna aphi tighenguno niye nongu pelo igholo kupokichemi shiche penishi amoe. Kughengu nighi khilau wuni keno kumu mtha aphie. Idewo khavelo eno no ghakhumi ogholo sasu chevelo eno AMPEU pelo olau kimiyekeu eno olau kuchoushi alupeniu.” 21 Ikemu Ittai no khochile pi, “Akukau akijeu, ino AMPEU je lono tushoqhi anike tsala akithipushi aghimu niye nono khila khila wunamu ogholo wunie.” 22 David no khochile pi, “Aghile kuchou! Tishiaye kholou!” Tighenguno Ittai no pawu timiqo eno ititunu kumtsu sasu cheve. 23 David papemino cheve kemtsa timiqono ighono ighamuku. Akukau ye Kidron ghoki kathasu ikuve eno pawu timiqono pa papesu wu eno panongu kumtsu aqoshi aghasaqha kudau wuve. 24 Zadok achineu ghi tile che eno pa gholo Levimi ghi ae, panonguno akimthe Puloshoqhi Bohu xapusu cheche. Panonguno ti Puloshoqhi Bohu peqhe pesu timi kumtsuno aphughi hechelumono ake kutolo ngoa. 25 Tishive kethiu akukauno Zadok vilo pi, “Puloshoqhi Bohu pechile pesu aphughilo suwuvelo. Tsala AMPEU no ipulo aghiaye ghulo lakhi loye ipelo ide ighino Puloshoqhi Bohu ngo tipau qhikeu ithulu peni aphie. 26 Ikemu tsala pano ipulomokeu shi aghiaye pa pelono kiukiumu pa gho apulou lono ilau mlapeniu.” 27 Tinguno alaughi pano Zadok vilo pi, “Julo, onu Ahimaaz ngo Abiathar nu Jonathan ishi sasu aphughilo akivishi idewolo. 28 Tishi akedolo niye aghoki katha ikukelo aghasalo olauno asutsa chilumoke kutolo okhe aghinia.” 29 Tighenguno Zadok ngo Abiathar pamano Puloshoqhi Bohu pechile susu Jerusalem lo suwuve eno tile qhipuave. 30 David ye Oliv naghuto lo qa-ghi iqhove, pa pukhu kumsa eno amlo kusa michishi pa kutsu kuzu puveno cheve. Pa papechekemi ghi kumtsuno panongu kutsu kuzupuveno qa susu wue. 31 Kughou Ahitofel no Absalom hekibide gholo sukuqhavae pikeu David vilo pithi keno pano inikhu. “AMPEU, kimiyeno Ahitofel no kutsumije piyekeu aghuzu-anikha shivetsulo!” 32 Kughou David no iqho naghuto toghi tolukeno, tipa alo mllakepu-a lakhi ae, pano pukhube chekeu pa shou Hushai Arkhimi huno pa phi suxuve eno pa kutsulo ayeghi epukuno pa sasu kusholu. 33 David no pa vilo pi, “Nono igholo chechemu noye ighenguno kumu avehupu shilumo nani. 34 Ikemu noye aphughilo idewono Absalom vilo ishi pilo, ‘O akukau, niye oqemi shinie; ino wovekeulo opu qemi shicheketoi itehiye niye oqemi shinie’ ipilo. Ahitofel no kiukiu kukutsu tsupimu tipau hebidelo. 35 Achinemi Zadok ngo Abiathar pama ghi tilehi aghi nani; Akukau kighikilo nono kiu chilukeno tipaqo kumtsu panongu vilo pilo. 36 Panongu gholo Zadok nu Ahimaaz ngo Abiathar nu Jonathan ishi ngo aghi nani, nono panoqo ilau hapuwulo nono kiu sutsa chilukeno ti kumtsu pithi puwulo.” 37 Tighenguno David shou kuchou Hushai no Absalom no Jerusalem tokemtsa pa ghi tile ideighilu. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India