MATTHEW 12 - BAIBEL (BSI)Sabat Pinye vehu Inijukeu ( Mk 2.23-28 ; Lk 6.1-5 ) 1 Tishiwo kushuwa kumolo Jisu no Sabat tsalalo aghilu lakhi vechesu wuche. Pa khopemiye mzuthive, ikehu panonguno aghipe muxu pesu chuche. 2 Ikehu Farisimino ti ithulu puzu Jisu vilo ishipi, “Julo, okhopemino Sabat tsala lono hitoi shikeu hiye ni-yezah hebide anie.” 3 Jisu no ishi khochile, “Kughou David ngo pa gholo chekemino mzuthive keno kiu shikeno nonguye phuju mphi kesha? 4 Pano Alhou kilo ilo puzu pa eno pa gholo chekemino Alhou mllakeu sho chu, panoqo ghenguno asho tipau chunikeu Ayezah lo kuhae, ikemu achinemi likhino tipau chulunikeu shiae. 5 Momu Sabat atsu-tsu achinemino achinekilo Sabat tsala kitiqeve acheni keghi panoqo shou akipimi shitsu chemo kepi nonguye ayezahlo phimla kesha? 6 Ino nongu vilo pini, achineki nguno akijeu kiukela hile lakhi ani. 7 Kuchoyesulo, ‘Niye lhoxu heqhino mllakeu lunishi moe ikemu kimiyekeu lunishie’ ipi puakeu nonguno kuchouno ithike aye, nonguye akipimi shimokemi pevemo nicheke. 8 Kughengu ni Timi Nuye Sabat pinye shou Ampeu ke.” A-u Kithimi lakhi ( Mk 3.1-6 ; Lk 6.6-11 ) 9 Jisu no tileno chesu wuve puzu Sinagog lo ilo. 10 Timi lakhi a-u thivekemi tile a. Tile akeqo gholo khamino Jisu no akumou shikeu ngukuni kehu panonguno pa vilo ishi iniju, “Sabat tsala lo shipivi kepu ayezahlo anima?” 11 Jisu no khochile, “Nongu gholo timi khuuno pano bheri lakhi aghini eno tino Sabat tsalalo azulakilo ilulove aye tipau tshupesu sunhephevemoni kya? 12 Timi lakhiye bheri nguno shishe amekushoe! Tishiaye, Sabat tsalalo akumla kivi shinikeu ayezahlo anie.” 13 Tishi puzu pano timi vilopi, “O-u xachholo!” Timi huno pa-u xachhoe eno pa-uye tuxau hutoi vithayive. 14 Ikemu Farisimiye ipeve puzu kishieno Jisu pithive nikeno kuchughu auve. Alhou no Kishephekeu Aqeu 15 Jisu no tipau chiluve puzu tipa-a lono xaidesu wuve. Timi kutomono pa papewu. Pano kusukinimi kumtsu shipivitsu, 16 eno kutami vilo pa ghili pikevilopi panoqo vilo tsatsayi pive. 17 Hiye Isaya tungkupuno ishi pipuakeu shikupuni kehue: 18 “Julo, ino kisheluvekeu iqeu, Ino qhuivulai chekeu, pa shou imlo kiqi acheni. Ino pa shou iGhungu betsu nani, Pano Ashiayeh jeliqo vilo iwu kughakutha sheshu tsu nani. 19 Ikemu paye kutsalamo nani momu ighamukumo nani. Paye alaghilalo asutsa-kumgha shimo nani; 20 Paye sukuho puakeu yeghu suchhemo nani, momu inhemimi keu kulu pinhevetsumo nani. Kuchou xakutha pelo theqhiluvepe moke kutolo pano sache nani; 21 Eno Ashiayeh jeliqono pa lau lakujupu anani.” Jisu eno Belzebul ( Mk 3.20-30 ; Lk 11.14-23 ) 22 Tile anhethi kighichekemi lakhi tughamino pa lolo akeu ghenguno atsa piphemla keu Jisu lau saighi. Jisu no timi hu shipivivetsu ikelauye timi huno atsa piluve eno anhethino ithuluve. 23 Timi kumtsuno akumzaqhiyive eno ishi pi, “Paye David Nu kekumo kesha?” 24 Ikemu Farisimino ti chilu puzu ishipi, “Timi hipauno tughami haphelu akeuye tughami shou Belzebul no akuka pa tsukehuke.” 25 Panonguno kiu kumsu puzu hipau pikeno Jisu no ithi akehu panoqo vilopi, “Akukaqha lakhino pano dolo kijetha aye kushuwa kumolo hauve cheni. Aphughi momu akibo khipauno pututa shelo kijethani keno ipopinyive cheni. 26 Ike Satan no Satan haphe napiaye pa likhi pa kijethave ani, tishiaye pa kukaqhaye kishi puzu puthugholuni kya? 27 Nonguno pikeuno Belzebul no akuka itsukeu pesu tughami haphe cheni ke ipike, tishiaye khuno nongu papechekemiqo akuka tsupuzu tipaqo haphelu chenipe kya? Nongu papechekemiqono nongu shou kughakuthau shiauvae. 28 Ikemu Alhou Ghungu lono ino tughami haphe ani, ike tiye Alhou yehkipe nongu lau ighi anie. . 29 Momu timi khuno timi akumtomi lakhi kilo ilono pa nhemgha puka puwuluni kya? Atughushi timi akumtomi hu tshupe qhive paghi masae, tishianguno pano pa kilo puka puwulu nanie. 30 “Khunono igholo kumo keno ighumie, eno khuno ipelo hekutsu pemo keno paye kutholeve anie. 31 Tighenguno ino nongu vilo pini, timino axine shikeu eno alhoksa piqhikeu kiu kiu namu pevetsulu nani; ikemu Aghungu Kimthe shou thaigha keu pikeuye pevetsumla nani. 32 Khualano ni Timi Nu shou kiuala pipuaghimu ti pevetsulu nani, ikemu khunono Aghungu Kimthe shou kiuala pini keno itehina itowu namu pevetsumla nani.” Asubo eno Tipau xathi ( Lk 6.43-45 ) 33 “Asubo akivi kughulhono tipa xathi akivi pithi lupelo, tikumoaye asubo alhoksa kughulho puzu tipa xathi alhoksa pithi peniae; kughengu asuboye tipaxathi pithi keuno ithive cheni. 34 Nongu apighi lojiqo| Nonguye alhoksake kishi puzu akivi piqhilunikya? Kughengu amlolo kiu kupukunoshi ani keno tipau akichino piphe cheni. 35 Timi kivimino pawu akivi pekutsupuakeu alono akivi ikhiphe cheni, eno timi lhoksamino pawu alhoksa pekutsu puakeu-a lono alhoksa ikhiphe chenie. 36 “Ino nongu vilo hi pini, kughakutha tsalalo timi lakhikhino pano kutokupuyimono piqhivekeu tsa kumtsu kihikulayi tsumasa nani. 37 Kughengu otsa piqhikeu pesu oshou kughathabe puzu okughape achipiu shipe kepu shina momu okughape akuqu- u shipekepu shinamu titoi shitsu nani.” Amchipu lakhi Khukeu ( Mk 8.11-12 ; Lk 11.29-32 ) 38 Tileno Ayezah kutsuchekemi ngo Farisimino pa vilo pi, “Ninguye opelo amchipu lakhi shipesu nipiye penishi ani.” 39 Ikemu Jisu no ishi khochile, “Hipa tiqhelimiye alhoksa eno Alhou phimokeqo kehu amchipu likhi phu acheni; ikemu Jona tungkupu pesu amchi shipiyevekeu thono amchipu kutauye tsumo nani. 40 Jona no pucho tsala kuthu putho tsala kuthu akha kije polo ngoke hutoi Timi Nu ghi pucho tsala kuthu putho tsala kuthu ayeghi qhou ngo nani. 41 Kughakutha tsalalo Nineve ghamino puthugho puzu hipa tiqhelimi ngukuno kideqhive nani, kughengu Jona no asheshu ighikelo panonguye Alhou lau amlo xaide ighike; eno jukutolo, Jona nguno akijeu kiuala hilehi anike! 42 Kughakutha tsalalo Apeu Akukaliuno puthugho puzu hipa tiqhelimi ngukuno kideqhive nani. Kughengu lino Solomonw alokutsu ininiaye ayeghi halau lono izu-susu ighi; eno jukutolo, Solomon nguno akijeu kiuala hilehi anike!” Tughakusano Xachileighi ( Lk 11.24-26 ) 43 “Kughou tughakusano timi launo ipeve puzu wuveni keno, tino akulhoqhiniye qhayike chhighalo itsu-susu a-a lakhi phu cheni. Tsala tino a-a phumlave aye, 44 tino ishi picheni, ‘Ino qhivekeu kilo niye idewojuni.’ Kughou tino ide-ighi keno, aki huye abo kumsa eno khukide kudayi puzu thwokha hekutsukiyipe puaghikeu ithulu. 45 Tileno tipauno wupuzu pa nongu alhoksau aghahwu tsuni saighi puzu iloghino tile ngove. Timi tipau lhoye atughulo nguno ashekha launo alhoksau shikitheve. Tihutoi lhokusakugha tiqhelimi hipaqo lau tishitsu nani.” Jisu Paza eno Pa thikuzumi ( Mk 3.31-35 ; Lk 8.19-21 ) 46 Jisu no timiqo putsa aphilono pa za ngo pa thikuzumi ighi puzu khalacheu puthughono pa putsani kepi inijua. 47 Ikehu timi lakhino Jisu vilo ishipi, “Oza ngo othikuzumiye khalau puthugho anike julo, panonguye oputsa nike iniju ani” 48 Tile Jisu no pa vilo pikeu vilo ishi khochile, “Izaye khuu kya? Ithikuzumiye khunoqo kya?” 49 Pano a-u chhopuwo pa khopemi kiche puzu ishipi, “Iza ngo ithikuzumiqo hi anike julo! 50 Kughengu timi khuuno iPuh kungughalo akeu ghoapulou shini keno tipaqono ithikuzumi, ichelimi eno izake.” |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India