Mark 1 - BAIBEL (BSI)Johan Baptist Sheshu ( Mt 3.1-12 ; Lk 3.1-18 ; Jn 1.19-28 ) 1 Alhou Nu Jisu Khristo wu Lokivipu sutsa huthutughu shikeu hike. 2 Isaya tungkupuno ishi yepua keu toi: “Julo, ‘ino ighinikishiu lakhi ozuu puwutsuno olaghi kutokupui aghi peni,’ ipi Alhou no pi. 3 Khuu kelano timino kughunamokeu-a lono ishi asheshu ani: ‘Ampeu laghi kuto pe qhilo, pano wukepu laghi muzuchoi shitsulo!’ ” 4 Johan Baptist no timi kughunamokeu-a lono timiqo baptiz shitsu eno panongu vilo asheshu: “Nongu xine lono xaide ighino baptiz shilulo eno Alhou no nongu xine qhivetsu nani.” 5 Judia tokujo qhalo eno Jerusalem phughilo timi kumtsuno Johan tsa ininiye wukhae. Panonguno pano xine pipheve eno Jordan lono pano panoqo baptiz shitsu. 6 Johan ye kemel mhino shikeu phimini pue, eno ashiyikono shikeu pokha pesu pa chita khapu, paye leusu ngo aghalo khingozu chuche. 7 Pano asheshu ishi pi, “Ithiu timi khuu cheni keno paye inguno akiqheue; niye itsaiqi pa pukhu kuqho kutsugha kighimu kuqho kuzu kumoe. 8 Ino azu pesu nongu baptiz shivetsuae, ikemu paye Aghungu Kimthe pesu nongu baptiz shitsu nani.” Jisu Baptiz Shilu eno Ghuju ( Mt 3.13—4.11 ; Lk 3.21-22 ; 4.1-13 ) 9 Tishiake holono Galil ghakhulo Nazaret phu lono Jisu ighi eno Jordan ghokilo Johan ulono baptiz shilu. 10 Kughou Jisu no azu lono ipeghi keno kungugha khaqhiveno Aghungu no miqhedu lakhi toi shino pa shou iqighikeu pa no ithulu. 11 Eno kungugha lono asutsa lakhi ishi chilu “Noye iNu, ino qhuivulayi cheni eno ojupe imloqi acheni.” 12 Paikhavi Aghungu Kimthe no pa hape timi kughunamoke-a lo puwuve. 13 Paye timi kughunamoke-alo atsala lhobidi Satan no pa ghujuae. Tughashi ghi tile ae, ikemu kungumino ighieno pa tucho-heju ae. Jisu no Akhakukhami Bidi Kulu ( Mt 4.12-22 ; Lk 4.14-15 ) 14 Johan kughape akughukilo suve kethiu, Jisu no Galil qhalo wuno alokivipu sutsa Alhou launo ighikeu pesu asheshu. 15 Pano ishi pie, “Ado achipiu hu ighivae eno Alhou yehkipe ye kupunuvae! Nongu xine launo xatsughu ighilo eno alokivipu sutsa pululo!” 16 Jisu no Galil zughi kumxalo cheche kelo, Simon ngo pa thikuzuu Andrew pamaye ayizulo akhame vesu cheghike pano ithulu, pamaye akhakukhami ke. 17 Ike Jisu no pama vilo pi, “Ipapelo, eno ino nongu pelo akha khakeshi timi kulukemi shipenie.” 18 Pamano mtazu panongu khame qhiveno pa gholo wuve. 19 Eno kitila chesu wukelo, Jisu no Zebedi nu Jems ngo pa thikuzuu Johan pama ithulu. Panonguye panoqo shukalo ngono akhame pukho aghi. 20 Pama ithulu kemtsa Jisu no pama ku, ikehu pamaye pama papuh Zebedi ngo ajume qemiqo ashukalo qhiveno pa papewuve. Tughakusa Hapheve ( Lk 4.31-37 ) 21 Panonguno Kapernaum lo ighi eno Sabat tsalalo Jisu no Sinagog lo ilono kutsu. 22 Timi khunoqono pano kutsukeu chilu keno shishe akichiqhive, kughengu paye Ayezah kukutsumi toimono anguagha kuami toi kutsue. 23 Tipa mtsano, tughakusa alolo akemi lakhi Sinagog lo iloghino 24 ighauve; “No eno ningu dolo kiu shikepu ani kya? O Nazaret noghami Jisu? Noye ningu kutsaveniye hile ighi ani kesha? Noye khuu kela ino ithi anie noye Alhou ghinimi akimtheu ke!” 25 Ikemu Jisu no ishi pa lomipi; “Inaqhoivelo eno timi launo ipevelo!” 26 Tughakusano timi sukuchokiniqhi puzu vekipighi ighano pa launo ipeghive. 27 Timi kumtsu shishe akumzaqhiyive ikehu panongu lakhino lakhi vilo ishi inijukile auve, “Hiye kiu kya? Kiuala akithe kukutsu keo? Timi hipauye anguagha kuamino ahza tsu akeshi tughakusa shou thotsu ahza tsue eno panonguno pa gholue!” 28 Ike paikhavino Jisu ghili Galil ghakhu kumtsulo vekuphawove. Jisu no Timi Kutomo Shipivi ( Mt 8.14-17 ; Lk 4.38-41 ) 29 Panonguno Sinagog lono cheve eno vejoi Simon ngo Andrew nokilo ilo; Jems ngo Johan pama ghi kumtsa tile iloe. 30 Simon paniye aghakimkino supuzu ihozu aghi, ike Jisu no tile ighi kemtsa panonguno li vehu pesu pa vilo pi. 31 Pano li lau ighino aulo tsuqupeno sunheputhu. Li ghakimiki hu viluve eno lino kuchukusho kuto pesu panongu tsu. 32 Kughou kijiliu shive keno tsukinhe ilove kethiu timiqono kusukinimi eno khunoqo philo tughami ilo akeno kumtsu sasu Jisu lau ighi. 33 Tile kuami kumtsu ighieno ahukikha suhope ae. 34 Jisu no kusukinimi ajeli kututa lono suakeqo kutomo shipivi tsu eno tughami kutomo hapheve tsu. Pano tughami pelo kiumu pipemo kughengu paye khuu keno tughamiqono ithi ae. Jisu no Galil lo Asheshu ( Lk 4.42-44 ) 35 Thoghiu inaqhe zughuyi aphi lono Jisu no ithu puzu timi kughunamoke-a lakhilo wu, tile paye inikhuae. 36 Ikemu Simon ngo pa kusamiqono pa phusu ighi, 37 kughou panonguno pa phulukeno pa vilo pi, “Kumtsuno ophu cheni.” 38 Jisu no khochile, “Ninguye acheaxulo aphu akeqolo wuni. Niye tipaqo phulo ghi asheshu masa, kughengu tishinike niye ighi.” 39 Ikehu, Galil qha kumtsulo pano izuwu puzu Sinagog lo asheshu eno tughami haphe. Jisu no Apughami lakhi Shipivi ( Mt 8.1-4 ; Lk 5.12-16 ) 40 Apughami lakhi Jisu lau ighieno qhoqhunhepe pa qhuiniju ghi pi, “Nono pulo aye, noye ishikimthelu nani.” 41 Jisu ye amloighiqhiyive eno pa-u chopuwo pa bupuzu pi, “Niye pulo anike mitheluvelo.” 42 Paikhavino apugha shipivi luve eno timi huye mitheluve. 43 Tishieno Jisu no mghachhoyi pa putsa puzu mtazu pa puwuve. 44 Jisu no ishi pi, “Hi ithilo, hipau pesu khuu vilomu pikevilo, ikemu vejoi achinemi lau wulo eno pa pelo ojukidekudai pelo, tishieno Muse no kiu ahza tsupuani keno tipau pesu oshipivi luvekeu ghenguno okumllagho tsulo, tishianguno timiqo zulo tino noye viluvea kepi timi piyekeu shilo.” 45 Ikemu timi huno cheve puzu tipau ghili inapugha zaleuve eno tipau ghili vekuphawuve, ikehu Jisu ye pekiphe shi-ghi taunlo ilolu nikeu shimlave. Tishikehu, Jisu ye timi kughunamokeu-alo ngoe eno aqha kumtsu lono timiqono pa lau ighi. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India