Luke 23 - BAIBEL (BSI)Jisu Pilat Zulo ( Mt 27.1-2 , 11-14 ; Mk 15.1-5 ; Jn 18.28-38 ) 1 Timi kumtsu puthugho luveno Jisu sasu Pilat zulo wuno 2 pa nguku thu: “Timi hipauno ni-timiqo sakughuzu cheghike tsuqulue, ike ni-timiqo vilo Rom kukau Kaiser lau asuqha tsukevilopi piaghi eno pa likhi pano Alhou no Kishephe puwukeu Mesiya akukau lakhi kepi aghie.” 3 Pilat no pa iniju, “Nono Judami kukau kesha?” Jisu no khochile, “Nono ti pianie.” 4 Tile Pilat no kishekiphe achinemiqo eno aqo kitikhi vilo pi, “Timi hipau pithivekepu akiqi kumu phumlae.” 5 Ikemu panonguno puzuu nguno alau shi tsatsai pi “Pa kukutsu pesu timiqo dolo kuqhu kidimokeu huthutsu anie! Galil lo pano huthu eno Judia kumtsu lo wue eno itehiye hilehi ghi ighi anie.” 6 Kughou Pilat no hi chilukeno pano iniju, “Timi hipauye Galilmi kesha?” 7 Jisu ye Herod no kachekeu yeghi bocho kudauno ighiepi chilukelo, pano Herod lau Jisu puwue kughengu Herod ghi tipa ghulokilo Jerusalem lo ighi ake. 8 Herod no Jisu ithulukeulo ighono alokivi shive kughengu paye Jisu ghili chiluche eno ado kushuwa lono pa ithulu nishi ache. Paye Jisu no akumzapu hami shikeu ithulunike lakuju shiae. 9 Tighenguno Herod no Jisu vilo kiuala kutomo iniju, ikemu Jisu ye atsa lakhimu khochilemo. 10 Kishekiphe achinemiqo eno Ayezah kukutsumiqo no azuu wuno Jisu ngukukeu tsa pie. 11 Herod eno pawu ghushimino Jisu thaqhi eno jumthiqhi ghi peitha. Panonguno aphi aghile lakhi pe pa pu-u eno Pilat lau saidewuvepe. 12 Tipa tsalanino Herod ngo Pilat pama ashou shiluve, pama hipa zuuye aghumi shi acheke. Jisu Pithive penike Xathave ( Mt 27.15-26 ; Mk 15.6-15 ; Jn 18.39—19.16 ) 13 Pilat no kishekiphe achinemi ngo sakiphemi eno timiqo kukutsuno 14 panongu vilo pi: “Nonguno timi hipau ilau saghino pikeuno pano timiqo sakughuzu cheghie pi! Itehi nongu zulono ino pa ghuke juvae, eno niye nonguno pa lhoksa ghili nguku akeu lakhimu pimi puaniepi phulumoe. 15 Herod nomu pa kipimi phumlae, kughengu pa ghi ilau saide puwuveke. Timi hipauye thive kuzupu kiumu shi puamoe. 16 Ino pa heveno puwuvenie.” 17 Israilmino Ijip yeghi hechelukeu ghulhu atsutsulo Pilat ye akughumi lakhikhi timiqo lau phepuwu veche. 18 Ikehu timi kumtsuno igha muku, “Pa yedavelo! eno Baraba nilau kuqhophevelo.” 19 (Baraba ye aphughilo hekupusa eno ghiqhikeu ghenguno akughu kilo supe puake.) 20 Pilat ye Jisu phepuwuve nishi akehu itaghi timiqo vilo pikithe. 21 Ikemu timiqono ighachile pi, “Kros lo pa yedavelo, pa yedavelo.” 22 Pilat no panongu vilo ghuthu akuthuu ghi pi, “Ike paye kiu lhoksapu shive kya? Pa pithive kuzupu niye kiumu phumlae Ino pa heveno phepuwuveni.” 23 Ikemu panonguno Jisu ye kros lo yedavelopi ighamuku igha auve eno ashekhalo panongu ghughano toluve. 24 Tileno Pilat no timiqono khuakeu kiqi lono Jisu pithive nikeu xakutha tsa piqhivetsu. 25 Panonguno Baraba khuakeu hu Pilat no kuqho phepuwuve, khuu hekupusa eno ghikiqhi ghenguno akughu shiakeno, ikemu Jisu pesu timiqo pelo kiu shinishikeno shipe nike ikhiphepe tsuve. Jisu Kros lo Yedave ( Mt 27.32-44 ; Mk 15.21-32 ; Jn 19.17-27 ) 26 Timiqono Jisu sasu wuveno alalo chechekelo timi lakhi Kurinia noghami Simon ipikeu sholu, paye aphu lono aphughilo wucheghi ke. Panonguno Simon tsuquluve eno kros pesu pa shou betsu puzu pa pelo Jisu papeghi xapupe. 27 Timi aqokitikhino Jisu papeche eno tipaqo gholo totimi khamino pa ghenguno qah che. 28 Jisu no panongu lau tsughu ighieno pi: “Jerusalem totimiqo! Ighenguno qah kevilo, ikemu nolikhi nongu eno notianuli ghenguno qah alo. 29 Atsala wocheni kughou timiqono pi nani, ‘Totimi khunoqono ati anuli kuha, anga xapu kepu shimo, tuchomujo kepu kuha keno panoqoye kiutoi angukivi kela!’ 30 Tipa tsalalo timino naghuto vilo pi nani, ‘Ni veqaluvelo!’ eno atoghi vilo pi nani, ‘Ni kughutsuvelo’. 31 Kughengu asuno akuxu aphilo papu hikithipu shiaye kughono asuno qhaive aye kiu shive nani kya?” 32 Panonguno alhoksa kumlami mikini ghi Jisu gholo pithi nike sawue. 33 Kughou panonguno Judami tsauno a-a lakhi “Aboghe” ipikeu tokeno, panonguno Jisu Kros lo yedave eno alhoksa kumlami pama ghi lakhino Jisu ajeu kudau eno lakhino piyiu kudau shighi yedape qhi. 34 Jisu no pi: “Ipuo, panongu kipimi qhivetsulo! Panonguye kiu shi ani kela mtha aphie.” Panonguno asaqhi puzu pa phimini panongu dolono kije luve. 35 Timiqoye puthughono jukuto ae, ikelo Judami sakiphemiqoye pa junuqhi ghi pi, “Paye kutami xalu cheni Alhou no kishephepuwu eno Alhou no pa puwu puani aye pa likhi pa xaluju pelo.” 36 Ghushimi ghi pa thaigha eno pa phivilo ighieno akiqhizu pe pa tsuno 37 pi, “Olikhi oxaluvelo, noye Judami Kukau kena piaye!” 38 Jisu kutsu sholo atsa hitoi yepe pua: “Hipauno Judami Kukaue.” 39 Alhoksa kumlami lakhiye tuthu-iju apulaghi Jisu thaighakeu pithu: “Noye Alhou no Kishephe puwukeu ke kumo? Olikhi oxaluveno nighi xalulo!” 40 Ikemu lakhiuno pa lomi pighi pi: “Noye Alhou msa mokeo? Ningu kumtsu aphiphi ghime qholo akenoku! 41 Tinguno alauno nikujoye nino mlakeu qhemi aghime ithulu kuzue, ikemu paye kiumu pimi puamoe.” 42 Pano Jisu vilo pi: “Jisu, kughono nono Akukau shi ighinikeno Ikumsululo!” 43 Jisu no pa vilo pi: “Ino ovilo hi piani, ishi tsala lono noye igholo kungughalo aniae.” Jisu Kithi ( Mt 27.45-56 ; Mk 15.33-41 ; Jn 19.28-30 ) 44 Puchomughu shi akelo ghi tsukinheno yepuvu move eno akuzuno aghakhu kumtsu ayi kuthu kihe kutolo zumoive. 45 Eno Judami chinekilo kokutha phi amta lono ixu kututa shive. 46 Jisu no ighono ighae, “Ipuo! o-ulo ighungu kulhuqhi vetsuae.” Pano hi pieno pa kuxu sutha huve. 47 Ghushimi 100 shou akijeu ghi hi kumtsu ithulua eno pano Alhou sheqhe pi: “Mutsuqheino timi hipauye akivimie.” 48 Khijehi kumqono kheju akeno kiu shiakeno ithulu puzu panongu mla kukhu akilo idewove. 49 Jisu kusami eno totimi khunoqo Galil lono pa gholo kumtsa ighikeqo kumtsu putouno puthughoghi chejuae. Jisu Qhovekeu ( Mt 27.57-61 ; Mk 15.42-47 ; Jn 19.38-42 ) 50 Judami phu Arimathia ipikeulo Josef ache. Paye kivimi eno kutamino gihukemi lakhi eno Alhou kukaqha ighinikeu khekulhoshi ache. 51 Pa ghi Judami Hoho lo ampemi lakhi shianamu panongu tsa kughakutha eno kughuqhi keulo pulosu mono ache. 52 Pano Pilat lau wuno Jisu sukumo lunikeu khuwue. 53 Tithiu pano kros lono akumo peqhi pesu aphi kimiye lakhino kuzuve puzu atuqu chhupho ilo akumoki shikeulo puzuve — hipau kumokiye akithe eno puzuu ye khilemu peitha mphikeu lakhike. 54 Tipa tsalaye mucholani shia eno Sabat tsala huthuve nikeu do shive. 55 Totimi khijeno Galil lono Jisu pape ighikeno Josef sasu wue eno akumoki ngo Jisu kumo kishi qhipe puavekeno juluve. 56 Panonguye asukumo ghenguno axokutsungu eno nupeqhikepu kutonike akilo wove. Tupulani loye Ayezah lono Sabat pinilo pipuakeu toi panonguye akulhoqhie. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India