Luke 11 - BAIBEL (BSI)Jisu no Akighini Ghili Shika ( Mt 6.9-13 ; 7.7-11 ) 1 Ghuthu lakhi Jisu no a-a lakhilo inikhua. Pano tavekethiu pa khopemi lakhino pa vilo pi, “Ampeu, Johan no pa khopemi shika kehu toi akighini ningu shikalo.” 2 Jisu no panongu vilo pi, “Hitoi akighini shilo: ‘Apu, Oje akimthe shi qhilu pelo, Oyehkipe ighilu pelo. 3 Atsala, atsalalo chuqupu ni-tsulo. 4 Eno ningu kipimi pevetsulo, kughengu nighi nilau akipimi shivekemi kipimi pevetsu cheni. Eno ghukujulo ni sawu kevilo.’ ” 5 Jisu no panongu vilo pi, “Nongu gholo khuala shompami aghini eno zubumtalo pa lau wuno pini, ‘Ishou, asho apa kuthu ipuna aghilo. 6 Ishou lakhi izuwu puzu ilau ighi ani eno niye kiumu pa tsukepu kuhae!’ 7 Pano sholokuuno khochile pi, ‘Ikutakihi kevilo! Itehiye ahukikha ghi khave eno niye ati anuli sasu azualo ngovae; ithughino kiumu otsuluni chemoe!’ 8 Ino nongu vilo pini: paye shompami keke kiuala pa tsunike ipi ithumoniye kuto anamu, tishimu pano akukujo kumo shi khuauveke ghenguno paye ithuno pano khijehi avehupu shi akeno tsu nani. 9 Ino nongu vilo pi ani, khulo eno nongu tsu nani; phulo eno nonguno ithulu nani; kukhulo eno nongu khaqhisu nani, 10 kughengu khukemi kumtsu tsu cheni, phukemino ithulu cheni, eno kukhukeu khaqhisu cheni. 11 Nongu gholo apuh khuuno pa nuno akha khu aye akha zuqhu apighi tsu cheni kya? 12 Momu anuno awukhu khu aye achuwapaza tsu nani kya? 13 Nongu lhoksa kughami thotsu thime kivi pesu anuli tsuke yeh ithi ani aye, kungughalo Apuh akeuye pa vilo khukemi shishe alau shi Aghungu Kimthe tsu nani!” Jisu eno Belzebul ( Mt 12.22-30 ; Mk 3.20-27 ) 14 Jisu no atsa piphe mlakeu tughami lakhi haphe-a. Kughou tughamino timi launo ipeve keno, timi hu atsa piphe luve, timi aqokitikhi ye akichiqhive. 15 Ikemu khamino pi, “Jisu ye tughami shou ayehkipeu Belzebul no peithano tughami haphe chenike.” 16 Kutamino Jisu ghuju ghi pa launo amchipu lakhi atsutsu lono piqi piye lopi khu. 17 Pano panongu kukumsu ithiveno panongu vilo pi. “Akukaqha lakhino alikhi akijethauve aye ado kushuwa achemoe; momu akibo lakhino alikhi akibo kijetha aye ipopiniyive cheni. 18 Tihutoi Satan ghi pa likhi pa kijethauve aye pa kukaqha kishi puthugholu nani kya? Kughengu nonguno pikeuno Belzebul no akuka itsukeu pesu tughami haphe cheni ipi ke. 19 Ino Belzebul kuka pesu tughami haphe cheni ipi aye, nongu nuliqoye khuu kuka lono tughami haphelu cheni kya? Nongu papechekemino kiu shikeno tino nonguye viamo pi nongu shou xakutha shivae. 20 Ikemu ino Alhou kuka pesu tughami haphe aye, kuchouno Alhou yehkipe ye nongu lau ighi anike. 21 Akumtomi lakhino aghunanu pepuno pa ki khe aye, pa kua kiumo shipsa mlae. 22 Ikemu kughou panonguno akumtomi lakhino pa le ighino pa leluveni keno, pano aghunanu pukhupe akeu kumtsu xapuwuveno kijeluve cheni. 23 Khuno igholo chemo keno ighumike eno khunono igholo kuqhamo keno panapaghai vae. Tughakusano Ideghi ( Mt 12.43-45 ) 24 “Kughou tughakusa no timi launo ipeve keno qhaike yeghi vechesu akulho qhikepu a phucheni, pano kumu ithumlave aye ishi picheni. ‘Ino khipa ki lono ipeghi keno tile idewo juni.’ 25 Pano idewo jukelo aki kumsa qhipe puaghi. 26 Tileno pano wu puzu kutau panguno alau mithekumou tsuni saghi, eno tipaqono ilo tile ngove, tipa tikhauye timi hu ye atughulo kuxu nguno alhoksau shive.” Alokiqi Kuchou 27 Jisu no hi pivekethiu totimi lakhi aqokitikhi gholono ithuno pa vilo pi, “Totimi khuno akichhelo oxapu eno oloji puthu keno kiutoi akumghapu kela!” 28 Ikemu pano pi, “Khunoqono Alhou tsa chilu eno ti qhiluni keno tipaqono alau akumghapue.” Amchipu lakhi Khukeu ( Mt 12.38-42 ) 29 Timi aqokitikhino pa suhopesu kumqo akelo pano pi, “Hipau tiqheliye kiu toi alhoksa kela! Alhou launo ighikemi kemokela ithinike ghengu likhino amchipu phu acheni, ikemu Jona mchipu piyekeu nguno kutau mchipu tsumo nani. 30 Jona ye Nineve noghami ghenguno amchipu lakhie, ike tipaphi shi Timi Nu huno hipau tiqhelimi ghenguno amchipue. 31 Kughakutha tsalaloye Apeuno ighikeu Akukaliuno puthugho puzu hipau tiqhelimi pevekeu tsa pi nani. Kughengu li ye Solomon lokutsu ini nike ayeghi shekha lono ighie, eno julo, Solomon nguno akijeu kiuala hile anie. 32 Kughakutha tsalalo Ninive noghamino puthugho puzu hipau tiqhelimi kileqhive nani, kughengu Jona no asheshu kutughu kelo akuxu pekide ighi; eno julo Jona nguno akijeu kiuala hile anie.” Aphimpi Kuvu ( Mt 5.1 ; 6.22-23 ) 33 “Khunomu akulu kuquno tipau pesu kusuve chemoe, momu ali qholo qhive chemoe, ikemu akulu kibepulo qhi cheni, tishianguno timino iloghi kelo akuvu ithulu cheni peke. 34 Onhethino ophimpi kuvu ke. Kughou onhethino akivishi ani keno ophimpi kuchopu akuvu chhitoi acheni. Ikemu kughou tino vimove nikeno aphimpi loghi akuzuno chhitoi cheni. 35 Ololo akuvu akeuhu akuzu kumo kemo keno jukutolo! 36 Ike, ophimpi akuchopu akuvu chhitoi puzu kiu lomu akuzu kumo aye, hiye akulu lakhino phuphuyi iqu kelo aqha kumtsu vulukeu toi nani.” Farisimi ngo Ayezah Kukutsumi ( Mt 23.1-36 ; Mk 12.38-40 ) 37 Jisu no kuptsa tave kethiu, Farisimi lakhino pa kilo alibe chupe nike pa kusu; ike pano wuno chuniye iqa-a. 38 Chumphi zulo Jisu no au mutsu moveke ithulu puzu Farisiu huye akichiqhive. 39 Ampeu no pa vilo pi, “Pinikeu loye nongu Farisimino ajukhu ngo akhu ashou likhi mithe cheni, ikemu nongu lo alou ye angukano xukeu xesuxenino chhitoi anie. 40 Mbomzuqo! Ashou lhotsukeu huno alou ghi lhotsuke kumo kesha? 41 Tishiaye akhu ajukhulo kiu aghi keno kumlhomi tsulo eno nongu ghenguno thwokha mitheluniae.” 42 “Ikemu nongu Farisimi ghenguno ahae! Nonguno ayetsuni jeli kumtsu pesu chighi sajelo lakhi Alhou lau akumllagho tsu cheni, ikemu Alhou zulo achipiu eno kikimiye kughuchove acheni. Kutau ghi shiepinamu nonguno amikucho eno kikimiye pepimhe akepue. 43 Nongu Farisimi ghenguno ahae! Nonguno Sinagog lo alakhu akiqheu laju eno alhikishi-a lo timino nongu qhoqhukeu tsa pikeu laju acheni. 44 Nongu ghenguno ahae! Kughengu nonguye putukha mokeu akumo kuchhuki toi, eno timino mthano tipaqo shouno ala pula chekeu toike.” 45 Ayezah kukutsumi gholo lakhino pa vilo pi, “Akukutsuu, kughou nono hipaqo vehu pikeno noye nighi thaighave anie.” 46 Jisu no pi, “Nongu Ayezah kukutsumi ghengu ghi ahae! Nonguno apulukho pesu timino xapuqhemla kepushi pipe cheni, ikemu nongu uloti mu chhopuwo apulukho tipaqo xapuakeulo kuphu chemoe. 47 Nongu ghengu ahae! Kughengu tungkupmi khije nopu nosu qono ghiqhi keno nonguno akumona shitsu acheni. 48 Tishiaye nopuasu kumlaqolo nongu ghi thopimi shikeu eno pulokuqha tsu anike; kughengu panonguno ghiqhikeushi eno nonguno tungkupmiqo kumona shitsu acheni ke! 49 Ike Alhou lokutsuno pivae. ‘Ino panongu lau tungkupmi puwuni, panonguno khami pithive nani eno khami akijipusa nani.’ 50 Tishikehu tungkupmi jih khije ayeghi lhoke lono pelepe puani keno, 51 hi Abel ghiqhi kelono wo Zakharia khuu akumllagho kipiti khache ngo akimthe-a kuma dolono ghiqhive keu kutolo jih hipau tiqheli shou ikughipe nani. 52 “Nongu Ayezah kukutsumi ghengu ahae! Nongu no akighithi hukikha wu akhadu ikhisuwuve puzu nonguno ilo kea-kumo puzu kutamino iloniye akeu ghi lakha ke.” 53 Jisu no tipa-a qhiveno wuche kelo Ayezah kukutsumi eno Farisimino shishe pa piputha eno avehu kutomo tsumomo pa vilo iniju. 54 Ipuzu pano akumou piqhi aye tileno meluveniye miqe ake. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India