KUKAMI ATUGHIU 8 - BAIBEL (BSI)Puloshoqhi Bohu Akumllakilo Sughi ( 2 Yeki 5.2—6.2 ) 1 Tishive kethiu Solomon no Israil laghalo saphetomi eno alaghami kumtsu Jerusalem lo pa zulo ighipe nike kusu tiye AMPEU wu Puloshoqhi Bohu David phughi Zion lono pewo Akumllakilo qhiveniye ke. 2 Ikehu Ethanim aqhi akutsuniu lo Apusho Ghulhu ghuloki lono Solomon zulo ighieno hekutsu kumqolu. 3 Israil saphetomi ighilu kemtsa achinemino Puloshoqhi Bohu 4 ikhiqheluno kuhopewo Akumllaki lo sughilu. Levimi eno achinemino AMPEU kushochekeu tinhemgha kumtsu ikhiphesu wuve. 5 Akukau Solomon ngo Israilmi kumtsuno Puloshoqhi Bohu zulo kumqo ngono bheri eno amshi kutomo kihikha kumlapushi heqhino aghakishi kumlla shipesu tsu. 6 Tishiveno achinemino Puloshoqhi Bohu kuhopewo Shishe Akimthe-a Kerubim chishibo sukhopesu ngo akeu qholo qhive. 7 Kerubim chishibo no abohu ngo kuhope kepu amkhusu ishi nhape qhi. 8 Kuhopekeu amkhusuye kushuwa kehu Shishe Akimthe-a, ilo kuhochekeu a zulono pishipuwo hula hila ashe kumtssu ithukulupu shie ikemu Akimthe-a nguno khalacheu ye ithukumlapu shie; (eno tipauye ishi kutolo tipa alo aphie). 9 Puloshoqhi Bohu alouye kutau ye kumu kuha, ikemu Muse no Sinai to lono sughikeu AMPEU no Israilmi sasu Puloshoqhi shikeu tsa panonguno Ijip lono ipeghive kethiuno yekeu tsa tupha kini likhi ae. 10 Achinemino akimthe-a lono ipeghive kemtsa khungkusu ighino AMPEU kumllaki nhapholuve, 11 ike achinemiye khungkusuno zumoi nhaluve kehu chini mlave; kughengu AMPEU jukuvuno AMPEU kumllaki nhapholuve ke. 12 Tileno Solomon no pi: “AMPEU, nono tsukinhe pesu atsutsu lo qhitsu. Ikemu nono khungkusu eno akuzulo anikeu shi kishelue. 13 Ino oghenguno Akumllaki kuloghi shiqhive tsuae, Opelo alhokuthu tipaulo ache penike.” Solomon no Timiqo Putsa ( 2 Yeki 6.3-11 ) 14 Timiqono puthugho pesu akelono, akukau Solomon no pa gi timiqo lau tsughu ighino Alhou vilo kukumgha panongu ghenguno khutsu. 15 Pano pi, “Israil Lhou AMPEU sheqhelo! Pano ipu David lau tushoqhikeu shipua, pano pa vilo hitoi pi, 16 ‘Ino iwu timiqo Ijip lono saipeghi ke ghuloki lono Israil yeghiqha kumtsulo aphughi lakhi mu khilehino imllakepu ki shisu kepu keno kishelu moe. Ikemu David, ino opelo timiqo shou ayeh pepenike kishephelu.’ ” 17 Solomon no highi ishi pi, “Ipu David no Israil Lhou AMPEU mllapenikeu kumllaki shinike ghenguno akupughu shie, 18 ikemu AMPEU no pa vilo pi, ‘Nono ighenguno akumllaki shitsunishi akeu achipiloe, 19 ikemu noye khilemu tipau shilumo nani. Onu opolo kiqi no imllape nikeu ki shilu nani.’ 20 “Ike AMPEU no pa shoqhi pipuae. Ino ipu zuqhushi Israilmi shou akukau shiluvae eno Israil Lhou AMPEU mllape nikeu Kumllaki shiqhive tsuae. 21 Ino Puloshoqhi Bohu qhipe nikeu bokutha ghi mlave tsua, khaghi AMPEU no nipu asuqo Ijip lono saipeghi ke ghuloki lono kughakutha tsa yetsukeu tupha tipau bohulo supe puani.” Solomon Kighini ( 2 Yeki 6.12-42 ) 22 Tishieno timiqo nhekithe lono Solomon no akumlla kipti alo wuno puthugho eno pa-u suqhe pesu 23 hitoi inikhu, “Israil Lhou AMPEU, tsutsu qholo eno yeghi shou khumu otoikeu Lhou kuhae! Nono owu timiqono amlo kuchopu ikhiphe pesu aghokulu shi ake thaqhulo owu timiqo sasu puloshoqhi shino okikimiye panongu lau pephe piye. 24 Nono ipu David lau tushoqhikeu peluve; eno ishino atsa tipaqo kumtsu achipikaluvae. 25 Tilikhi kumoe, Israil Lhou AMPEU, nono ipu lau thime kutau ghi ashoqhi shipuakeu pa lagha lono milakhino Israil shou akukau shi ayehpe ipeghi nani tsala panonguno tsaqutsalei aghokulushi aye, ipi puakeu hu ilauno shikupulu pelo. 26 O Israil Lhou, nono ipu David oqeu lau piqhi puakeu kumtsu kuchou shilupelo. 27 “Ikemu O Alhou, noye kuchouno ayeghilo acheni kesha? Kughengu kungugha thotsu oqhilukepu a-a ililai moe, tishiaye kishi puzu ino akumllaki hipau shipuakeuno ililai luni kya? 28 AMPEU iLhou, niye oqeu ke. Ikighini initsulo eno ino ishi ovilo qhuinijukeuqo achipi katsulo. 29 Akumllaki hipau putho pucho khetsu alo, a-a hipauno omlapeni keu shi nono kishelue. Ino kughouno Akumllaki kudau juno inikhu nikeno ikighiniqo chilutsulo. 30 Ikighiniqo eno owu timiqo kighini kughouno panonguno akumllaki kudau juno inikhuni keno kungugha ki lono inijutsuno ni kipimi qhitsulo. 31 “Kughou timi lakhino kutami pimini keno eno akumllaki hipaulo paye amikucho kepi tushoqhiniye saghini keno, 32 O AMPEU, kughugha lono inijutsuno oqeu lau kughakutha shitsulo. Kuquvekeu theli aghime tsulo ikemu khuuno amikucho keno tipau khaqhi phetsulo. 33 “Kughou owu timi Israilmi ghenguno, panonguno omithighi axine shivekeu pano ghumino heqhive nikeno akumllaki hipaulo ide ighino ovilo mtshaminhei khuinino akipimi khu ighiaye, 34 kungugha lono panongu tsa inijutsulo. Owu timiqo xine qhivetsulo eno panongu sachile sasu panongu puasu tsukeu yeghilo saghitsulo.” 35 Owu timiqono omithighi axine shiveke ghenguno kughou nono tsutsughu lakhaveni keno panonguno amlo xaideghino Akumllaki hipau lau jupuwono, akumtsha shi ovilo inikhu aye 36 kungugha lono inijutsulo. Israilmi eno akukau xineqo qhivetsulo kiu achipikeno mlapenike shikatsulo. Tishieno, O AMPEU, oyeghi hipaulo tsutsughu puwu tsulo, khikhi nono owu timiqo pelono alhokuthu mheghi shipeniye tsuve akeno. 37 “Kughouno aghakhulo puqumiye ighi momu tusatugha ighi momu axaboqo amlhuno fuqhi pithive, momu tulhaqu loji ighino axabo kutsave tsu momu aghumino ighino owu timiqo le ighini keno, momu akusu lhoksa ipeghi momu panongu dolo kusukini ipeghini keno, 38 panongu kighini initsulo. Owu timi Israilmi khuwalano amlo ghime lono au xacho pesu akumllaki hipau lono inikhuni keno 39 panongu kighini chilutsulo. Oki kungugha lono inijutsulo, panongu kipimi qhivetsulo eno panongu kuphutsulo. Kughengu olikhino timi mulo kukumsu ithi ani. Pututa kumla kiqi lono kiu tsukuzupu keno tishi shitsulo. 40 Kughengu tishi keu lono nono khilehi ayeghi nipu asunoqo tsukeno owu timiqo pelono aghuloki kumtsulo tipa yeghilo ake tivilo oghokulu shilu pelo.” 41 Kughou inami lakhi owu timi Israilmi kumokemu ayeghi kushuwo lono oje kipi ghenguno ighini keno- 42 kughengu timiqono oje kije chilu nani eno owu kumgha eno owu xacho pesu akeu ghili chiluno akumllaki hipaulo ighino inikhu aye, 43 kungugha lono pa kighini chilutsulo. Kungugha khile nono acheni keno, tileno pa tsa chilutsulo eno pano ovilo kiu khukeno tipau shitsulo, tishi keu lono ayeghilo timi kumtsu pelono owu timi Israilmi toi no ithilupelo eno ogholu pelo. Tishi aye panonguno ino Akumllaki hipau shikeuye omlla nikeu-a kepi ithilu nani. 44 “Kughou nono owu timiqo pelo panongu ghumi sasu aghushiwu penike ahza tsuni keno eno panonguno ovilo inikhu aye panonguno khile khile ngo aghimu aphughi nono kishephelu keno eno akumllaki hipau ino oghenguno mlatsu keno tipau kudau juno inikhu aye, 45 panongu kighini inijutsulo. Kungugha lono chilutsulo eno tokulu panongu tsulo. 46 “Kughou owu timiqono okimithi xine shivenikeno kughengu khuunomu axine shimomithe keu kuhae tileno nono panongu shou amlo ideveno aghumi pelo toluvepeno panongu kughasusu inagha kutau ala sheshulo momu akupunulo shi aghinamu sawuve pekeulo, 47 owu timiqo kighini chilutsulo. Tsala khile panongu kugha sasu wuvekeu ghakhu a-lono amlo xaideghiluno ovilo inikhu, axine lono kishi lhoksakugha shi xuighivekeno tipaqo piphe aye, O AMPEU, panongu kighini chilutsulo. 48 Tsala tipa yeghi lono panonguno kuchouno amlo xaideghino ayeghi nono nipu asunoqo tsukeu eno aphughi hipauye nono kishephelu keu eno akumllaki hipauye ino oghenguno mlatsue, ike tikudau juno inikhuaye, 49 panongu kighini inijutsulo. Oki kungugha lono panongu sutsa chilutsuno panongu lau kupukimiyekeu atsulo. 50 Panongu xine kumtsu eno hekibide kumtsu qhivetsulo eno panongu ghumi pelo panongu kimiyelu pelo. 51 Panonguye khunoqo nono Ijip lo amikuyiqu alono saipeghilu khakeno owu timiqoke. 52 “Akughushu MPEU, owu timi Israilmi eno akukau no alhokuthu ogizulo panonguno okukuphu avehupu shikelo chilutsulo. 53 Timiqo dolono nono panongu owu timi shinike kishephelue, tiye nono oqeu Muse vechewo Ijip lono nipu asunoqo saipeghilue.” Ashekha Kighini 54 Kughou Solomon no AMPEU lau pa kukhu eno qhuiniju keu kighini shitave keno, AMPEU kumlla kiptia zulo pano khonhequ pesu ngono pa-u chopesu kungugha kudau peqhepe akeno tipa alono puthugho ithughive. 55 Pano puthugho ithughino Israilmi kuho akemi kumtsu kumghatsu ghi asutsa kuloghi lono hitoi pi: 56 “AMPEU shelo. Khuuno Israilmi lau pa shoqhi shipuake toi alokughuno tsukeno. Pa qeu Muse vechewo ashoqhi kivi shikeu atsa lakhi likhimu tomlavekeu shimoe. 57 AMPEU Alhou pelo nipu asuqo gholo acheke toi ningu gholo ghi alu pelo; pa pelo khilemu ni pheve momu kumsumave keu shipemonie. 58 Pa pelo ningu mlo tukidepesu pa lau qhilu penie, pa laghiqo kumtsulo chewulu eno pa yezahqo kumtsu pelu eno akhuayeh khijehi nipu asuqo tsukeno kumtsu pelu penie. 59 Atsa hipaqo khikhi ino AMPEU zulo inikhuve akeno tihuno putho pucho AMPEU Alhou zulo kupunu ighilu peniu eno tishi keu lono paqeu eno pawu timi Israilmi atsalalo vehupu kumtsu achipikalu apeniu. 60 Tishikeu lono ayeghilomi pelo AMPEU ye Alhou eno panonguno kutauye alhou kuhae ipi ithi lupelo. 61 Ikemu nongu mlo kumtsu AMPEU Alhou tsulo, pa yezah kiqi lono xulo eno pa zahkutsu ishi tsalalo luaketoi aghokulu shiwolo.” Akumllaki Ikhiphetsu ( 2 Yeki 7.4-10 ) 62 Tishino akukau Solomon eno tile timi akeqo kumtsuno aghakishi kumlla pesu AMPEU lau tsu. 63 Pano amshi 22,000 eno bheri 120,000 pesu kuposhu kumllagho kiqishi tsu. Hitoi akukau eno timiqo kumtsuno akumllaki ikhiphe tsukeu hoho shilu. 64 Tipa tsalanino pano akumllaki zulo bokuthabo amtau chebo ghi shikimthe ghi ikhiphetsu eno pitimlla keu, athi pesu mllakeu eno tughashi tha pesu kuposhukeu kumllagho shilu. Pano hipaqo shikeuye alazayi kumlla bohu loye akumlla jeli hipaqo kumtsu sukhamla ke ghenguno tishi shive. 65 Akumllaki tipaulo Solomon eno Israilmi kumtsu kuqhano atsala tsuni Apusholo ngokeu pinye shilu. Tile timi kumzapushi ahuu kudau akeu Xamat lono apeu Ijip lughi kutolono ighi kumqolu. 66 Atsala akutacheniye Solomon no timiqo pututa kilo puwove. AMPEU kukumgha pa qeu David eno pawu timi Israilmi lau tsukeu ghenguno panongu kumtsuno akishe agigihu pa tsu ghi alokivishi akilo wokhave. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India