KUKAMI ATUGHIU 7 - BAIBEL (BSI)Solomon Kukaki 1 Solomon no ampe chighikuthu lono akukaki shiqhilu. 2 Bokutha lakhiye Libanon Ghasu Kighiki ipi ku-tsu tiye akushulau miter lhobidi bidi akijelau miter muku kini eno akiqhelau miter chighi kuthuno tuxa. Eno tipaulo Kedar no shikeu tsukucho ajo kuthu kutolo ae, ajo lakhi khilo atsukucho chighi pungu ae, kumtsu kuqhakelo atsukucho lhobidi pungu ae, tipaqo shou Kedarsuno shikeuno mukhu bepe ae. 3 Amqha ghi Kedarsuno shi eno shikimesu achuqupu qhichekeu bokutha kutolo shi ilo eno aqhouye ti atsukuchono choqhe pesu qhie. 4 Akuchughi kinikujolo alashe kujolha kuthu thu shisu. 5 Ahukikha eno alasheqo kumtsu kodibo hilano mlae eno atozu lakhi khilo alashe kujolha kuthu kishe iku eno kughungu kile ithukulupu shie. 6 Atsukucho akeu bokuthabo huye akushulau miter mukukini eno akijelau miter chighi kuthu tuxa. Chhokiphe shiphe keu kumtsulo atsukuchono choqhepe qhi. 7 Akuka lakhubo, momu amikucho kughakuthabo ghi mlae, Solomon no kughaxatha chekeu bologhi aghuza lono iku amqha kutolo kedar suno shie. 8 Kughakuthabo thiu Solomon no pano ngokepu ki shi eno tighi kutauqo ki koghe lono shi. Pano Ijip lo akukau nonga sasu kulau keu pelo ngope nike ghenguno aphiphi lono aki lakhi shie. 9 Aki hipaqo kumtsu eno kughakuthabo akijeu ghi akughuputu kuxuthape azupou eno agizuu kumtsu chhikumduveno aghuza lono iku ayitha kutolo suno shie. 10 Aghuzaye atupha kijeje atu kuchhu a lono kishekulu shiveno suwo qhae, atupa tipaqo hamino akushulau miter kuthuno tuxa eno hamiye miter bidike. 11 Tipaqo shou amekusho tu achipi lono ghathano qhave eno kedar suno amukhusu shi. 12 Akighikibo, akumllaki ikulolabo hikumtsulo atupa kuthu thuno kushosheke shouno kedar su mukhusuno qabe ghi shike. Huram Kumlapu 13 Akukau Solomon no Tur phughi lono ighikemi timi lakhi paje Huram, alazayi kumlalo shitsau kusaghipe. 14 Paye Naftali lagha lono ikowokemi achineu nuke, papuye Tur lono ighikemi, alazayi kumlami; eno paye alokutsu, akighithi eno alazayi kumlalo ighono shitsami lakhike. Solomon no pa kukeu kiqi lono ighino alazayi kumla kumtsulo pano ampi shitsu. Alazayi Tsukucho Kini ( 2 Yeki 3.15-17 ) 15 Huram no alazayino shikeu tsukucho kini mlaphetsu, lakhi khino akushulau miter tache eno kubochokeu kimghi miter punguno tuxa eno tikumaye akumllaki kulaghilo chope qhie. 16 Atsukucho tsuqolo qhikepu ayi sukuchopuno mlapeqhi eno tikuma akiqhelau lakhi khino miter kinino tuxa ke. 17 Akhetsu kucho tsuqolo ayikipili no jukivipushi ghokuna pe ajo shi qhi. 18 Pano khaghatu koghe lono alazayi ajo kini shipe akhetsukucho tsuqalo qhi. 19 Atsuqalo ananu shipuku keuye lapu xamunu puile aketoi keu gholauno shie eno tiye akushulau miter kinike, 20 hiye ayikipili no ghokunape aboshi qhipuakeu shou bepe qhi. Atsukucho tsuqa lakhi khilo khaghatu toike 200 bepesu qhie. 21 Huram no alazayi tsukucho hi kuma pesu akumllaki ilocheke lalo lakhino ajeu qhi eno tipau je pesu Jakin kutsu eno piyiu lakhi qhi no tipau pesu Boaz kutsuke. 22 Lapu xamunu koghe lono shikeu alazayi pesu atsukucho tsuqalo bepe qhi. Hitoi shi atsukucho mlaqhilu. Alazayi Zutughuko ( 2 Yeki 4.2-5 ) 23 Itaghi Huram no alazayino azu kugho bohu akuthoku lau miter kini tuxa eno akichiqha lau miter bidi tuxa eno aliho hokumxalo miter chighi kuthu tuxa kimighi lono mlatsu. 24 Azu kugho bohu kichi homxa ayi kubohokeu no au-kuzu lakhi khino kibidi ghi azukugho bohu ampilo lhokime puku. 25 Azu kugho bohuye alazayi no shikeu mishitsu chighikinino xapusu ngo akeu gholano qhi, kuthu thuno ako bidilo hula-hila jughi ghope qhie. 26 Azu kughobohu huye akishi lau akuchughi kumtsulo milimiter lhotsuni pungu kishino mla. Akichiye ajukhu kichi gholano lapuxamunu puile akeu koghe lono mlake. Azu kugho bohu lakhi khilo azu liter 40,000 shou ghokulupushi mlae. Alazayi no Shikeu Tuhakulu 27 Huram no alazayi pesu tuhakulu chighi mlatsu; lakhi khino akushulau miter kini, akijelau miter kini eno akiqhe lau miter lakhino tuxa. 28 Tipaqoye ako bidi lono mpapai shino mlatsu, 29 eno ti akupuwu yi lo abongushu, amshitsu eno kerubim julho shisukeu kunguu eno aqhou axamunu no jophei shisu. 30 Ti tuhakulu lakhi khilo alazayi no aliho shi eno alazayino hekupta shi eno azukughopu khu benike ghenguno ako bidilo alazayi choqhepe ngokepu shitsu; ti atsukucho bidilo ajulho jukivipu shi tunatunu mlapuku. 31 Azukughopu khu benike ghenguno kunguuye mpapai mlapesu qhi. Azukugho khuye tuhakulu shouno semtimiter lhobidi pungu chopuku eno alouno sentimiter chighi tache tho ilokeu shi. Eno ti azukhu ghi ayeshisukula kulai puku. 32 Yeghikulu aliho pukhu ye akiqhelau sentimiter lhotsugho tsugho; eno apukhuqoye bokutha nguno aqhou lono su eno hekuptayi ye tuhakulu ampilo chopukuno shitsuke. 33 Aliho pukhu ye khurkulu lo sukeu gholano shie, ayikupuju ngo chopumuloikeu, chokuthayi eno nhasukeu kumtsu alazayi kumgha no mlae. 34 Choqhe pesu ngolu kepushi amkhuyi bidi su eno tighi tuhakulu ampi lono ashi lakhi shi lhokimetsu. 35 Tuhakulu lakhi khilo kubohokeu yi sentimiter muku kini qhemi lono chokiqheyi ngo amkhuyi kuma dolo suwo eno tighi tuhakulu yi ampilo lhokime kuqha. 36 Chokiqheyi ngo akupuwuyi kumtsulo kerubim, abongushu, amsabo julho a-a kumsashi akeu kumtsulo shisu. 37 Hi ahuu pi iqighi vekeu ghola lono tuhakulu chighiqolo akijelau, akushulau, akiqhelau, ahila akoghe aphiphi lono mlatsuke. 38 Huram no yeghikulu kiqi lono azukhu ghi chighi mlatsu, azukhu lakhi khino amta lono mighi jukelo miter kini eno azukhu lakhi khilo azu liter 800 gholukepu qhemi lono shitsu. 39 Tuhakulu punguno akumlaki ahukudau eno punguno akusau kudau qhike eno ti azu kughobohu ye akumllaki akusa lau ajeu kudau ghope qhi. Akumllaki lo Thimeqo ( 2 Yeki 4.11—5.1 ) 40 Huram no ali, shokile kuphu eno kuzute kepu bohu ghi mlatsu. Ike pano akukau Solomon ghenguno AMPEU ki shikeulo akumla pa pulukeu kumtsu shikhavetsu. Akumla hipaqoke: 41-45 Atsukucho kini Atsukucho tsuqalo bekepu chopu muloi ghokeu bohu Ailano ghokunakeu atsukucho tsuqolo chopumuloi ghokeu bohu nanu Alazayino shikeu khaghatu gholano shikeu 400 atsukucho kini tsuqalo ghope puakeu nanu shinike ghenguno ajo lakhi khilo aqhe aqheno mlape qhi Tuhakulu chighi gholo azukhu ghi chighi mlatsu Azukughopu bohu akijeu eno amshitsu chighikinino tipau puqhe pesu ngopekepu shitsu Ali, shokile kuphu eno kuzute kepu bohu. Hipaqo kumtsu akumllakilo peitha penike Huram no akukau Solomon ghenguno mlatsu eno tinhemgha hipaqo kumtsu phuphuyi keu alazayi no mlatsu. 46 Akukau no hipaqo kumtsu Jordan khila Sukot ngo Zarethan kuma dolo ayi lhophe chekeu alono mlaphe sughi keuke. 47 Solomon no alazayi hipaqo kumtsu akimghi shiju moe, kughengu ihulo kehu mighi akhamlave, ikehu alazayi lakhi khino khije kimishi keno pimlae. 48 Solomon no akumllakilo qhikepu hamiye shunano mlape qhi: akumlla-a, AMPEU mllakeu sho kibepu-a, 49 akulu kibepu chighi, punguno ajeu punguno piyiu ishi pesu Shishe Akimthe-a kuchou kulaghilo qhi; axamunu, akulu eno amibalu tsumtsa 50 ajukhu, akulu fukipinhepu, chopumuloi keu khu, pitikumna keu bohu eno amiyi balu kusu li; eno Shishe Akimthe-a lo sukeu hukikhalo eno akumllaki khalacheu hukikha kobza kumtsu shunano mlakeuke. 51 Kughou akukau Solomon no AMPEU kumllaki shiqhilukeno papu David no ikhiphe pesu akimtheshi tsukeu thime hipaqo—tsandiyi, shuna eno anhemgha kutau kumtsu pesu ighino Akumllakilo anhemgha qhichekeu alo qhilukhave. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India