Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

KUKAMI ATUGHIU 2 - BAIBEL (BSI)


David wu Ashekhau Kukutsu

1 Kughou David thivekepu ghuloki shivekeno pano panu Solomon kuno ashekhau kukutsu pesu pa tsulu:

2 “Niye thivenikeu do kupunuuvae. Tsaqu tsalei shino kughakutha shilulo,

3 AMPEU oLhou no kiu shilopi ahza tsunikeno tipau mlalo, Muse yezahlo yepuakeutoi pa yezahqo eno ahza kumtsu gholulo, tishiaye nono khilekhile wumu, nono mlakeu thime kumtsulo kupukuno shilu nani.

4 Tsalatsa nono pa gholu aye AMPEU no tushoqhi puakeu toi ivilo ilaghaqono panongu mlo kumtsu suno pa zah kutsu kutokupui pelu ake tivilo Israil shou ayeh pelu nani ipi puakeu shikupulu nani ipi.

5 “Tinguno alaughi hi aphie. Joab no ilau kiu mlakeno kumsulu ani Israilmi ghushimi zahtsuu kini Ner nu Abner eno Amasa Jether nu pama heqhivetsue. Puzuu aghukishi lono thivekeu mukhulu aniepi kulashi ake lono pama heqhivetsu, itehiye pano kiu mlave keno tipaqo kumtsu amakho ishou bevetsuno ime ani.

6 Kiu shikepukeno nono ithi ani tighenguno pa pelo alhoayeh kithi thipekevilo.

7 “Ikemu Barzillai Gileadmi nuliqo lau kikimiye piyelo kughengu ino othikuzuu Absalom msano poche kelono panonguno ikimiyepe puani.”

8 Itaghi Gera nu Shimei Bahurim phughi Benjamin lagha lono ighi keuno ino Mahanaim lo wucheke tsalanino aloqhi ighusho ikemu pano Jordan lono isasu kusholukelo ino AMPEU jelono niye pa heqhimo nanipi tushoqhie.

9 Ikemu noye aghime pa tsumove keuye shikevilo. Kughengu kiu mlakepu keno nono ithi ani tighenguno noye pa akithi shivetsulo.


David Kithi

10 Tipathiu David ye thiveno David Phughilo qhove;

11 Paye Israilmi shou ampe lhobidi ayehpe, tipadolo ampe tsunino Hebron eno ampe shighi kuthuno Jerusalem lo ngono ayehpeke.

12 Solomon no papu zuqhulo akukau shiluveno pa yehkipeye tsaqutsalei puthugholuve.


Adonija Kithi

13 Tishino Adonija khuu paza Haggit keno pano Bathsheba Solomon paza lau wu. Lino iniju, “Shoupau kiqi lono xuju ighi animapi?” Eno pano “Iyei” ipi khochile,

14 eno tinguno alaughi pano ishipi, “Niye ovilo kiwala inijuniye ighi anie?” “Kiu kya?” ipi lino iniju.

15 Pano khochile, “Niye akukau shiluve kepu shiae eno Israilmi kumtsuno kuqha ae. Ikemu tishimovae, ipuzu ithikuzuuno akukau shiluvae, kughengu hiye Alhou pulou shi aghive.

16 Ikehu niye ovilo imilive tsukevilo pi qhuiniju niye ighi ani.” “Tiye kiu kya? “ pi Bathsheba no iniju.

17 Pano khochile, “Ino ithi anike paye omilimo nani ike akukau Solomon vilo ipelono Shunem lono ighikeu ailiu Abishag pesu inipu shipeni keu tsa pitsulo.”

18 Lino khochile, “Tishi tsunithono” “Ino oghenguno akukau vilo pitsuni.”

19 Ikehu Bathsheba no akukau lau wuno Adonija zuqhushi pitsu. Akukauno pazano pa putsaniye iloghikelo puthugho eno itsaqino li ikhilu. Tishino pa kuka lakhulo iqaluve eno alakhu kutau lakhi peighino paza pelo pa u ajeu kudau iqape.

20 Lino pi, “Niye thime kitila ovilo iniju kepu anike kimiyeno tuchile tsukevilo.” Pano iniju, “Tiye kiu kya, iza?” “Niye omilive tsumo nani.”

21 Lino khochile, “Omu Adonija pelo Abishag pe pa nipu shiluvepelo.”

22 “Noye kushiye ivilo Abishag pesu pa tsuvelopi ani kya?” ipi akukau no iniju. “Noye ipelono akuka ghi pa tsuve penike iniju kepu shi ae. Ta atsa pi-amu paye imuke eno pa kudau Abiathar achineu eno Joab Zeriua nu ishi ani!”

23 Tileno Solomon no AMPEU je lono ighono ashoqhi lakhi shi. “Hi Adonija no qhuiniju akeulo pa kuxu puhatsumo aye Alhou pelo ni-u pithive peni!

24 Kughengu AMPEU no ipelono ipu David kuka lakhulo ngope nikeu shi mutotoi shivetsua; pano pa kukaphuye ni eno ilaghaqo tsuveni keushi tushoqhivae. Ino akuxupu AMPEU je lono tushoqhi ani Adonija ye ishitsala hechemono thivepeni!”

25 Tighenguno Akukau Solomon no ahza Benia tsuno pano wuno Adonija heqhive.


Abiathar Hapupo, Joab Pithive

26 Tishive kethiu akukau Solomon no Abiathar achineu vilo pi, “No ghakhu Anathoth lo chevelo. Opithive kepushi ae ikemu niye itehiye opithimono aghini kughengu ipu David kuxulo nono AMPEU wu Puloshoqhi Bohu jukukutsuu shiche eno shiluksa kumtsu pa sasu kusaje kighithi kile ighike.”

27 Tishino Solomon no Abiathar ye AMPEU chinekishiu lono aje kavetsu, ike AMPEU no khaghi Shilo lo Eli achineu eno pa laghaqo ghili pipua keu achipikaluve.

28 Joab no kiu shivekeno ti chiluve. (Paye Adonija kuphu, ikemu Absalom ye kuphumoi.) Tighenguno paye AMPEU achekeu phikilo poilono akumlla kiptia kibo tsuquluve.

29 Joab no aphikilo ilono akumlla kiptia kibo tsuqupe anipikeu sutsa akukau Solomon tove, tileno Solomon no aghinimi lakhi puwuno Joab ye kushiye akumlla kiptialo povekeno tipau vehu inijuwupe. Joab no khochile, paye Solomon msake ghenguno AMPEU lau poighive ani ipi. Tileno akukau Solomon no Jehoida nu Benaia hapuwuno Joab heqhivepe nikeu shive.

30 Pano AMPEU achekeu phiki alo wuno pi, “Akukauno ovilo khalacheu ipeghivelo pi ahza tsu ani.” Joab no khochile, “Moe, niye hileno thiveni.” Ike Jehoida nu Benaia no Joab tsa pesu akukau vilo pi.

31 Solomon no khochile, “Joab no pikeu shitsulo,” “Pa heqhiveno qhovelo. Tishi anguno ni na David lagha lono ikowokemi namu Joab no pimimo kemi heqhi pithive keu ngusu sholupe moni.

32 Ipu David vilopimono pithive kemi ghenguno AMPEU no Joab ghime nani. Joab no pa nguno akiviu amikuchomi mikini heqhivetsu: tiye Israil ghushimi shou zahtsuu Abner ngo Amasa, Juda ghushimi shou zahtou pama pithivetsuke.

33 Pama heqhivekeu ngusuye Joab eno pa laghaqo shou alhokuthu acheuve peniu. Ikemu AMPEU no David laghaqo khuuno pa kuka lakhulo ngo anikeno alhokuthu tokulu shitsulo.”

34 Ike Jehoiada nu Benaia no AMPEU achekeu kumlla phikilo ilono Joab heqhive eno pa kumoye aluzalo pano achekeu kilo qhove.

35 Tishi puzu akukauno Jehoiada nu Benaia pesu Joab thelilo ghushimi shou zahtou shiluve eno Zadok pesu Abiathar thelilo achineu shiluvepe.


Shimei kithi

36 Akukauno Shimei kuno pa vilo pi, “Olikhi oghenguno Jerusalem lo oki shino ngolo eno khilemu aphughi hechesu khilaumu iqho iqi kevilo.

37 Tsala nono Kidron hechesu khila khilaumu wuve aye tipa tsalanino noye thive nani eno akipimiye olikhi nono chunani.”

38 Tileno Shimei no khochile, “Akijeu nono pikeu shini.” Ikehu paye ado kushuwo Jerusalem lo ache.

39 Ikemu ampe kuthu thiu, Shimei qemi kinino po susu Gat lo akukau Maaka nu Akis lau wuve. Kughou Shimei no pamaye Gat lo anipikeu tsa chilukeno,

40 Pano pawu gadaha shou ikuno Gat lo akukau Akis lau paqemi pama phusu ighi. Pano pama phuluno sachile su pa kilo saighilu.

41 Kughou Solomon no Shimei no kiu mlavekeno tipau chilukeno

42 pano pa kusaghipeno pi, “Ino ovilo AMPEU jelono Jerusalem phekevilo pi tushoqhie. Ino ovilo pikumsakeu ghi nono pove aye noye mutsuqhei thive nani pi okutughue. Noghi igholunipi pulo kuqha ke kumo kesha?

43 Tishiaye noye kushiye igho lumoveno oshoqhi kubove kya? eno izah kutsu gholumove kya?

44 Nono Ipu David lau akuqu kutomo shikeu nono akivishi ithi ani. Tighenguno AMPEU no oghime nani.

45 Ikemu pano ikumghatsu nani eno David kukaqha alhokuthu susholu anani.”

46 Tishi puzu akukauno Benaia Jehoiada nu ahza tsuno pa pelo Shimei heqhi pithivetsu. Tithiuye Solomon no kumtsu qhasuluve.

Sumi Naga CL Bible - BAIBEL

Copyright © 2013 by The Bible Society of India

Used by permission. All rights reserved worldwide.

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan