KUKAMI AKINIU 23 - BAIBEL (BSI)Josia no Asu-atu Kumlla Hasu ( 2 Yeki 34.3-7 , 29-33 ) 1 Akukau Josia no Juda eno Jerusalem lo sakiphemi kumtsu kukutsu no 2 panongu kumtsa Achinekilo wu, tipau gholo achinemi, tungkupumi eno kinimi kumlhomi kumtsu aphiphi shi wukha. Panongu kumtsu zulono akukauno puloshoqhi yezah Achineki lono ithulukeu ighono phisu pesu piyelu. 3 Pano atsukucho phivilo puthugho eno AMPEU ghokulu shinike pa lau puloshoqhi shilu, pa yezah eno ahza kutsuqo pa mlo eno angulho kuchopu suno pewo nikeu eno kakulo kiu yepuaghi keno akupulo shoqhilo sukuqhaghi akumla lono mlapiye wonikeu shoqhi shilu. Timi kumtsuno puloshoqhi pimhe wonike ghenguno tushoqhilu. 4 Tishino Josia no achinetou Hilkiya ngo pa kukuphumi achinemiqo, achinekilo akulaghilo aghukhepe akeqo kuno Baal mllachekeu nhemghaqo, Ashera lhouliu eno ayepu mllachekeu nhemgha kumtsu Achineki lono ikhiphevelo pi ahza tsu. Akukauno thime tipaqo kumtsu aphughi khalacheu Kidron Khila lono ami su pitivetsu eno pitivekeu yevuye pesu Bethel lo suwuve. 5 Pano Juda lo kukamiqono achinemi sukusu shipuaghikeqo panongu kumla lono ikhivetsu eno Juda phughilo eno Jerusalem hokumxa lo akumllagho shipesu Baal, tsukinhe, aqhi, ayepu ayesu tsuchekeu kumtsu ikhipevetsu. 6 Pano Ashera lhouliu julho Achineki lono ikhipevetsu eno aphughi lono pesu wuveno suwo Kidron Khila lono pitive eno mukhu munoshi ayevu kughulhove eno tipau pesu mishi kumo kuqho alo kutho lesuvestu. 7 Pano achineki lono salha chekemi kiptimi totimi asalhaki kumtsu shipsa hexalevetsu. (Tipaqolo ngono kusalhalimino Ashera mlla nikelo uchekeu chijeboboi keu phi ghocheke). 8 Pano Juda phughiqolo achekeqo achinemiqo sawo Jerusalem lo qhivetsu eno aghakhu kumtsulo khileno aghakishi shipesu mlla chekeno tipaqo-a pesu kughu kughalei qhivetsu. Pano aphughilo shichekeu ahng Joshua no khagho shikeu phivilo ane tughakusa je lono shikeu kumlla-a ghi sulapevetsu, tiye aphughilo ilochekela khagho ato shipuakeu piyiu kudau ake. 9 Achinemi tipaqoye Achinekilo mlape nikeu shimove, ikemu panongu kusami achinemi kutamino kholaqhi sumokeu sho panongu sasu kusaje chukeuye chulu penikeu shi. 10 Akukau Josia no Hinnom qalo Tofet mllache keu-a ghi hexavetsu, tishino khuu pelomu anu momu anga pesu ighino Molek lhou lau akiptia kumllagho tsupe nikeu shimove. 11 Pano Juda lo kukamino tsukinhe mllaniye khurshi ikhiphepe tsuchekeu lakhave eno khurkulu kumtsu amino pitivetsu. (Hipaqoye achineki kughakilo qhipuache eno tiye khagho phivilo khipaulo Nathan Melek, kijemi atou no achekeu ki phivi lono kushuwo kumolo ae). 12 Juda lo kukamino akukau Ahaz no achekeu ki tsuqalo akumlla kiptia shikeu ghi akukau Josia no xalevetsu eno tipau gholo akukau Manasse no shipuku keu kumlla kiptia eno ti Achinekilo kughaki kini kuma ghi mukhumuno shi kubo piniyive tsuno Kidron Khila lo pelevetsu. 13 Josia no akukau Solomon no Jerusalem kipela kudau Oliv to chhiliu akumlla-a shikeu khipa-a lono aghuthikusu lhou Astarte, Sidonmi lhouliu, Khemos Muabmino mllachekeu lhou eno Amunmi lhou kumlla-a hipaqo kumtsu kughukughalei qhivetsu. 14 Akukau Josia no atu tsukuchoqolo Ashera julho shisu puakeu eno khilehi timi saghino nhano qhopepuakeno tipau shou atu tsukucho susu puakeu kumtsu tulapiniyive eno kubo piniyivetsu. 15 Josia no Bethel lo akukau Jeroboam Nebat nu no Israilmi sasu axinelo ilove keu kumlla-a ghi kubolevetsu. Josia no akumlla-a tulavetsu eno atupikiyeqo tuleveno atuqo kubo piniyivetsu eno mukhumunoshi asaye kughulhovetsu eno Ashera julho ghi pitivetsu. 16 Tishino Josia no hula hila juno atoghilo akumo khami akeu ithuluno tipau lono asaghi ikhipheno akumlla kiptia lono pitivetsu. Hitoi shino akumlla kiptia kumtsu hexalevetsu, tishikeu lono khaghi akukau Jeroboam ghulhu ghuloki lo pano atsukucho philo puthugho ngo akelono tunkupuuno piqhi puakeu achipikaluve. Akukau Josia no hulahila chheju eno tungkupu khuuno hipau tsa piqhipuakeno tipau kumo ithulu. 17 “Hiye khuu kumo kya?” pi pano iniju. Bethel lo timiqono khochile, “Hiye Juda lono ighikeu tungkupu kumoke, ishi nono kiu shikeno pano khaghino piqhipuakeu ovechewo shikupulu ani.” 18 “Pa tholo tishi qhivelo, pa saghiye tukiqheve tsukepu kumoe,” pi Josia no ahza tsu. Ike pa saghiye bukiqhe tsumove eno Samaria lono ighikemi tungkupumiqo saghi ghi bukiqhe tsumove. 19 Aphughi kumtsulo akukau Josia no akumtha lhou kumlla-a khipaqo Israilmi kukamino mlape qhikeu kumtsu kubolevetsu kughengu tipaqo ghenguno AMPEU mlo shikighideke. Pano Bethel lo shiketoi akumlla-a kumtsu tula hexa piniyivetsu. 20 Pano alhou kumthami achinemi kumtsu panongu kumlla kiptia lono heqhi pithi khaveno akumlla kumtsulo timi saghi suno pitive. Tishive kethiu paye Jerusalem lo idewove. Hechekulu Ghulhu Ikhilu ( 2 Yeki 35.1-19 ) 21 Puloshoqhi kakulo yepuakeu kiqi lono AMPEU panongu Lhou gihughi Hechekulu Ghulhu pinye ikhilu lopi timiqo ahza tsu. 22 Khaghilo Xakuthamino ashiayeh shou ayehpecheke thiu Israil lo momu Juda lo kukamiye khunomu ishi Hechekulu Ghulhu ikhilu aketoi keu shijumphie. 23 Ashekha lo Josia no kakeu mpe chighi akutacheu lono Jerusalem lo Hechekulu Ghulhu hipau ikhilue. Josia no Kikili Hami Sughi 24 Achinetou Hilkiya no Achineki lono ithulukeu yezah kakulo yepua ketoi pimhe wonike ghenguno akukau Josia no Jerusalem lo eno Juda yeghiqhalo tusatumo eno saqhi-sali shichekemi, akilo qhichekeu lhouqo, asu-atu eno ayekumthalo pimhe chekeu khuayeh kumtsu ikhi pevetsu. 25 Pa zuu kukami khunomu pa toi pa mlo pa kukumsu eno akumto kumtsu pesu AMPEU qekeu kuhae eno Muse yezah kumtsu aghokulu shi pimhekeu kuha momu pa thiumu kukami khunomu pa toikeu kuha. 26 Ikemu akukau Manasse no kiu mlavekeno tipau ghenguno AMPEU loghu itehi kutolomu puhavemlano Juda shou ave. 27 AMPEU no pi, “Ino Israil lo kiu mlakeno titoi Juda shou ghi mla nani, Ino inhekithe lono Judami hapupove nani eno ino kishephe lukeu Jerusalem phughi milive nani. Achineki khipa-a lono imllakepu shi ino pitsukeno ti kumtsu milive nani.” Josia Kuka Shekha ( 2 Yeki 35.20—36.1 ) 28 Akukau Josia no kiu mlakeno ti kumtsu Judami Kukami Xughililo yekutsupe qhipuani. 29 Kughou Josia no akukau shi akeno tipa ghuloki lono Ijipmi kukau Neko no ghushimi sasu Eufrati kutolo Asiriya lo kukau kuphu tsunike ghenguno le iloghi. Akukau Josia no Megido lono Ijipmi ghushimi lakha chilelu eno paye ghushiqa lono pa pithive. 30 Pa qholo kijemiqono pa kumo pesu khurkulu lo pesuno Jerusalem lo pu ighino kukami qhochekeu alo pa qhove. Juda lo timiqono Josia nu Joahaz pesu akukau shi kisheluve. Joahaz no Juda lo Kalu ( 2 Yeki 36.2-4 ) 31 Joahaz ye apunu mpe muku kuthu shi akelono Juda lo akukau shiluno Jerusalem lo aqhi kuthu ayehpelu. Paza jeye Hamutal ke eno liye Libna phughilo achekeu Jeremiya nongake. 32 Pa sunoqo kumla pape pa ghi AMPEU zulo axine shive. 33 Pa kukaye kughou Ijip kukau Neko no pa kughaluveno Hamat yeghilo Ribla lo akughu shipe niye sawuve keno tileno kishekhaveno paye Judamiqo pelono ampelo agho tsandi kilogram 3,400 eno shunano kilogram shighi bidi ishi pesu Ijipmi tsupenikeu shive. 34 Akukau Neko no Josia nu Eliakim pesu Josia zuqhulo Juda lo akukau shiluvepe eno athiuye pa je pesu Jehoiakim ipi kukidevetsu. Joahaz ye akukau Neko no sasu Ijip lo wuve eno paye tilauno thive. Jehoiakim no Juda lo Kalu ( 2 Yeki 36.5-8 ) 35 Akukau Jehoiakim ye timiqo lau panongu kuakini qhemi kiqi lono ayeghime qhathu tiye Ijip lo akukauno pa lau agho khukeu tsuniyeke. 36 Jehoiakim ye apunu mpe muku pungu shi akelono Juda lo akukau shiluno Jerusalem lo ampe chighi qhaqhi ayehpelu. Pa zaye Zebida, Ruma taun lono ighikeu Pedaiya ngake. 37 Pa zuumiqo toi Jehoiakim ghi AMPEU zulo axine shive. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India