Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

KUKAMI AKINIU 19 - BAIBEL (BSI)


Akukauno Isaya Kukutsu Iniju
( Isa 37.1-7 )

1 Akukau Hezekiya ghi panonguno pithi ighikeu tsa chilu kemtsa pa mlo ghime launo paphi suxuve no yeqhiyephi uno AMPEU Achine kilo wu.

2 Pano Eliakim akukakilo ayehpetou, Shebna kughakilo akijeu eno alayemi achinemiqo hapesu Isaya tungkupu Amuz nu lau puwu. Panongu kumtsu yeqhiyephi uno wukha.

3 Pano asutsa hipau pesu Isaya vilo pithi puwu: “Ishiye aghime tsala; ninguye aghime tsuva eno shikukujo anie. Ninguye totimi lakhino anga pununiye su animu ashi aji tomokeu lono punu mlano aketoi ani.

4 Asiriya lo akukauno paw kijemi atou hapuwuno akuxu kuau Lhou thaigha anipe. AMPEU oLhou pelono hi kuthakugha tsa chiluno piqhikemiqo lau aghime tsupeniu. Tighenguno ningu achilishi akemi nitimiqo ghenguno Alhou vilo inikhutsulo.”

5 Kughou Isaya no akukau Hezekiya sutsa chilukeno

6 pano khokichile hipau tsuchilepuwu: “AMPEU no ovilo pi ani khilemu Asiriyamino AMPEU ye nongu xalumo nani pi akeu tsano oshikumsa pekevilo.

7 AMPEU no Asiriya kukau pelono uyeu tsa chikulu vechewono pano yeghilo idechile wovepe kepu shi nani eno AMPEU no pa pithive kepushi nani.”


Asiriyamino Akiniu Shikichikeu
( Isa 37.8-20 )

8 Asiriyami kijeu huno akukau ye Lakis pheveno tipau phivilo Dibna phughilo aghushi akeu chiluno pa sasu kighithi kile nike ghenguno tile wu.

9 Atsa hipau Asiriyami lau ighikeuye Ijipmi ghushimi akukau Tirhaka Sudan lo kuauno sasu panongu leveniye chenipi chilu. Kughou Asiriya kukauno hipau sutsa chilukeno pano yekili lakhi yepe Juda lo kukau Hezekiya lau tsupuwuno

10 pa vilo hitoi pi, “Alhou khu nono pulu cheni keno tipauno noye iulo ikiqi ilomo nanipi ovilo pikeu tsa huno opishiqhi pekevilo.

11 Asiriya lo kukauno khuno khuno shiayeh laumu pano kutsavenipi xathavekeuye kutsave chekeu ghili nono chiluvae. Noye tipau lono pokalu nani kepi kumsu anikesha?

12 Isunoqono aphughi hipaqo: Gozan, Haran eno Rezef kutsavetsu eno Betheden timi khunoqo Telassar lo akeno heqhikhavetsu tipa ghulokilo panongu lhouqoye panongu khuumu xalumoe.

13 Xamat, Arpad, Sefarvaim, Hena eno Ivva kukamiqo khikhi akhani kya?”

14 Akukau Hezekiya no aghinikishimi ulono yekili ikhiluno tipau philu. Tishino paye Achinekilo wuno yekili tipau pesu AMPEU zulo lhaphe pesu qhino

15 inikhu, “O AMPEU, Israil Lhou, noye achishibo kupuu lhoxu shou okuka lakhulo iqa achekeu, Olikhino Alhou ke ayeghilo akukaphu kumtsu shou nono ayehkipeu ke. Nono ayeghi eno atsutsu lhotsu.

16 Itehi AMPEU, ningu lau kiu shi ani keno jutsulo. Sennakerib no okuthakugha tsa piqhikeu kumtsu inijutsulo, akuxupu Lhou.

17 Ningu kumtsuno ithi ani, AMPEU, Asiriya kukau no ashiayeh kutomo kutsavetsu, panongu yeghi kughukughaleyi lepuwuve tsukeu

18 eno panongu lhouqo khikhi alhou kumokeno, ikemu asu-atu timi-uno mlakeu keno tipaqo pitivetsu.

19 AMPEU, ningu Lhou , itehi Asiriyami u-lono ni susholulo tishikeu lono ayeghiqhalo ashiayehqo pelono olikhino AMPEU Alhou kepi ithikulupu shitsulo.”


Isaya Sutsa Akukau lau
( Isa 37.21-38 )

20 Tileno Isaya no asutsa lakhi akukau Hezekiya no inikhu akeu kighini khochile tsukeu pesu pithi puwu.

21 AMPEU no pivae, “Jerusalem phughino ojunuqhi eno oshiputha anie, Sennakerib.

22 Noye khuu piputha eno junuqhi ani kya? nono ni akimthe Israil Lhou gihumove.

23 Nono oghinikishimi puwuno ow khurkuluno Libanon lo naghuto akiqheu kumtsu lelukepi ilau aqhekuza shi ae. Nono kedar subo kuchuqu eno kupra jukiviqo micheqhilu eno aghasu kuthokuzu kumtsu iloju pi qheza ani.

24 Nono inami zu yelu eno o-u ghushimi pukhuno tiphe keu lono Nayil ghoki qhai shivetsu pi qheza ani.

25 “Ino hipaqo kumtsu azuuno khaghino kughupesu qhitsuepi nonguye khilemu chimla aphi kesha? Itehiye ino hipaqo kumtsu kughuqhi tsu ani. Ino nongu pelo putukha pesu akeu phughiqo pesu kubopiniyikeu tu kughulhove tsu kulupu kuka tsue.

26 Timi tile akeqo pelono akuka kuhavepe; panongu kichi mamaive tsuno avehu kughuzu shivetsu. Panonguye aki kutsuqalo atsuni eno alupiqo no thuwu akelo kipela mulhu kushuno fupithike toike.

27 “Ikemu nonguno kiu mla eno khilau wu anikeno nongu ghili ti kumtsu ithi ani. Nonguno kiutoi ishou amlo ide anikeno ti kumtsu ithi ani.

28 Nongu mlo kighide eno aqhekuza kumtsu piyekeu ithuluvea, itehiye ino nongu nigilo aikuho sutsu eno nongu kichilo ayikukha sutsuno nonguno ighikela lo xaide kighide puwoni.”

29 Tileno Isaya no akukau Hezekiya vilo pi, “Kiu shinani keno hino amchipu lakhi shi nani. Hipa mpelo eno toku kutolo noye aghalono thuipeghikeu thi likhi chu nani, ikemu tipasheloye nono owu khalakithi xusuno ghile hulu nani.

30 Juda lo khuno ghupe xuaghini keno panonguye ayeghi ghuma kivilo asubono akuhu qusu luno athi kutomo pithiluke toi kupukunoshilu nani.

31 Jerusalem eno Zion tolo timi ghupuaghi kemi ipeghilu nani kughengu tishi penipi AMPEU no kughupe qhivae.

32 “Asiriya lo akukau ghenguno AMPEU no ishi pivetsua: ‘Paye aphughi hipaulo iloghilumo nani momu aleghuthi lakhimu kapuku lumo nani. Ghushimi azuto kipemi mu aphughi kupunulo ighilumo nani eno hipau homxa aho hothakeumu shilumo nani.

33 Paye kiu lalono ighikeno tipala zusu idewove nani, aphughilo iloghimla nani, ni AMPEU no piqhivae.

34 Ino iqeu David lau tushoqhipe puakeu toi aphughi hipau susho eno pukha phelu nani.’ ”

35 Tipaji AMPEU wu kungumino Asiriyami ghazulo wupuzu ghushimi 1,85,000 heqhivetsu. Thoghiu inaqhe panongu kumtsu akithi shi khave!

36 Tishike lono Asiriya kukau Sennakerib ye idechile susu Nineve lo idewove.

37 Ghulo lakhi paye achinekilo wuno pa lhou Nisrok mlla ae, tileno panu Adram-melek ngo Sharezer pamano ighino azuta pesu pa ghiqhive, tishino pamaye posu Ararat lo pove. Ipuzu panu kutau lakhiu Esarhadon no pa zuqhulo akukau shiluve.

Sumi Naga CL Bible - BAIBEL

Copyright © 2013 by The Bible Society of India

Used by permission. All rights reserved worldwide.

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan