Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

JEREMIYA 51 - BAIBEL (BSI)


Babilon shou Kughatha Kithe

1 AMPEU no pi, “Babilon ngo tipaulo timiqo shou ino kutsale kepu mulhu mulhu sasu ighi nani.

2 Amlhuno aghijini fulesawuveke toi ino inaghami puwu puzu Babilon kutsalevepe nani. Kughouno kutsalekeu tsala tipau ighini keno panonguno aqha kumtsu lono leighi nani eno aghakhuye zaghulei qhive nani.

3 Tipaulo ghushimiqo pelo apiji kapuwu kepu ado tsukevilo momu aghunanu pepu kepu do tsukevilo. Lhothemi ghupeqhi kevilo! Aghushimi kumtsu kutsalevelo!

4 Panonguye izapu khaveno pano phughiqo laghila lono thi nanike.

5 Ni, Aqokitikhi MPEU Alhou ye Israil ngo Juda pheve mphike, panonguno ni, Israil wu Akimtheu shou axine shipuaghi namu niye panongu qhimphike.

6 Babilon lono polukhavelo! Nongu kuxu ghenguno polulo! Babilon xine ghenguno nongu pithive apekevilo. Niye itehino imukhu luanike eno tipauno ithulu kuzupu shi akeu pesu ghimeqhi anike.

7 Babilon ye i-ulo shunano shikeu jukhu lakhi toi ayeghiqha shokumzu anike. Ashiayeh jeliqono tipaulo aji akeu shove eno panoqo kukumsu ye chevae.

8 Babilon ye zuleno iluqivae eno kutsalevae! Tipau shou mlo qalo! Tipau ghuzakuqo ghenguno kusughu luwulo ishiake tiye viveluvi ke.

9 Inaghami tile kughuna chekemiqono pike: ‘Ninguno Babilon kuphuniye pukaputsake, ikemu tiye munuveke. Ningu itehiye tipau qhiveno nighakhulo idewove nike. Alhou no pa kuka kumto kumtsu pesu Babilon ghimeqhike, eno tipau qhoi kutsaleve ake.’ ”

10 AMPEU no pi, “Iwu timiqono ighamuku ke, ‘AMPEU no piyetsu keuno ninguye achipiu shianike. Ninguno Jerusalem lo wupuzu timiqo vilo AMPEU niLhou no kiu shivetsu keno pinike.’ ”

11 AMPEU no Babilon kutsanike kumsupu pesu anike ghenguno pano Media lo kukamiqo xukuthovetsuke. Titoi shikeu lono pa chineki kutsalevekeu mukhu pano lu nani. Leighi akemi kijemiqono ishi ahza tsuke, “Nongu piji xukumtsuvelo! Nongu zuto kutope peluvelo!

12 Babilon putupuakeu lepenike amichi kihipiyelo. Aghukhemi iqhi kithelo! Alakhemi qhiwolo! Timiqo pesu kughutshupe qhilo!” AMPEU no pano Babilon lo akemi lau kiu shinikeu shi pipua keno shitsu anike.

13 Tipau ghakhuye aghoki kutomo eno kinikulu pekutsukeu qhemike, ikemu tiye ado tovae eno tipau kuxu kighiye ghithavae.

14 Aqokitikhi MPEU no pa likhi pa kuxu jeku ashoqhi shiveake pano timi kutomo tulhaqu tawucheke toikeu Babilon le nike saighi nani eno tipaqono toluvekeu shi asheshu nani.


Alhou Shekiqhe Le

15 AMPEU no pa kuka pesu ayeghi lhoke; alokutsu pesu pano ayeghiqha lhoqhike eno kungugha sukhope qhike.

16 Pano ahza tsukeulo atsutsu shou azu akeuno ighae; ayeghi shekha kudauno pano khungkusu sughike. Pano tsutsughu lono tsutsupha mlaphe cheni eno pawu hekutsu puakeu bolono amlhu puwu cheni.

17 Tipau ithulukeulo, timino mamaive eno akukumsu hauve; asu-atu julho mlaqhi chekemiqo vehu kughuzu shive, kughengu panonguno mlaqhikeu lhouqoye kichileu eno akuxu kuhae.

18 Panonguye ame kuhake eno mithive kepuke; AMPEU no panoqo ghimeni keu do ghulokilo panonguye kutsaleve nani.

19 Jakob Lhou ye tipaqo toimoke; Pano thwokha kumtsu lhoqhike, eno Israil kishelu keuye pawu timiqo shiache peniyeke. Pa jeye Aqokitikhi MPEU ke.


AMPEU wu Ayihesu

20 AMPEU no pi, “Babilon, noye iwu ayihesu ke, aghushilo ighunanuke. Ashiayehqo ngo akukaqha chineqhinike ino opeitha cheke,

21 khurshi ngo tipaqo shou ikukicheu kuboqhi nike, khurkulu ngo tipaqo sakicheu kuboleqhi nike,

22 kiptimi ngo totimi pithi nike, kitemi ngo ahelomi ghiqhi nike, apumi ngo ilimi pithi nike,

23 bherikhemi ngo panowu bheri loji ghiqhile nike, hokidemi ngo panowu khurshiqo ghiqhile nike, ayehkipemi ngo kijemi qhemghai keu chunudaqhi nike, ino opeitha cheke.”


Babilon Shou Aghime

24 AMPEU no pi, “Babilon ngo tipaulo akemiqono Jerusalem lau alhoksa khijehi shikeno tipaqo ghenguno ino lochiletsu nanike nonguye ithulu nani.

25 Babilon noye naghuto lakhino ayeghiqha kumtsu kutsaleve keu toike, ikemu ni, AMPEU ye oghumike. Ino otsuquluve nani, ayeghi lo osunhe kuluqhive nani eno ayevulo oqhive nani.

26 Oxaleqhive keu tuquqoye itaghi khilemu aki shikeulo peitha kithemo nanike. Noye alhokupujulo asayeqha lakhi toive nani. Ni, AMPEU no piveake.

27 “Lenike amchipu kihipiyelo! Ashiayehqo no chilupe kepushi afuko kuighalo! Babilon sasu aghu shipe nike ghenguno ashiayehqo kutolulo! Ararat, Mini eno Ashkenaz kukaqha pelo lewupe nike pilo. Lewunikeu saphe kepushi kijemi lakhi kishepe sulo. Tulhaqu loji toi khurshiqo sakughilo.

28 Babilon sasu aghushi penike ghenguno ashiayehqo kutolulo! Media lo kukamiqo ngo pa sakiphemi ngo kijemiqo eno panonguno qhasupe akeu yeghi kumtsulo aghushimi kupuwulo.

29 Ayeghino lalashi ithake kughengu Babilon pesu asayeqha shivetsuno khunomu ngomove nikeu shi AMPEU no pughupuakeu shiwo cheni ke.

30 Babilonmi ghushimiqoye aghushimono pa liwo kuputulo ngo ani. Panonguye pano mlo kuloghi hauvae eno totimi toivae. Aphughi hukikhaye kubolevae eno akiqolo ami ipeghivae.

31 Aghinikishimi lakhino lakhi papesu Babilon kukau vilo pa phughiye aqha kumtsu lono kubole iloghivekeu pinike posu wuke.

32 Aghumino aghoki kakutha-a leluvae eno aliwo qoghelo ami suvae. Babilonmi ghushimi qoye akumsa launo izuvulaivae.

33 Paikhavi lono aghumino panoqo ghitha pinyive nani eno aniqalo athi toi panoqo qoleqhi nani. Ni, Aqokitikhi MPEU, Israil Lhou no piveake.”

34 Babilon kukauno Jerusalem ghitha chuveke. Pano aphughi pesu azuhu toi kumsashivetsu; tughakusa ghahwu lakhi toi tipau munove. Pano kiu lunishi keno tipau pewuve eno kutauqoye peveke.

35 Zion lo akemiqo pelo pipelo, “Ningu heqhi buqhikeu ghenguno amakhoye Babilon pelo pu pelo!” Jerusalem lo akemiqo pelo pipelo, “Ninguno aghime shivekeu ghenguno amakhoye Babilon pelo pupelo!”


AMPEU no Israil Kuphu nani

36 Ikehu AMPEU no Jerusalem lo akemi vilo pike, “Ino nongu ghenguno kughakepu peluvetsuni eno noghumino nongu shou kiu shikeno tipau ghenguno lochilepe nani. Ino Babilon no azu luchekeu qhaivepe eno tipau ghokiqo qhaivepe nani.

37 Tipau ghakhuye ixapinyi alusama qhepua keshive nani khilehi tughashi ngocheni keno. Tiye juighu kepu a shive nani; timi lakhimu tilehi kughuna move nani eno tipau ithulu kemi kumtsu shikichiqhive nani.

38 Babilon mi kumtsu abongushu toi igha eno abongushu tiqo toi huhushi ighake.

39 Panonguno aghulhu lakhi kutotsu nani eno panoqo shokumzu eno alopivitsu nani. Panonguye zunike wuve nani eno khilemu idathughimove nani.

40 Bheriti ngo ane eno bheri tsuqo toi ghiqhive nike ino panoqo sawuve nani. Ni, AMPEU no piveake.”


Babilon Shekha

41 AMPEU no Babilon ghili pi: “Ayeghiqha kumtsuno sheqheche keu phughiye khasupe leluvae! Ashiayeh kutauqo zulo Babilon ye akumsa kuighupu lakhike!

42 Azughi no Babilon shou iluikughivae eno azu kukucho ghugha gholono tipau kuzupholuvae.

43 Tile taun akeqoye jukumsapu shivae eno tiye azu kuhakeu sayeqha toivae.

44 Ino Babilon lhou Bel ghimeqhi nani eno tipau pelo pano pukalu puakeu nhemghaqo phevepe nani; ashiayehqoye tipau mlla kithemove nani. “Babilon putupuakeu ikiqivae.

45 Israilmiqo, tilauno poluvelo! Iloghu kighide kutsasa lono nongu kuxu pukhalu kepushi polulo.

46 Amlo kuloghi hauvepe kevilo momu uyeutsa chilukeulo musa kevilo. Ampe atsu-tsu uyeu tsa jeli vekupha acheni, tiye aghakhulo heqhi buqhikeu eno kukami lakhino lakhi sasu aghu shikeu uyeu tsa vekupha acheni.

47 Ike ino Babilon su-atu julho kutotsu kepu ghuloki wocheni. Ayeghi kumtsu kujo kepu shivepe nani eno tipaulo timi akeqo kumtsu pithikhave nani.

48 Babilon ye kughono ahuu kudauno tipau kutsale nike ighikemi ulo ikiqi iloveni keno ayeghilo ngo atsutsulo akeqo kumtsu ghano alokivishi ighamuku nani.

49 Babilon no ayeghiqha kumtsulo timiqo kithipu shitsu acheke, itehiye Babilon ye ikiqive nani kughengu tipauno Israilmi kutomo thikepu shike. Ni, AMPEU no piveake.”


Babilon lo Israilmi lau Atsape

50 AMPEU no pawu timi Babilon lo akeqo vilo pi ani: “Nonguye akithi lono pokaluvae! Itehiye wulo! Ngo akevilo! Nonguye noghakhu lono putosulo anikemu nongu MPEU kumsulu alo eno Jerusalem kumsulu alo.

51 Nonguno piani, ‘Ningu pughuqhivae eno shikukujoke; ninguye kitilamu akukuphu kuhaveke kughengu inamino Achinekilo akimthe-a luvetsuke.’

52 Tishiaye, ino Babilon su-atu julho kutotsu kepu ghuloki wocheni kepi ino piani eno aghakhuqha kumtsulo aghuza kupumino sukeuno igha nani.

53 Babilon no atsutsu kutolo ikaiku puzu tilau aliwo qoghe shipe puaghi pinamu ino timi puwu puzu tipau kutsaleveni aphike. Ni, AMPEU no piveake.”


Babilon Alaushi Kutsaleve

54 AMPEU no piani, “Babilon lo igha qakeu sutsa inilo, aghakhulo kutsalekeu ghenguno mloqakeu inilo.

55 Ino Babilon kutsale ani eno tipau inaqhoive anipeke. Aghushimino azu fukukucho ghugha hutoi kohakive ilo, eno ighamuku asheshuno le ani.

56 Panonguye Babilon kutsale nike ighi ani; tipaulo ghushimiqoye haleu-vae, eno panoqo suzuye kubolevae. Niye alhoksami ghimeqhi chekeu Lhou ke, eno Babilon tsukuzupu qhemi ino tipau kutotsu nani.

57 Ino tipaulo ayehkipemiqo - alokutsu akemi sakiphemi eno ghushimiqo shokumzu nani. Panonguye zu nike wuve nani eno khilemu idathughimo nani. Ni, akukauno pianike, Niye Aqokitikhi MPEU ke.

58 Babilon akughushuu putupuakeuye ayeghilo xaleqhive nani, eno tipau khagho qhemghai akeqoye pitileqhive nani. Ashiayehqono mlachekeu huye kumtsu adou shive nani; panoqono pukaputsa mlapuakeu huye amikite ilhouve nani. Ni, Aqokitikhi MPEU no piveake.”


Jeremiya Tsape Babilon lo Puwu

59 Akukau Zedekiya mpi hiju achekeu timi huye Neriya nu Seraiya ke, eno pasuye Mahseiya ke, Zedekiya no Juda lo kakeu ampe abidiu shiakelo, Seraiya ye pa gholo Babilon lo wunikeu shive, ike ino avehu hami pa tsuke.

60 Babilon shou kutsakungo ighinikeu shi akeu kumtsu kishekulushi ino kaku lakhilo yesuve, eno tipa gholo Babilon ghili kutau akeqo ghi yesuve.

61 Ino Seraiya vilo pike, “Nono kughou Babilon toluni keno timiqo lau asutsa qhemghai shino hilehi yesupe puakeqo kumtsu phipiye masa ke.

62 Tipathiuno ishi inikhulo, ‘AMPEU, nono pikeuno noye a-a hipau kutsale nikeu shiani tishianguno hipa alo lhoxu lakhimu ngomoveni cheni, timi na pichepighi namu eno hiye alhokupujulo asayeqha toive peni pianike.’

63 Seraiya, nono kughou kaku hipau pesu timiqo vilo phisu khaveni keno, tipathiu tipauye atu lakhilo tshupukulo eno Eufrati ghokilo vesuvelo,

64 eno pilo, ‘Babilon shou hikithipu shi nanike, hiye hailove nani eno khilemu idethughimo nanike, kughengu AMPEU no hipau shou kutsakungokeu sughini cheni.’ ” Jeremiya tsa hileno kishekha.

Sumi Naga CL Bible - BAIBEL

Copyright © 2013 by The Bible Society of India

Used by permission. All rights reserved worldwide.

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan