Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

JEREMIYA 50 - BAIBEL (BSI)


Babilon khasupe Leluve

1 Atsape hipauye AMPEU no Babilon phughi ngo tipaulo timiqo ghenguno ivilo pikeuke:

2 “Ashiayehqo gholo asutsa kithe pilo! Tipau pesu asheshulo! Kutughu-keu michi shilo eno sutsa kithe vekuphalo! Tipau pesu kusupe qhive kevilo! Li lhou Marduk ye kubokighi-niyivae! Babilonw asu-atu julho- ye kujokepu shivae, liwu ajulho niqhunilayi keqo ye mukhu-muno shivae!

3 “Ahuu kudauno ashiayeh lakhino Babilon lenike ighi eno tipau pesu asayeqha kughulhovetsu nani. Timi ngo lhoxu kumtsu pove nani eno milakhimu tilehi kughuna move nani.”


Israilmi Ideighi

4 AMPEU no pi, “Kughono tipa ghuloki ighini keno Israil ngo Juda kumalo kuamiqono qasusu ni panoqo Lhou phususu ighi nani.

5 Panonguno Zion kudau wukeu la iyighiju puzu tikudau wu nani. Panonguno isasu lhokta puloshoqhi shi nani eno khilemu tipau kubovemo nani.”

6 “Iwu timiqoye bheriqo toi akhemiqono panoqo pelo naghutolo puhapighiyive peke. Panonguno bheriqo toi naghuto lakhi lono lakhiulo itsusu wuveke eno panonguye panoqo ki khile ani keno kumsumavae.

7 Panoqo ju ithulu kemi kumtsuno panongu haleqhike. Panoqo ghumino pi, ‘Panonguno AMPEU shou axine shike ike ninguno panoqo shou kiu shikeno tiye achipikumo keu kumoe. Pano puasuqoye AMPEU pukhupe xucheke eno panongu ghi pa lau amikucho shi ache kepushi ake!’

8 “Israil lo kuamiqo Babilon lono povelo! Aghakhu tipau qhivelo! Nongu paghino tipau qhivelo!

9 Ahuu ashiayeh akumtomi akeqo muqo ino xukuthoni cheni eno panoqo pelo Babilon leighi peni cheni. Panonguno tipa yeghi sasu ajo-shi puzu aghushino tipau leluve nani. Panonguye ashihami shitsamiqoke, apiji kapuwu keu lo mijikeu khilemu vezuve chemoke.

10 Babilon ye xulepuwuve nani eno khunoqono tipau xulepuwuni keno panonguno lunishikeu kumtsu suwuve nani. Ni, AMPEU no piveake.”


Babilon Ikiqivekeu

11 AMPEU no pi, “Babilon lo kuamiqo, nonguno iwu timiqo nhemgha xulepuwuveke. Nonguye amshino athi qole akeshi momu khurshino igha akeshi amlo kiqishi alovi akhanike,

12 ikemu nophughi kuloghi huye sunheqhive nani eno shikukujove nani. Babilon ye ashiayeh kumtsu gholo akhoto kumono aghulou shive nani; hiye qhaikeu eno azu kuhakeu asayeqha shive nani.

13 Imlo kighide ghenguno milakhimu Babilon lo ngomove nani; hiye ixapinyi qhive nani eno tipau vechewu chekemi kumtsuno thughui eno akumzaqhiyive nani.

14 “Asuzu kipemiqo, Babilon sasu aghushikepu shi ajo shiluvelo eno tipau suhuluvelo. Nongu piji kumtsu pesu Babilon shou kapukulo, kughengu tipauno ni, AMPEU shou axine shiveke.

15 Aphughi sukumxa qha kumtsulo aghule kulo! Itehiye Babilon ye qhoi phesuvae. Tipau putukha puakeuye vesu ilovae eno ipole iqivae. Niye Babilonmi shou imukhu luanike. Tighenguno panoqo shou nongu mukhu lulo eno panonguno kutami peitha puakeu toi panoqo peithalo.

16 Tipa ghakhulo apiti qusupe kevilo momu ghile hupe kevilo. Inaghami khijehino tilehi kughunani keno aghushimino le ighinikeu musa nani ikehu pano ghakhulo idewove nani.”


Israilmi Ideighikeu

17 AMPEU no pi, “Israil lo akemiye bheriqo abongushuno hakuqoqhi eno halevekeu toi keqoke. Atughushi, panonguye Asiriya kukauno leighike eno tipashelo Babilon kukau Nebukadnezar no panoqo saghi tsachhevetsuke.

18 Hi ghenguno, ni Aqokitikhi MPEU, Israil Lhou, ino kishi Asiriya kukau ghimeqhi keno tipaphi lono Akukau Nebukadnezar ngo pa ghakhumi ghimeqhini chenike.

19 Ino Israil lo akemiqo pano yeghilo sachile sawo qhi nani. panonguno Karmel toghilo ipeghikeu chuqupu chu nani eno panonguye chu nishike thaqhu Efraim ngo Gilead lono axa ipeghi keu chu nani.

20 Kughono tipa ghuloki ighini keno Israil lo kiu xinemu phumla nani eno Juda lo kiu lhoksa kugha mu kuha nani, kughengu timi khunoqo kuxu ino ghupe qhitsuni keno ino tipaqo xine pevetsu nani. Ni, AMPEU no piveake.”


Babilon shou Kughatha

21 AMPEU no pi, “Merathaim ngo Pekod lo akemi lewulo. Panoqo pithikhave eno kutsalevelo. Ino nongu vilo ahza tsukeu kumtsu shilo. Ni AMPEU no piveake.

22 Aghakhulo aghukishi sutsa chiluke eno tilau kutsalekeu kije shiani.

23 Babilon no ayeghiqha hephopinyi hedaqhike eno itehiye tipau ayihesu ye hephovae! Tipa ghakhu shou kiu shive keno tipau jupesu ashiayeh kumtsu no thughuivae.

24 Babilon, nono ishou aghushike eno noye ino oghenguno alichhe shipe qhikeulo noye mthano tipaulo ilono kitimeluvae.

25 Niye ighunanu khile pekutsu cheni keno tipa-a qhaqhivae eno iloghu lono tipau khalau pe-ipeghivae, kughengu ni, Alhou Aqokitikhi MPEU ye Babilon yeghilo akumla shikepu shivae.

26 Aqha kumtsu lono tipau le ighilo eno tipaulo athi pekutsu puakeu alo hepho ilolo! Tinhemgha sunhe kishelu keu jeli kumtsu athi xukumqoke toi, xukumqolo! Aghasaqha kutsalevelo! Kiumu qhitsu kevilo!

27 Panoqo ghushimi kumtsu pithi khavelo! Panoqo ghiqhivelo! Babilon lo kuamiye thini putsakeu! Panoqo ghime nikeu ghuloki ighivae!”

28 (Babilon kudauno kupokichemi pokasu wulu eno Jerusalem lo ighi eno ni Lhou AMPEU no Babilonmino pa chineki shou kiu shive keno tipau ghenguno kishi amkhu luani keno panonguno lhe anike.)

29 “Asuzu kipemi vilo Babilon lelo pilo. Timi khijeno asuzu ngo apiji pethi akhani keno tipaqo puwulo. Aphughi suhuluvelo eno milakhi pelomu pojolupe kevilo. Tipaulo kiu shipepuani keno lochilelo eno kutami peitha puakeu toi tipau peithalo kughengu tipauno ni, Israil lo akimtheu shou aqhekuza shi mlaitha puanike.

30 Ikehu tipaulo lhothemiqoye tipau phughi alaghila lono pithive nani eno tipa tsalalo ghushimi kumtsu kutsaleve nanike. Ni, AMPEU no piveake.

31 “Babilon, noye aqhekuzano chhitoi anike, ikehu ni, Aqokitikhi MPEU Alhou ye oshou mopi kepushi anike! Ino oghimeqhi nikeu ghuloki ighivae.

32 Noqhekuza shiayeh ye kupuxalu nani eno ikiqi nani eno khunomu osunheqhe kuphumo nanike. Ino nophughiqolo ami suve nani eno sumxape akeu thwokha kumtsu kutsaleve nani.”

33 Aqokitikhi MPEU no pi, “Israil ngo Juda lo kuamiqoye qodaqhike. Panoqo kughalu kemiqono kupunukhoi panoqo khekutope acheni eno panoqo pelo wuvepemoke.

34 Ikemu panoqo xapheluniye akeuye mutotoike - pa jeye Aqokitikhi MPEU ke. Pa ampino panoqo ghenguno pitsu kepu shi nani eno ayeghilo iquighaikeu sughi nani, ikemu Babilon lo kuami lau akupuna sughi nani.”

35 AMPEU no pi, Timiqo lau ngo ayehkipemi lau eno alokutsumi lau akithipuke.

36 Kimkimi tungkupmiqo lau akithipuke, panonguye kiu toi aghuzu anikha kela! Ghushimiqo lau akithipuke panonguye kiu toi kichimama shivea kela!

37 Khurshi ngo khurkulu kutsalevelo! Ghushimi piqesaghi kemi kithipuke, panonguye kiu toi miqemilei kela! Akini pekutsu puakeu kutsalevelo; tuleluve eno xulepuwuvelo.

38 Tusatughu tsala tipau yeghilo sughilo eno tipaulo aghokiqo qhaivetsulo. Babilon ye akumsapu su atu julho qheakeu yeghike, tipaqono timiqo shikughuzuve cheni.

39 “Ikehu Babilon ye tughami ngo aghahwu lhoksano achekeu-a shive nani eno mithekumo ghahwu akeu-a shive nani. Tilehi timi khilemu kughunamove nani, tiqheli no tiqheli kutolo timiye ngomove nani.

40 Sodom ngo Gomora eno tipau sukumuxalo taun akeqo ino xale kutsaleve kelo kishi shive keno tipaphishi Babilon kutotsu nani. Khunomu itaghi tilehi kughuna kithemo nani. Ni, AMPEU no piveake.

41 ‘Ahuu akeu ghakhu lono timi chekhani, ala kushuwalo ashiayeh kuloghi lakhike; kukami kutomono aghushi nike kutope ani.

42 Panonguye asuzu ngo azutakihi ikhiluvae, panonguye ayikusa eno amlo ighikeu kuhae. Panonguno pano khurshi shou iku puzu wukeulo azughi ghugha toike. Panonguye Babilon shou aghushi nike kutope ani.

43 Babilon kukauno sutsa kithe chilu, eno pa phi-au thizumuyive. Amlo kukupunano pa meluve, tiye totimino apunukusu suakeu toike.

44 “Abongushu no Jordan kumxalo aghasu lono atsuni mini akeu yeghi kudau ipeche ketoi nani, AMPEU no ighi nani eno Babilonmi pelo pano phughi lono zuleno povepe nani. Tileno ino kishelukeu sakipheuno tipa shiayeh shou ayehpe nani. Khuuno isasu kimighilu nani kya? Khuuno ighumono ikhulu nani kya? Ayehkipemi khuuno imujolu nani kya?

45 Tighenguno Babilon phughi shou ino shinike kughu puakeu eno kiu qhemi lono tipaulo akemiqo shou shiniye kuto ani keno inijulo. Panoqo tianuli kutolo sunhe kiti sawuve nani eno kumtsu ghano kichimamave nani.

46 Kughou Babilon ikiqini keno asutsa ihulokeu shikeuno ayeghi kumtsu sukughutha nani eno ashiayeh kutamino qheghuive kepu sutsa chilu nani.”

Sumi Naga CL Bible - BAIBEL

Copyright © 2013 by The Bible Society of India

Used by permission. All rights reserved worldwide.

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan