JEREMIYA 44 - BAIBEL (BSI)Ijip lo Israilmi lau AMPEU tsape 1 Ijip yeghilo Migdol, Taxpanhes, Memfi eno aghakhu apeu akeqolo Israilmi xuakemi kumtsu ghenguno AMPEU tsa hipau itsuke. 2 Aqokitikhi MPEU, Israil Lhou no pike, “Jerusalem ngo Juda lo taun akeqo kumtsu shou ino kutsaleve keu sughikeu nongu ampino ithuluve ake. Itehi kutolo tipaqoye ixa pinyi achephike eno khuumu tile ngomovae. 3 Kughengu tipaqolo achekemino alhoksa shiveke eno ipelo amlo idevepeke. Panonguno kutau lhouqo lau lhoxu heqhipe mllake eno panongu ghi nongu ghi momu nongu puasuqono khilemu mllachemo keu lhouqo qeu khaveke. 4 Ino nongu lau iqemi tungkupmi puwu acheke eno panoqo no nongu vilo ino jumithi chekeu thime kusakugha hipau shikevilo pi picheke. 5 Ikemu nonguno initsumoe momu amlo tsuqhiyikeu kuhae. Nonguye nonguno kutau lhouqo lau aghashi keu yeh lhoksa hu phevemoke. 6 Tighenguno ino imlo kighide ngo iloghu pesu Juda lo taunqo shou eno Jerusalem laghilalo lepukuke eno ino tipaqo shou ami suvetsuke. Tipaqoye ixapinyi qhiveke eno jukumsapu shivetsu, ishi kutolo tishi anike. 7 “Ike, ni Aqokitikhi MPEU, Israil Lhou no itehi ghi nongu vilo iniju anike nonguye kushiye nolikhi noshou alhoksa kumla hikithipu shi ani kya? Nonguye kiptimi, totimi, itimi eno anga kughunuqo shou kutsale keu sughi nishi ani kesha? Tishino nowu timi lakhimu puxumove niye kesha? 8 Nonguye kushiye hilau Ijip lo acheuveniye ighivekeu-alo kutau lhouqo lau lhoxu heqhi mlla ani eno asu-atu julho mlla puzu imlo shikighide ani kya? Nonguno nolikhi nongu kutsaleveniye hipau shi ani kesha? Tishianguno ayeghilo ashiayeh kumtsu nongu phimo ghi peitha eno musuinikeulo nongu je peithapeni kesha? 9 Nopuasuqono eno Juda lo kukami eno panoqo nipu eno nongu eno nongu nipuqono Jerusalem laghilalo eno Juda lo taun akeqolo kixikila lhoksa kumla kumtsu shikeu nonguye kumsumave akesha? 10 Ikemu ishi kutolo nonguye nolikhi nokuchuni moke. Nonguye igihumoke momu nongu eno nopuasuqo lau ayezah kumtsu tsukeu kiqi lono xuchemoke. 11 “Tighenguno, ni, Aqokitikhi MPEU Israil Lhou no nongu shou akumou shi nani eno Juda kumtsu kutsale nike. 12 Ike Juda lo timi khijehi ghupe puanikeno eno panonguno Ijip lo wu puzu tilau auvenikeu shi pulo akhani keno, panoqo kumtsu kutsalekha kemo kela ino tsaqui jutsu nani. Panoqo kumtsu kijemi na kitilami namu aghukishilo momu akhuava lono Ijip lono thikhave nanike. Panongu junike kumsa kimshipu shi nani; timino panongu phimo ghi peitha nani eno panongu jeku ghi musuini keu shinani. 13 Ino Jerusalem ghimeqhi ketho lono, aghukishi ngo akhuava eno kusukini pesu khunoqomino Ijip lo xu aghini keno tipaqo ino ghimeqhi nani. 14 Juda lo puzupe puaghikemi eno Ijip lo xuauveniye ighivekemiqo gholo milakhimu pomla nani momu puxupemo nani. Panoqo gholo milakhimu Juda lo idewomo nani, panonguye tilehi itaghi xunishi kutu anamu kupokichemi kinia kuthua likhi thono milakhimu idewomo nanike.” 15 Tileno timi khijeno panoqo nipuno akumllagho pesu kutau lhouqo lau tsuchekeu ithi akeno eno totimi tile puthugho akeqo kumtsu, aqo kije kuhokumqo ake, tipaqo gholo Ijip Apeu Israilmi ache keqo kumtsuno ivilo pike, 16 “Nono AMPEU jelono nivilo kiu pikeno tipau ninguye initsuamoe. 17 Ninguno kiu shiniepi pivea keno tipau kumtsu ninguno shi nanike. Ninguno nilhouliu, Atsutsu Kukaliu lau akumllagho pesu tsua nani; eno ninguno li lau aji pesu akumllagho shi leqhi tsu nani, tiye ninguno eno nipuasuqono eno nikukauno eno niwu sakiphemino Juda lo taun akeqolo eno Jerusalem laghilalo shicheke tho ninguno shi nani. Tishiche keu lono ninguye achuqupu kupukunoshi acheke, ninguye kinikulushi cheke eno akupuna kiumu kuhake. 18 Ikemu Atsutsu Kukaliu lau lhoxu heqhi mllamove kelauye eno aji pesu akumllagho shi li lau leqhitsumove kelauye ninguye kiumu kuhaveke eno niwu timiqoye aghukishi ngo akhuava lono thiveke.” 19 Totimiqo ghi ishi pikuphake, “Ninguno Atsutsu Kukaliu kimihi lono asho kunupe bekeulo eno li lau akumllagho tsu eno aji leqhi pesu akumllagho li tsukeulo nikimiqono nino kiu shikeno tiye achipi shianike pike.” 20 Tileno kiptimi totimi khijeno titoi ikhochile keno tipaqo kumtsu vilo ino pi, 21 “Akumllagho khipau pesu nonguno eno nopuasuno, nowu kukami eno sakiphemi eno aghakhulo akemiqono Juda lo taunqolo ngo Jerusalem laghilalo mllakeu hu AMPEU ye tipaqo mthave momu paye tipaqo kumsumavea kughashi nonguye kumsu ani kesha? 22 Ishi tsalalo ghi noyeghiye ixapinyi ani eno khuu nomu tipaulo achemoke. Tiye timino juighukeu-a shi ani eno timino musuini keulo tipau je peitha anike, kughengu AMPEU ye nongu kixikila lhoksa pepimhe ache keu xapuqhe khamlaveke. 23 Ishi kutolo kutsakungo keu hipau nongu shou ighi ani kughengu nonguno kutau lhouqo lau akumllagho tsuke eno AMPEU shou axine shi anike tiye pano ahza tsukeu kumtsu papemokeu lonoke.” 24 Tilehi kiptimi ngo totimi akeqo kumtsu vilo ino pi, “Nongu Judami khunoqo Ijip yeghilo ani keno AMPEU tsa inilo. 25 Aqokitikhi MPEU, Israil Lhou no pianike: Nongu eno nonipunoqono Atsutsu Kukaliu lau iquighai keu shoqhi shipe puanike. Nonguno li lau akumllagho tsunikeu eno aji pesu akumllagho shi li lau leqhitsu nikeu tushoqhike eno nonguye ashoqhi tipau pelu acheni. Ighono alovae! Tishi nongu shoqhi pechelo! Nochine shoqhi tipau shiachelo! 26 Ikemu itehiye ni AMPEU no ije kughushu lono Ijip lo Israilmi nongu akeqo kumtsu lau achinepu shoqhi lakhi ino shiakeu inilo! Hinguno hithiuye niye nongu milakhi pelomu achine shoqhi shikeulo, ‘Xuakeu Lhou pesu ino ashoqhi shiani!’ ipi ije pesu peithapemo nanike. 27 Julo, nongu pelo kinikulu shipemo nike ino jua nani eno kutsalevepe nani. Nongu kumtsu aghukishi momu kusukini lono thikhave nani tiye nongu kumtsu kuhave moke kutolo tishi nani. 28 Ikemu nongu gholo kuthua bidiaye akithi lono polupe nani eno Ijip lono Juda lo idewo nani. Tithiuno puxupe puaghi keqono khuu tsano kuchou shive keno ithi nani, nongu tsano keo itsano kuchou keno ithi nani. 29 Ni, AMPEU no niye hipa-a lono nongu ghimeni putsake pikeu michi mutsuqhei keu nongu tsu nani eno nongu shou kutsakungo sughi nikeu shi ino tushoqhi keuye kuchouno ighi nani putsake. 30 Ino Ijip kukau Hofra pesu pa ghumi pa pithive nishi akeu ulo tsuve nani, tiye ino Juda kukau Zedekiya pesu Babilon kukau Nebukadnezar ulo suvetsukeu toi nanike; paye Zedekiya ghumike eno pa pithive nishi acheke.” |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India