ISAIAH 37 - BAIBEL (BSI)Akukauno Isaya Kukumsu Iniju ( 2 Kuka 19.1-7 ) 1 Akukau Hezekiya no panoqono pithikeu sutsa chilu kemtsa, amlo ghime launo pa phimini suxuae, yeqhiyephi pepuluve eno AMPEU chinekilo wuve. 2 Pano akukau ki peitha kutsuu akijeu Eliakim ngo kughakutha-alo akijeu shichekeu Shebna eno achinemi kichimi pelo Amuz nu Isaya lau puwu, panongu ghi yeqhiyephi ucheke. 3 Panoqo vilo asutsa hipau pesu Isaya pithilo pike.”Ishi tsalaye aghime tsalake; ninguye aghime shiani eno kujo mzakepu shiani. Ninguye totimi lakhino pununiaye akeshi ani ikemu qei kelauno punu qhimlano ake toi ani. 4 Asiriya kukatouno pawu kijemi atou puwu puzu akuxupu Lhou thaigha anike. AMPEU oLhou pelo hi thaigha akeu chilu puzu tipau piqhi akemiqo ghime penike, tighenguno ni timi akuxu puxupe puaghikeqo ghenguno Alhou lau inikhutsulo.” 5 Kughou Isaya no akukau Hezekiya sutsa chilukeno, 6 pano khokichile hipau tsupuwu: “No kukau vilo pilo, AMPEU no ishi pianike; Asiriya kukau timiqono ithaighakeu tsa pi keu ghenguno noye musaichi kepu kumoe. 7 AMPEU no Asiriyami kukatou pelo uyeu tsa lakhi chilupe nani eno tipauno pa yeghilo idewuvepe kepu shi nani, eno tilauno AMPEU no pa pithive pe kepu shi nanike.” Asiriyamino Shikichikithe ( 2 Kuka 19.8-19 ) 8 Asiriyami kukatouye Lakis qhiveno Libna phughi kumxalo aghushi ani pikeu sutsa kijemi atouno ithive; ikehu paye tilauno pa sasu kusholuniaye wuve. 9 Asiriyami lau asutsa lakhi tokeuno Ijipmi aghushimiqoye Sudan kukau Tirhaka no sasu panoqo leniye chenipi chilu. Kughou akukatouno tipatsa chilu keno 10 pano Judia lo akukau Hezekiya vilo yekili lakhi tsupuwuno ishi pi, “Nono puluchekeu lhou no ovilo noye i-ulo ikiqi ilomo nani kepi piepike ikemu tipauno opishipe kevilo. 11 Asiriyami kukatouno khuno ghakhu kutsaveni kepi xathave nikeno tipau kishive cheni kela noye chiluvae. Noye poluve nani kepi kumsu ani kesha? 12 Ipuasu qono Gozan, Haran eno Rezef phughiqo kutsakhavae eno Bethedenmi Telasar lo achekeqo pithikhaveke eno panoqo lhou lakhimu panoqo xamlaveke. 13 Hamat, Arpad, Separvaim, Hena eno Iva phughiqolo kukami kushive akela ithi anima?” 14 Akukau Hezekiya no aghinikishiu launo yekili ikhiluve eno tipau phiju. Tipathiu pano Achinekilo wuno 15 AMPEU zulo yekili qhipuzu ishi inikhu, 16 “Akughushu MPEU, Israil Lhou, kerubim shou akuka lakhulo iqa akeu, olikhino Alhou ke, ayeghiqhalo akukaqha kumtsu shou ayehpe akeu. Nono ayeghi eno atsutsu lhopheke. 17 AMPEU itehiye okini nilau kughopuwono initsulo eno nishou kiu shiani kela onhethi xukho pesu jutsulo; eno Senakerib no No akuxupu Lhou tha igha akeu tsa piakeu kumtsu inijulo. 18 AMPEU, ninguno ithianike, Asiriyami kukatouno ashiayeh kutomo kutsalevae, panoqo yeghi hapiye pighivae, 19 tipaqo lhouqo pitile vetsuake, tipaqoye alhouqo kekumoe ikemu timi uno asu ngo atu pesu ajulho kughulhokeuke. 20 Ike, itehiye AMPEU, ni Lhou, Asiriyami ulono nixaphelulo tishianguno ayeghiqhalo ashiayeh kumtsuno olikhino Alhou kepi ithi nanike.” Akukau lau Isaya sutsa ( 2 Kuka 19.20-37 ) 21 Tileno Isaya no Hezekiya lau asutsa lakhi ishi pi wupe, AMPEU, Israil Lhou no ishi piani: Asiriya kukau Senakerib ye kishi shiani keno tipaulo nono inikhukeu ghenguno, 22 AMPEU no pa kughape kishiveni cheni keno tipau tsa hipau piani: “Jerusalem phughino ojunu ani eno omithi ani, O Senakerib. 23 Noye khuu thaigha eno pipusa ani kepi kumsu ani kya? Noye ni, Israil Lhou akimtheu, iqhoqhumo mithe ke. 24 Nono oqeu puwu puzu ivilo aqhekuzashi owu khurkulu kumzapuno Libanon lo naghuto akiqheuqo leluvekeu lheanipeke. Nono aqhekuzashi akeuno nono Kedar subo akushuu ngo Kupra subo kivi yeqhilukeu eno nono ghasughave kutho kuzu tolukeu lheanipeke. 25 Nono inaghami alo azukikhe chhulu eno azu yelukeu aqhekuzashi lheanipe eno owu ghushimi pukhuno Nayil ghoki qoda puha pesu thovepekeu lhe anipeke.” 26 “Ado kushuwa lono ino hipaqo kughupe puachekeu noye khilemu chimla kesha? Itehino ino tipau shiwo chenike. Ino opelo aliwo putu puaghikeu phughiqo pesu munomugho muqo shivetsu penikeu kuka otsuke. 27 Timi tile kughuna aghi keqoye akuka kuhave: panonguye thughuive eno musa khokhoive. Panonguye alulo atsani akeu shou kipelauno shukuthuyikeu mulhuno fupithivekeu toiveke.” 28 “Ikemu ino oghili ithi ani, nono kiu shiche eno khile wucheni keno ithi ani. Nono ishou oxuidekeu ino ithi ani. 29 Tipa xu kighide eno oqhekuza tipau sutsa itovae, ike itehiye ino ayi pesu onigipelo fupe eno ayi pesu okichi putape ishi puzu nono khipa lalono ighikeno tipau la lono osachilesawo nani.” 30 Isaya no akukau Hezekiya vilo pike, “Kiu shinani keno tipau michiye hike. Hipau mipe ngo ighinikeu mipe kuma loye noye aghalo thi likhi chu nani, eno akuthuu mipe loye noye othipiti yisulu nani eno tipau ghile hulu nani, atsayibo shosulu nani eno atsayithi chulu nani. 31 Judia lo khunoqo puxupe puaghini keno tipaqoye asutsunibono ayeghilo akuhu thonhei qusu puzu alothi pithilukeu toi nani. 32 Jerusalem lo ngo Zion Toghilo timi puxupe puaghi nani kughengu Aqokitikhi AMPEU no hipau shinikeu shi kughuveake.” 33 “Asiriya kukau tsaye kishive nani kela AMPEU ni hipau pivae: ‘Paye aphughi hipaulo iloghimo nani momu apiji lakhimu kapukumo nani. Ghushimi khuumu azuto pesu aphughi kupunu ighimo nani eno bothasu pukukeu yeghi tope hipau sumuxa shiwomo nani. 34 Paye aphughi hipaulo ilomono pano ighikeu laghi lono idewove nani. 35 Ino aphughi hipau khepe anani; tiye ilikhi ijekivipu ghenguno eno ino iqeu David lau piqhipuakeu ghenguno tishi nanike.’ ” 36 AMPEU wu kungumino Asiriyamino akeu alo wupuzu ghushimi 185,000 pithivetsu. Thanau inaqhe tsutho ipeghikelo panongu kumtsu thikhaveaghi! 37 Tileno Asiriyami kukatou Senakerib ye Nineve lo idewove. 38 Ghulo lakhi paye achineki lo pano lhou Nisrok mlla akelono panu Adramelek ngo Sarezer pamano azutakihi pesu pa ghiqhive eno pamaye Ararat yeghi lo posu wuve. Panu kutami lakhi Esarhadon no pa thelilo akukatou shive. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India