DANIEL 2 - BAIBEL (BSI)Nebukadnezar Samo 1 Nebukadnezar akukauno kakeu ampe akiniu shiake lono asamo lakhi pumolu, tino pa mlo kupuna keuno zuhu mlave. 2 Tighenguno auye kujumi, kuduumi aghahwu kusami eno tumumiqo ighino pa samo hepho piye penike ghenguno ighilopi ahza tsuve, kughono panonguno ighi puzu akukau zulo puthugho keno, 3 pano panongu vilo hitoi pi, “Isamo lakhi ghenguno imlo ghimeshi ani eno tipau kiqi ithive nishi kutu ani.” 4 Panonguno Aramik tsauno akukau khochile, “Opelo axushu peniu. Osamo kishi pumolukeno nivilo pilo tileno nino asamo kiqi hephopiye tsunike.” 5 Akukauno panongu vilo pi, “Ino kiu samo pumolu keno eno tipau kiqi ishi ivilo pitsumo aye saputsa. Tsala nonguno pimlave aye nongu phi-au hechhe pinivetsuni, nongu kuaki ghi ayeghilo hedave tsuni. 6 Ikemu nonguno isamo eno akiqi ivilo piluve aye ino asaxu eno agigihu kijepe nongu tsuni tighenguno kiu samo pumo lukeno akiqi hephope itehino ivilo pilo.” 7 Panonguno akiniu akukau khochile, “Akukauno kiu samo pumo lukeno tipau nivilo pitsulo nino tipau kiqi pitsu nike.” 8 Tileno akukauno amlo ide pi, “Nonguno isamo pimlave aye 9 aghime nongu tsu nani kehu tipau kumusa lono ado peve aghini cheni. Nongu dolo kusuqeveno akimki tsa piake lono ado puwove nikeu shi ani. Itehi isamo kiu pumo keno ivilo pive paghilo, tileno nonguye isamo kiqi achipilo pilu nani kemo keno ithiveni kehu” 10 Asamo kiqi pitsu nike ighi akeqono khochile, “Ayeghi shou akemi timi khumu nono kiu ithini shi anikeno ovilo pilumo nani. Kukami pina, akiqheu akuka kughushu shi akeu pimu pa gholo akemi auye kujumi, kuduumi eno aghahwu kusami vilo hitoi keu pitsulopi iniju miphi. 11 Akukau no kiu nivilo pitsulo pikeno tiye ighono sho ani. Alhou no kumo aye khunomu pimlae eno tipau pilunikemi ayeghilomi gholoye aghimo nani.” 12 Tileno akukauno shishe aloghu ideveno Babilon lo akukauno qhipua keqo alokutsumi kumtsu pithive penike ahza tsuve. 13 Titoi Danel ngo pa kusamiqo ghi panongu gholono pithive nikeu ahza tsuve. Asamo Akiqi Danel Piyesu 14 Akukau khemi shou ahza kutsuu Ariok pelo heqhive peni keu zah tsupua, ike Danel no akukau kheu vilo kishi pimasa keno kumsupe wu. 15 Pano Ariok vilo kishino akukauye mukalo keu yezah ikhiphe kela pi iniju. Ariok no kishekulu shi Danel vilo pitsu. 16 Danel no akukau kudauno itheno ado tukiqepe ighive, pano asamo kiqi akukau vilo pitsu nikeu shive. 17 Danel no pa kilo idesu wono pa kusami Hanania, Mishal eno Azaria vilo pi. 18 Pano pa kusamiqo vilo kungulo kuau Alhou vilo kimiye tsulopi inikhu lepive. Pa vilo kusupuakeu piyesutsu penike akighini shilopi, Babilon lo akukau gholo alokutsumi heqhikhave nikeu shi akeu lono panongu kuxu xalu tsupeni kehu. 19 Tipajino kusu puakeu hu Danel pelo kungunhetsu lono ithiluvepe tighenguno kungulo kuau Alhou sheqhe: 20 “Alhou ye shishe alokutsu eno akumtou; 21 Atusho aghulokiye pa ghakusu qholo ani; Akukau shipenimu shipemovenimu pa gho lono shi cheni Alokutsu akighithi tsuche keu huye pake. 22 Thonhei eno tuqhou kighithi pano piyetsu cheni; Akuzulo kusu puakeu ghi pano ithi ani; eno akuvuno pa vehomxape vuqai acheni. 23 Nipuasu Lhou akishe agigihupe otsu ani. Nono alokutsu eno akumto itsuke; nono akighini khochiletsu eno akukau vilo kiu pikepu keno nipiyesu tsue.” Danel no Asamo, Akiqi Pitsu 24 Danel no Ariok khuu akukauno pa qholo alokutsumi heqhivepe nike ahza tsupuakeno pa lau ighino hitoi pi, “Panongu pithikevilo, akukau lau isasu wulo, ino pa samo kiqi pa vilo pinike.” 25 Ariok no akimighi shi Danel sasu akukau Nebukadnezar zulo wu no pi, “Judami hapheve kemi gholo timi lakhi olau sasu ighi ani pano osamo kiqi ovilo pinani.” 26 Akukauno Danel (pa je kutau Belthashazar ghi ku cheni) vilo iniju, “Niye kiu samo pumolu eno tipau kiqi ye kiu keno ivilo pilu nanima?” 27 Danel no khochile, “Akiqheu, aghahwu kusami, kuduumi, auyekujumi momu aqhiayepu kighithimi dolo khuunomu ovilo pikulumi kuhave kesha? 28 Tishiaye kungulo kuau Alhou lakhi akeuno tuqhou ghili piyesutsu cheni. Ozulo kiu ighi nani keno pano akiqheu akukau lau piyesu tsu ke. Ino itehi osamo kiu pumolu keno pini, tiye nono kungunhetsu lono ithulu keuke. 29 “No akiqheuno zuake lono ozulo kiu shive nani keno tipau piyesutsuke. 30 Tipau tuqhou ilau piyesuve tsuae, ino kutami nguno alokutsuu keghenguno kumoe, ikemu akukau pelo pano kumsumave keu samo eno tipau kiqi ithivepe niye ipiyesutsuke. 31 Akiqheu, noye kungunhetsu lono ajulho kuloghi lakhi ozulo puthugho akeu ithulu kena, ighono vuqai mulapui eno jukumsapu shi ithulu. 32 Pa kutsu ye shuna akiviu no shi, pa mula eno aumloye tsandiyino shi, apo eno achita qhano alazayino shi. 33 Apukhuno ayino shi eno apukhu muzano ayi ngo aghani kitekungo pesu shi. 34 Nono tipau ju ake lono atuqu kuloghi kiu nomu bumono atumuqo lono ijosu ipeghino ajulho ayi aghanino shikeu pukhumuza hepho pinyivetsu. 35 Paikhavi lono ayi, aghani, alazayi eno shunayino shikeu hu tsuka tsalalo aniqalo ayeghi mukhu toi mukhumuno shi kubove. Amlhuno tipau fupe wuveke loye tipa-alo azuumu khilemu achemo ketoi mithe mithei kiumu kuhave, ikemu atu tipauno naghuto kiqhe pahi kije kusho shiveno ayeghiqha chhitoive. 36 “Hino nono pumolu keu samo. Itehiye akiqi akukau vilo pini. 37 Akiqheu, noye kukami kumtsu nguno akughushuke. Kungulo Lhou no opelo akukau shipe eno akuka, akumto, agigihu pesu otsuke. 38 Pano opelo ayeghiqhalo akemi kumtsu shou eno ashiaghau shou ghi akukau shilupe. Akutsu shunano shikeuye noke. 39 Oshelo akukaphu lakhi ipeghi nani, tipau kukaye okukaqhemi kumo nani. Tipashelo, akuthuu akukaphu alazayino shikeu ipeghi nani, tipauno ayeghiqha kumtsu shou ayehpe nani. 40 Akukaphu abidiuye ayi kumka toike lakhi ipeghi nani, tipauno thwokha nhemgha kumtsu hephopinyive tsu nani, ayi pesu anhemgha hepho keshi akukaphu azuu ipeghi keqo kumtsu hephopinyi puhavetsu nani. 41 Apukhu muza eno apukhuloti tuxano ayino shi, tuxano aghanino shikeu noghi ithuluvea. Tipau kiqiye akukaphu kijeve nikeu eno tipauye ayi kumka toi ka nani, aghani gholo ayi kuqha pua ketoi nani. 42 Apukhu loti tuxano ayi eno tuxano aghanino shikeuye akukaphu tuxatsaye mukakutu eno tuxatsaye miqemilei nani. 43 Nono ayi ngo aghani kuma kuqha keu ithulu keu hu, akiqiye akukauno ashiayeh dolo kulakupu shikileno kuqhakulu kidikulu shive nikeu pukaputsa juni keu kiqike, tishimu ayi ngo aghani kime mla ketoi kukami dolo kuqha mla nani. 44 Panoqono akukau shi ake ghuloki lono kungulo kukau Alhou no akukaqha lakhi shi nani, tipau khilemu puhavemla nani. Ikemu pano kutami kukami kumtsu puhave tsu nani eno pa kukano ashekha kuha acheuve nani. 45 Atuqu lakhi kiu nomu bumono pakutoshi ijo ipeghi keu eno tipauno ajulho lakhi ayi alazayi, aghani, tsandiyi eno shunano shikeu kusuphove tsukeu ghi nono ithuluvae. Akiqheu Alhou no ighinikeu dolo kiu shive nani keno tipau olau piye sutsuke. Nono kiu pumo lukeno atho ovilo pivea eno tipau kiqi kuchou ghi ovilo pivae.” Akukau no Agho Danel Tsu 46 Akukau Nebukadnezar no khoqhupe ngono lhoxu heqhipe Danel mlla lepi ahza tsuve. 47 Akukauno pi “O Lhou ye alhou kumtsu nguno akughushuu, kukami kumtsu nguno Akukau, pano akumzapu tuqhou nhemgha ghi pephe piye cheni. Nono tuqhou tsa hepho pe ipiyekeu lono oLhou ye kuchouke pi ithivae.” 48 Tileno akukauno akumla akiqheu pe Danel tsuve eno kumsagho kutomope pa tsu no Babilon yeghilo ampiu shivepe. 49 Danel no qhuiniju keu lono akukauno Shadrak, Meshak eno Abednego pano kuthu pelo Babilon yeghi bocho dolo akhoto kumla kumtsu shou ampiu shiluvepe, tishimu Danel ye akukau kughaki lo acheke. |
Sumi Naga CL Bible - BAIBEL
Copyright © 2013 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India